Galesiya 4 - Sengseng1 Ma nga ka panhing sin tite. Epo aminan wi ta ton ku wa eleta ta witaman hisi men iso hokin ma wi ekin sun phupongin ta. Ma wi ku wa eleta ta witaman hisi hewin wataka wi puk mata sun ton phupongin men som. 2 Imena wi ku weh si in ahet epo po ton langmon ho wi kuta po ton kot wi men li kohoi weh wat. Wi ku weh si in ahet epo po li li pol aminan kikan ton witaman won ung hon men. 3 Ma i tone ekin it kut. Epo kohoi ma ita ning i ekin po hokin ma eleta mata ketingketing ekin tamaha kuta eleta ta epluk kuta sinang kuta namih men los it weh ekin ita phupongin tan. 4 Imena aminan kikan ton a Hamung won ung hon men me si ma a Hamung tih Witun li ma et wala ta kuk wi. Et kuk wi mi lo ta a Moses men. 5 A Hamung tih wi me menku wi tone ku kul it ton a mon ahet epo lo men epo enghik tan kuma it ka me si usani a Hamung hewin. 6 Ma it men usani a Hamung. Tite ma a Hamung tih Witun Enun Tunus me nuk mi it ma wi ning ma ita yuk tite, “Aba, Tuwo.” 7 Tite ma om iso phupongin som imena om usani wi weh. Tite ma om ku wa eleta tunus ekin sun ton a Hamung pokmin si ta usanin men. A Pol min wai epo po Kristen api Galesiyamen ampip 8 Imena kohoi aminan om iso pong epo a Hamung ma om phupongin ta po enu hi ma om tikya po men hamungan wataka po tone a Hamung hewin som. 9 Imena homan ma om hop a Hamung tihon. Aho i tunus epo nga ka sakal epo a Hamung hop om hamen. Tite aka om pakeh ma om kiyok o lu epo tamaha ton li muh epo eleta ho epluk men epole? Epo i tone khukpongin weh ma i wiyakwiyak takut. Ma mi om epon tonene ku phu po om kiyok aho? Awu. 10 Ma om iso minhu kikan nunuhum ta lotu kuta om iso ung o tik namih o li kuta om iso kaksum kikan ta eleta ampip ewin ewin. Ma om iso minhu krismas ton nunuhum men kut. 11 Ma mi ngo wai epo om ampip takut epon aka kumngin ton nga ning i mi om kohoi men ma i ekin nga wuh i epo om hutsung pum. 12 Apo titoh hi. Ma nga kohoi li awil lo ta a Moses. Tite ma nga hau si ho om epo om ku weh si ning i ekin ngo epo nga me si ekin om ton Yunta som men. Ma om ning i lengwal si ta ngo kohoi som. 13 Kohoi homatan ma nga sahih ma nga poh om epo a Yisas wunginan tunus. Ma om hop epo sahihngin tone sinsin epon aminan nga poh om epo a Yisas wunginan tunus. 14 Ma sahihngin tone tung ho om takut wataka om mut ngo som aho om mi om ton ton ngo som. Imena om mi om keh mata ngo ekin ngo ne ensel ta a Hamung aho ekin ngo ne Krais Yisas tihon. 15 Ma minkehngin ta om li kis hiye? Ma nga sakal hewin epo kohoi ma mi om epo ngo ampip takut. Epo om maka ku klok mata om moi ta ngo ma om ku wa i si ta ngo kut. Wataka awu. Om ku hek o ning i titmen som. 16 Lima kuli? Ma nga sakal hewin ma nga me si nolo epo om titmen aho? 17 Ma po Yunta tone mihi hi pit epo po ku wa mi om pum wataka po mi hi epo po ku su om som. Awu. Imena po mi hi epo po ku hin pukeya om menku om ku mi om wai epo po tiho hi misan. 18 Ma om ku mihi om pit epo wungin tunus mena tunus. Imena om ku weh si ning i sumsum o li. Ma om ku ning i minan nga in akap om misan men isin. 19 Apo mehetwoh. Ma masukngin wi ngo epo om kiyok ma i maka ku ekin sun ton lek po wala aminan po kuk sun hokin men. Ma i ku wi ngo titmen li li pol aminan om ku si ekin Krais hewin men. 20 Aluh. Ma mi ngo epo nga ka in akap om to pi tite kut. Ma nga ka in akap om ma nga ka sakal amang ta om a. Epo mi ngo utut i epo om ampip takut. Hilong wala ponwal 21 Ma om kon ton mi om epo om ku mon ahet epo lo ta a Moses men kilinga om si mon. Ma om hop epo lo akumen wah? 22 Epo buk ta a Hamung sakal epo a Abraham usanin ton masang men kahut ponwal mon. Ma et wala phupongin ta kuk witu a Abraham ta kuta et wala ta maksi ton in asolngin men kuk witu a Abraham apum ta maksi. 23 Ma et wala ton phupongin men kuk witun ekin po wala kuk sun hokin ewin ewin men. Imena et wala ton in asolngin men ma et kuk witun epo yanga wili apalukngin ta tungtungngin. 24 Ma hilong wala ponwal tone emol epo kontrak mata keting ponwal. Ma kontrak tahen men lo ton a Hamung ning i putpi Sainai men. Ma po ton mon ahet epo kontrak tone men phupongin. Ma et wala ton yan e Hagar men ekin kontrak tone. 25 Ma et men putpi Sainai ton nuk mi kantri Arebiya men ma et ekin pi taun Yerusalem ton nuk ho epluk homane men. Et ekin pi Yerusalem epole epo pi taun tone kuta po Yunta ampip lik ton mon min men phupongin ta lo. 26 Imena pi Yerusalem ahon men nuk pum ma eleta los i som ma et ekin totni it. 27 Epo buk ta a Hamung sakal epo pi Yerusalem tite, “Ngon wala ton kapmasang men ma o kuk po hokin ta kohoi som. Ma ngon ku mi ngon keh weh. Ma ngon ku weh si lut kuta o yuk pit ahon. Ma o kuk po hokin ta kohoi som ma honmanngin wa ngon kohoi som. Ma titiyim kohoi li awil ngon imena ngon ku mi ngon keh weh epole epo usanim ku si ampip ma po ku puk mata sun usani et ton enangin men.” Aisaiya 54.1 28 Tite ani titoh hi, ma om ekin a Aisak. Epo tungtungngin ta a Hamung men ning ma om usani wi ekin a Aisak. 29 Ma a Abraham witun ton et kuk i ekin po wala kuk sun hokin ewin ewin men ma wi ning wungin mangik. Wi ning wungin mangik ses sun ton et apum ta kuk i epo apalukngin ta a Hamung Enun Tunus men. Ma tone ekin sun homane kut. 30 Imena buk ta a Hamung sakal tehe? Ma i sakal tite, “Ngon ku itit et ton phupongin men lu to witun. Epo witu et ton in asolngin men ku wa eleta ampip lik ta witaman wataka wi ku pokmin si ta witu et ton phupongin men som.” 31 Tite ani titoh hi, ita usani et wala ta ton phupongin men som imena ita usani et ton in asolngin weh men. |
© 2006 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771-1487, USA.
Printed in the United States of America
Global Partners