Mak 7 - SengsengSakalngin ta a Hamung puk mata sun ta po nemutu akohoi ( Matyu 15.1-9 ) 1 Ma po Parisi to sun ahopngin ta lo kon yok awil pi Yerusalem ma po me pol ta a Yisas. 2 Po me pol ta wi ani po hiyon sun disaipel kon ton ta a Yisas men i eleta. Po i eleta wataka po wili hi pon lengwal. Epo po disaipel sul po wili hi muh som. 3 Ma po Parisi hi sun Yunta apum lik kon ma po i eleta aingin pum ewin som. Imena po sul po wili hi muh wat ani po i eleta epo po iso kaksum wungin ta sun Yunta nemutu akohoi. 4 Ma aminan po li mi maket ma po kiyok o me men ma po i eleta aingin pum som. Imena po li wiswis muh wat ani po i eleta. Ma po kaksum wungin mata ketingketing ampip kon maksi ta sun nemutu akohoi. Ma po sul po kap kuta sosopen kuta eleta ton po wa eki epon men muh wat ani po i eleta. 5 Tite ma po Parisi hi sun ahopngin ta lo men kileng ta a Yisas tite, “Epole ma po disaipel tap mon ahet epo wungin ta sun Yunta nemutu akohoi men som? Epo po wili hi pon lengwal ma po i eleta.” 6 Ma a Yisas sakal ulel sun ta po tite, “Om sakal ahonsi imena ahet iso nuk ma wi propet a Aisaiya pan i hewin minan wi poh put sakalngin epo om men. Ma a Aisaiya pan i tite, ‘Ma po tone samsam ngo epo wo hi misan wataka po mi hi epo ngo som. 7 ‘Ma po samsam ngo hutsung pum. Ma po nungnung wal epo kotngin ta po tunus pum imena po sakal epo kotngin tone me akap ngo. Wataka awu.’ Aisaiya 29.13 8 “Ma om sing hetpo om wa sakaltangin ta a Hamung imena om iso kaksum wungin ta po nemutu akohoi.” 9 Ma a Yisas sakal ta po Parisi maksi tite, “Om mut sakaltangin ta a Hamung weh ma om pet wungin ta om tiho om misan. 10 Epo kohoi ma a Moses pan i tite, ‘Ngon ku weh si patet witamap yong totnim,’ kuta wi pan i tite, ‘Ano weh ku sakal lengwal epo witaman aho totnin ma wi tone ku weh si hun hewin.’ 11 Imena om Parisi sakal kiyok tite, ‘Ma wi ta ku su witaman aho totnin epo mani ton wi won ung hon kohoi epon ku ta a Hamung men isin.’ 12 Ma om mang ta wi ku su totnin aho witaman som. 13 Tite ma om ning ma wungin ta po nemutu akohoi wiyewi sakalngin ta Hamung lima kumngin epo sakalngin ta a Hamung men piyapum. Kuta om ning eleta ampip ekin sun ma i lengwal.” A Yisas sakal epo ele weh ning ma po tunus mi hi lengwal to mata a Hamung ( Matyu 15.10-20 ) 14 Ma a Yisas yuk epo po ampip ku me pol ta wi. Ma wi si sakal ta po tite, “Apo. Kilinga om si mon het ngo. Om ku weh si mi om wai epon tone. 15-16 Ma eleta aingin ton po i ni men li ko mi kuma po pum. Wataka po mi hi lengwal to mata a Hamung minan po i eleta titmen som. Awu men eleta aingin pum. Imena eleta ton me si mi po men ani ning ma po mi hi lengwal to mata a Hamung.” 17 Kut ma po ampip nuk ma a Yisas li sup masang. Ma po disaipel ta wi me kila ta wi epo sakalngin ton wi sakal ta po epon men. 18 Ma a Yisas kileng ta po tite, “Mata om kleng aho? Epo eleta ton om i ni men ku hek o ning ma om ku mi om lengwal to mata a Hamung men som. 19 Om hiyon i aho? Epo eleta aingin ku sili pit mi ngon som. Awu epo eleta aingin ku sili pit mi kuma om kuli ma i ku pet seput tan li mahan pum.” Ma a Yisas sakal emol titmen ma i men suk mata po epo eleta aingin ampip lik tunus misan. 20 Ma a Yisas sakal kon maksi tite, “Epo eleta ton me si mi po tunus men misan ani ning ma po mi hi lengwal to mata a Hamung. 21 Epo wungin ton me si mi po tunus ewin ewin men tite. Ma po mi hi wai epo eleta lengwal kuta po ning wungin elwan mata ketingketing kuta po tiptip eleta kuta po lek sun si uhu kuta po enangin ning wungin elwan. 22 Kuta po tohuh ngin angan kuta po ning eleta lengwal mata ketingketing kut. Kuta po patilih mata sun kuta po ning eleta lengwal si ta sun ma manngin wa po epon som. Kuta po mata hi nesnes eleta ta sun apum kon kuta po suwul ya sun apum kon. Ma po wangan po hi kuta po ulu weh. 23 Ma wungin lengwal ampip lik tonene me si mi po ewin ewin kuli ma po mi hi lengwal to mata a Hamung.” Et wala ta ton ning ho tentenngin epo a Yisas men ( Matyu 15.21-28 ) 24 Kut ma a Yisas yok awil pi tone ma wi li tikayung pi Tair. Ma wi li sup masang ta wataka wi min epo po ku hop epon som. Wataka wi ku hek o kek som. Po hop epo wi weh. 25 Ma et wala ta kihung epo a Yisas me ani nangnang ma et li pol ta wi yekyek. Et li pol ta wi epo tamaha nuk mi etun ma et psikngin ko si kiwi wi. 26 Ma et tone Grik api Ponisiya ton ung mi kantri Siriya men. Ma et hau ampip si ho a Yisas epo wi ku itit tamaha ton nuk mi etun men li. 27 Ma a Yisas sakal emol ta et tite, “Ma po hokin ku i ni si po mutmut muh wat. Ma i tunus epo nga ka wa eleta aingin ta po hokin menku nga ka tep i li ta elwa men som.” 28 Ma et sakal ulel sun tite, “Wai Mihitan. Imena elwa ton ung het ehu men i eleta plaknginan ta po hokin ewin ewin kut.” 29 Ma wi sakal kiyok tite, “O sakal ulel sun tunus takut. Tite ma o lu ma tamaha kohoi li mi etum.” 30 Et kiyok o li ma et pol ta etun mi masang ma etun nuk kuma ehu imena tamaha kohoi li. A Yisas su wi ta ton kilingan tung men 31 Kut ma a Yisas yok e Tair ma wi li e Saidon ani wi yok ma wi li pol ta eki nuhum Galili ma wi li sup pi taun kahut 10 ton po tikyan e Dekapolis men. 32 Ma a Yisas in pi tone ma po wa wi ta me ma wi kilingan tung kuta wi sakal tunus som epo wi won mangik. Ma po me hau si ho a Yisas epo wi ku wilin li ung ho sun tone. 33 Ma a Yisas wa sun li awil po ton pulumpongin men ma hilong li nuk kiyak kon. Hilong li ani a Yisas wilin hut ponwal ton suk men li nuk mi kilinga sun. Lima klet ma a Yisas lakmu ko hut wilin ma wi wa i si nuk po mamai sun. 34 Ma a Yisas matan si hetpi ma wi ngos ko patang ma wi sakal ta sun epo tok ples ta po Yunta tite, “Epata.” Pakehngin tan tite. Kilingan hek. 35 Titmen ma nangnang ma wi kilingan hek kuta eleta ton kaksum mamai wi men piyapum ma wi si sakal tunus kiyok. 36 Ma a Yisas ulu po epo po ku poh sun apum kon epon isin. Wi ulu po titmen wataka awu. Imena po poh wal epon ampip takut. 37 Ma i tang enu po weh ma po sakal tite, “Wi ning eleta ampip tunus misan. Ma wi ning ma po ton kilinga hi tung men hek kiyok kuta po ton wo hi kotip men sakal kiyok.” |
© 2006 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771-1487, USA.
Printed in the United States of America
Global Partners