Hechos 21 - Northern Tepehuan BiblePabora imi agai Jerusalenamu 1 Ami barko buidïrï diosagi aatïmï go buaboitudadami dai bhodïrï tïtïsai barkoana dai sïïrhi ïjï sudagi daama dai ayi xako Kos tïgidu oidigi. Dai xadiko ayi aatïmï Rodasana ukami dai abhiadïrï iji aatïmï Pataramu. 2 Patarïrï tïï aatïmï ïmai barko Fenisiamako imïdami dai ïgiïrï tïtïsai aatïmï dai oi gïr imidagai. 3 Mos iji aatïmï asta xudu tïï aatïmï ïmo arhi oidigi xikorhimadikami sudagi xako Chipre tïgidu dai bhodïrï xikorhi dïgabusai aatïmï mïkaxdïrï sïïrhixapadïrï. Dai abhiadïrï sïïrhi iji aatïmï Siriamajakoga dai ayi go gïï kiiki Tiro tïgidukami. Ami Tiroana gï tïbanïda agaitadai kusubidï go barko. 4 Ami tïï aatïmï buaboitudadami dai ami gïr urhi ïgai ïmadï ïmo ïkarhi. Dai Diuxi Ibhïadï gatïañimi ïgai bai gadaañimi ïgai Pabora sai mai imïna Jerusalenamu. 5 Dïï tomax dukai mosïkaxi ïmo ïkarhi bii aatïmï ami dai gokiïrï jii Pabora dai aatïmï oi. Daidi go buaboitudadami gïr oi ïpï sudagi ugidïrï ukami, modukai oki dai aarhi bïïxi. Dai ami oratana gïr totonakïdï gukiba aatïmï dai gaataga ïmadï Diuxi. 6 Bhodïrï diosagi aatïmï go buaboitudadami dai tïtïsai aatïmï barkoana bai ïgai nonora gïn kiikiamu. 7 Dai Tiroañdïrï apia iimïi aatïmï barkoïrï dai ayi Tolemaidana ukami. Ami tïapai aatïmï dai biaturhi gïr aaduñi, go buaboitudadami tudu, dai amaxi daraja ïmo tasai ïgai ïmadï. 8 Dai xadiko Pabora ïmadï aatïmï ix makïdï oiditadai iji Cesareamu. Dai ami ayi aatïmï kiidïrï Pirhi. Ïgai ïr aagadamikatadai go Bhai Ïrhiaragai Aatagi. Dai ïgai ïr ïmoko go kubarakami takoidadami soiñi ix makïdï Suxi ojotosadï daraitadai Jerusalenïrï. Dai ïgai kiidïrï bii aatïmï aidï. 9 Daidi Pirhi maamarakatadai maakoba oki. Mai kia ïr kukunakamikatadai ïgai dai ïr aagadami Diuxi ñokidï ïpï. 10 Kaxi darajatadai aatïmï chïki tasai Pirhi kiidïrï bai ami dibia ïmo kïïrhi Agabo tïgidukami. Maigo tïïkodïrï Judeañdïrï imïdamikatadai ïgai dai ïr aagadami Diuxi ñokidï ïpï. 11 Daidi aïkai upai ïgai Pabora giburadï dai ïgaikïdï ïïgi gï buupu ïgai ïïkasodï ïmadï ïïkadï daidi bhodïrï pobai gïr tïtïdai ïgai, —Kaïkabïrai ix kaiti Diuxi Ibhïadï. Ïgai ikaiti sai judidiu Jerusalenïrï óídakïdï adukai burhi agai idi giburai tuidakami dai tïïgida agai go ix makïdï maiti ïr judidiu— gïr tïtïdai go Agabo. 12 Daidi mos kaïkai aatïmï ix kaiti Agabo daañimi aatïmï Pabora sai mai imïna ïgai Jerusalenamu. Dai go gaa óídakami ami daañimitadai ïpï. 13 Dïï go Pabora gïr aa noragi dai pobai gïr tïtïdai, —Maiti agai xi suanïda aapimï. Arhiïxi ïr soi ïrhiaragai gobai aanï gin bïïtarï. Daiñi— gïr tïtïdai, —Aanï mos oijada in ïrhidi Suxi Gïr Nukadakami tomaxi gin bhïitudagi aanï dai asta xi gin muatudagi oiditai aanï ïgai— ikaiti. 14 Dai gokïdï ka máí aatïmï ix ka mai ïma dukai gï tïgito agai Pabora dai ka mai ñokidi aatïmï bamioma. Bhaiyoma mos itïtïdai aatïmï, —Sai pobï duna ïïgi ixdukatai ipïldagi Diuxi— itïtïdai aatïmï, mosïkaxi. 15 Daidi bhodïrï gïr bhai gïr dui aatïmï dai oi ïpamu gïr imidagai Jerusalenamu. 16 Dai chïki buaboitudadami Cesareïrï óídakami gïr oitadai ïpï. Gïr baidaja ïgai kiidïrï ïmo kïïrhi Mnasón tïgidukami xi ami biiyagi aatïmï. Chipreañdïrï oidakamikatadai go Mnasón dai ïki abhiadïrï ïr buaboitudadamikatadai ïgai. Pabora ayi Jerusalenïrï 17 Aidïxi ayi aatïmï Jerusalenïrï bhai ïrhiarakïdï gïr biaturhi gïr aaduñi, go buaboitudadami tudu. 18 Dai xadiko Pabora gïr oi dai mïï dibiji aatïmï go Jakobo. Ami darajatadai bïïxi go kïkïrhiodami bhaitï gukakïdï ïpï. 19 Daidi Pabora biaturhi ïgai amïï dibiakai. Dai bhodïrï bïïxi aagidi ixtuma aaduindagai iduitadai Diuxi ïgaikïdï. Aagidi bïïxi ixdukatai iduitadai Diuxi mïkaxi xako didibidiña ïgai odami ix makïdï maiti ïr judidiu. 20 Daidi ix makïdï ami darajatadai bhai ïrhiarakïdï ño Diuxi bïïtarï kaïkai aatagidï Pabora. Daidi go bhaitï gukakami itïtïdai aidï, —Mos ïr ïmo aadunumï aatïmï ïmadï aapi Pabora mos ïgai baa buaboidaragai biakatai. Dai kïïga maatï aapi xïï mui mirhi judidiu buaboitudai xibi ïpï— itïtïdai. —Dïï gia ïïmoko go judidiu mai bhai gïn ïrhidi aapikïdï. Daiñi, bïïxkatai go judidiu buaboitudadami pokaitiña sai gï agai xadutuadagi sïïrhikamigadï Moiseskaru. 21 Dïï kaïkana ïgai aatagidï yaatabogami ix makïdï ikaitiña sai aapi ïma dukai maatïturhiña odami. Saidi as aagidiña go judidiu ix makïdï saagida óídaga go gaa ix makïdï maiti ïr judidiu, sai mai bia xi ïïgiadagi Moiseskaru sïïrhikamigadï. Saidi as aagidiña aapi sai mai circuncidandoagi ïgai gïn maamara dai sai dagitona ïgai gïr bituldaraga. Kaxkïdï mai bhai gïn ïrhidi ïgai aapikïdï tudu. 22 ¿Dai xibi dukatai duna aidï aatïmï? Kïï maatï aatïmï sai bhakoikamu gïr aaduñi judidiu maatïkatai ix tami dibia aapi di. 23 Kaxkïdï gï agadamu xi ïgiada aapi gïr ñoki ix makïdï gï aagidamu aatïmï xibi. Podukai ïïgidakai tïïgidamu aapi gïr aaduñi judidiu xi gia xadutudai aapi Moises sïïrhikamigadï di. Aidï gia ka mai bhakoikamu ïgai— itïtïdai go bhaitï gukakami. —Daiñi— itïtïdai —Maakoba gïr aaduñi kïkïïrhi ka Diuxi buitapi aagai sai iduñi agai ïmo xadutudaragai ix makïdï gïr biturhi Moises ïki. 24 Xibi aapi Pabora oijadañi go kïkïïrhi ïgai dai mïï kiupiana gï bakuanañi ïpï ïgai ïmadï ixdukatai gïr tïjai Moises sïïrhikamigadï. Daidi aa namïida aapi go daxdaragai namïgadï ïgai bïïtarï ïpï. Podukai soiñamu aapi go kïkïïrhi ïgai xi podukai kïïga ïïgiadamu ïgai Moises sïïrhikamigadï. Dai gïr aaduñi judidiu nïijadamu gobai dai maatïkamu sai aapi kïï xadutudai go sïïrhikami ïpï, dai ka mai ñokadamu ïgai. 25 Dai go gaakïdï, go buaboitudadami ix makïdï maiti ïr judidiu tudu, gokïdï otoxi aatïmï ïmo ojai dai aagidi aatïmï sai mai kuada ïgai bhabhiadï buxtaki ix makïdï sasanto bïïtarï gïn koditu ïmo daxdaragai dukai. Dai sai mai kuadana ïgai ïrai ïpï, tomarhi bhabhiadï buxtaki bhaikoadï ix makïdï mai kïï gï aaxtagi ïradï. Bïïxi ïr daidarxikami gobai. Dai aagidi aatïmï ïpï sai mai boopoiña ïmadï ix makïdï maiti ïr aduñdï. Mosïkaxi gobai daidi aatïmï go ix makïdï maiti ïr judidiu— itïtïdai go bhaitï gukakami. 26 Daidi xadiko Pabora uraba go maakoba kïkïïrhi judidiu dai oi go gïï kiupiamu dai gï bakoi ïgai ïmadï. Dai bhodïrï baa Pabora kiupiïrï dai mïï aagidi go dadaxdadami judidiu saidi aidï abhiadïrï kubarakami tasaikïdï go maakoba kïkïïrhi kugaida agaitadai go bituldaragai. Aagidi ïpï sai aidïpïrï ïgai dasa agaitadai go dadaxdaragai bïï maakoba kïkïïrhi bïïtarï baidi gokïdï kugaidana ïgai go bituldaragai gobai. Gï bhïitu go Pabora 27 Bhodïrï abhiadïrï kubarakami tasaikïdï karhioga kugaida agaitadai ïgai go bituldaragai bai jaa judidiu Asiañdïrï óídakami tïï go Pabora xi nobai go gïï kiupiana aimïraitadai Jerusalenïrï. 28 Daidi bhïiyi ïgai go Pabora dai bhodïrï mos gïïgïrï ijiña bhakoikatai daidi ikaitimi, —Aapimï judidiu, gïr soiñabïrai daidi maakia aatïmï ïmo gïgïbidaragai idi kïïrhi— ikaitimi. —Mos bïï aipako aimïraiña gobai dai gamaamakaiña ñoki odami, bui ñokaitai ïgai gïr aaduñi ïmadï go Moiseskaru sïïrhikamigadï dai idi gïï kiupai ïpï. Dai ïkobïrakoga bua ïgai kïkïïrhi ix makïdï maiti ïr judidiu dai tami Jerusalenïrï kiupiïrï baapa dai podukai mai xadutudai ïgai idi gïï kiupai ix makïdï ïr ïko busaidadï Diuxi— ikaiti go judidiu ïgai gïpiïrï bupaitai go Pabora. 29 Baasïkioñdïrï tïïtadai ïgai ïmo kïïrhi Efesoañdïrï oidakami Trofimo tïgidukami xi no maigobai aimïraitadai Pabora ïmadï dai pobïnïrhidi xi go Pabora baitadai go gïï kiupiana Jerusalenïrï. Kaxkïdï pokaititadai ïgai, dïï maiti ïr buaboi. 30 Dai gokïdï ka mos gïïgïrï xixorhi go óídakami aipakoga ami Jerusalenïrï bhakoikai. Daidi kaburhi boopoi ïgai dai bhïiyi go Pabora dai tïbaimukai busaitu ïgai go gïï kiupiañdïrï dai oton kuu kukuparagadï. 31 Daidi kabami gïbaitadai ïgai go Pabora dai ka mua agaitadai dïï ïmadutai jii dai mïï aagidi komandantegadï sandadaru romano sai gïïgïrï xixokai óídakami bhakoikai. 32 Bai ïgai otoma baidakai kakapitañigadï dai ïpï sandadarugadï ix makïdï tïanïi go kakapitañi dai bopoigitai tïapai ami xako kaburhi gukatadai odami. Daidi go odami tïïgakai go komandante ïmadï sandadarugadï ka mai bamioma gïïgï go Pabora. 33 Daidi go komandante ayi amïka xako kïakatadai Pabora dai maixapikami bhïiyi dai gatïjai mïsai burana goka kadenakïdï. Dai bhodïrï tïkakai ïgai go odami daidi itïtïdai aidï, —¿Borai idi kïïrhi? ¿Ix tuma soimaaxi buadami gobai?— itïtïdai. 34 Daidi go odami naana dukai iñakimi bai go komandante ka mai tïï ixdukatai maatiagi xi ix makïdï ïr buaboi. Daidi gatïjai ïgai gï sandadaruga sai maigo daana bhïkana go Pabora kuartelamu. 35 Karhioga bapaki agaitadai ïgai kuartelana dai ayi tïsadikarudïana ukami xi ami go sandadaru gï agaitadai xi tutukiagi go Pabora sai mai bhïna go gaa mos ïï bhakoikatai. 36 Mui odami oiditadai go sandadaru dai iñakimi daidi ikaitimi, —Muabïrai go Pabora, muabïrai— ikaitimi bïïxkatai. Pabora aagidi go odami saidi ïgai maiti ïr soimaaxi buadami 37 Dai aidïxi go sandadaru ka baasa agaitadai go Pabora kuartelana baidi ïgai ñokidi go komandante. Griego ñokidïkïdï ñokiditadai ïgai daidi itïtïdai, —¿Gin maakia pïxi oigaragai ix ñokiada aanï go odami?— itïtïdai Pabora. Daidi go komandante itïtïdai aidï, —¿Ñokai pïxi aapi griego ñokidï? 38 ¿Aidï gia aapi maiti ïr go kïïrhi Ejiptuañdïrï oidakami ix makïdï ïïkioma ïr bui kaatïkamikana gïr gobiernoga aba? Ïgai biakatadai maakoba mirhi kïkïïrhi gakodadami ix makïdï urabakatadai ïgai dai no oidigana ajiopaiña— ikaiti go komandante. 39 Daidi Pabora itïtïdai aidï, —Cho, Judiu aanï. Dai mïï Cilicia oidigïrï busaikami aanï ïmo gïï kiiki Tarso tïgidukamiïrï. Mïkadïrï oidakami aanï— itïtïdai. —Gin oigïdakai tudu dai gin maaki oigaragai ix ñokida aanï go odami— itïtïdai Pabora. 40 Dai go komandante maa oigaragai. Baidi Pabora ami kïkiba tïsadikaruïrï. Dai bañigi gï ïka sai dodorhi biïna go odami. Dai aidïxi ka dodorhi biitadai ïgai sai Pabora ñokidi Hebreo ñokikïdï daidi itïtïdai, |
Copyright: Ethnos360 Sanford, Florida
New Tribes Mission