Matiu 23 - Sura Magasaꞌ: Bahangapa sura Pototowiá to Sae hai Pototowiá to WoꞌuIesu mosalaꞌi guru-guru agama toIahudiꞌ hai toParisi ( Mrk. 12:38-40 ; Luk. 11:37-54 ; 20:45-47 ) 1 Hangko ionoꞌ, Iesu mohángáꞌáheꞌ topeguruNa hai tauna to handaꞌ, Nauliꞌ, 2 “Guru-guru agama hai toParisi, hira miꞌi to ara kuasaꞌraꞌ mopaturoꞌákou Paturoꞌna Musa, 3 onoꞌ miꞌi haneꞌi hangaa-ngaa niuláꞌ upu-upuna to rapaturoꞌákou, agáiáná ineeꞌ nipeuláꞌi bábehiáraꞌ, láwiꞌ hira haduduáraꞌ tiꞌaraheꞌ mampeuláꞌi apa to rapaturoꞌákou. 4 Hira mampoweꞌi kilinga to matimi i tauna, láwiꞌ ratámbái mani párentá hai ádá agama to matimi, agáiáná hira haduduáraꞌ, mogalo riꞌi hangkau karaweꞌraꞌ tiꞌara rapakeꞌ motulungi tauna. 5 Upu-upu to rabábehi, rabábehi i lindoꞌraꞌ tauna bona raita. Rápáꞌna, mouláꞌ ádá ágámántaꞌ, upu-upukeꞌ tobaleilo toIahudiꞌ mopatakaꞌkeꞌ pamboliá i kirentaꞌ hai i tae kabeoꞌtaꞌ. I lalu pamboliá iti, ara sura to rapoukiꞌi bahangapa wátiꞌ hangko i Sura Magasaꞌ. Agáiáná toParisi iti mopamahile pamboliá iti bona raita peá tauna hai ratóiá nodo tauna to mengkoruꞌ ntepuꞌu i Pueꞌ Ala. Noꞌonoꞌ woꞌo rendá-rendá to rapatakaꞌ i kumbáraꞌ, rapakalóe bona rauliꞌ peá tauna ntániꞌna maróhó ntepuꞌu poágámáraꞌ. Mampe to magasaꞌ peheꞌ! 6 Góeꞌheꞌ ane rapopehoda i pehodaꞌá to i lindoꞌ i posusaꞌá hai i támbi penómbáꞌá. 7 Góeꞌheꞌ ane rabiláꞌ tauna iumbá-umbá peá kahirámpuá, hai ane rakióꞌheꞌ ‘Guru.’ 8 Agáiáná kómu topeguruNgkuꞌ, ineeꞌkou mampoinao rabiláꞌ hai rakióꞌ ‘Guru’, láwiꞌ hadua peá Gurumi. Mewaliꞌ kómu upu-upu, hibali pekou nodo topohalalu. 9 Ineeꞌ woꞌo nikióꞌ tauna i duniáꞌ deꞌe ‘Umaꞌ’, tandaꞌ pebiláꞌmi, láwiꞌ Umámi hadua peá, ia miꞌi Pueꞌ Ala to ara i surugáꞌ. 10 Hai ineeꞌkou woꞌo mampoinao rakióꞌ ‘tadulako’, láwiꞌ Tadulakomi hadua peá, ia miꞌi Datu Topehómpóꞌ. 11 Heáná to mampoinao bona i reá tueꞌna, hangaa-ngaa mengkaiwóiꞌ hai mewaliꞌ nodo topekádipurá. 12 Tauna to mampepemahile ina rapaiwóiꞌ, hai tauna to mengkaiwóiꞌ ina napomahile Pueꞌ Ala. 13 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Bateꞌna ina molámbiꞌkou rugiꞌ, láwiꞌ mampe to maroꞌa pekou! Kómu, motukokou rárá mesuaꞌ i lalu popárentána Pueꞌ Ala láwiꞌ kómu haduduámi, tiꞌara niundeꞌ mewaliꞌ taunáNa, hai tauna ntániꞌna to moundeꞌ, nikóntóheꞌ. [ 14 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Mampe to maroꞌa pekou! Mobagiuꞌkou towawine to bembaꞌ bona nirámpáki támbiraꞌ hai óntóꞌna, haneꞌi mekakaekou nipakarue motámbungi bábehiámi to kadake iti. Ina matimi ntepuꞌu karahukumi!] 15 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Mampe to maroꞌa pekou! Madota ntepuꞌukou mopaturoꞌ tauna ntániꞌna bona mampeuláꞌiheꞌ paturoꞌmi. Nipenoꞌongi miꞌi molumao karaoꞌ mengkalimba i tahiꞌ, bona molámbiꞌ pekou hadua tauna to mewaliꞌ topegurumi. Hai ane ia mesuaꞌ i poágámámi, nipaturoꞌ bona mampeuláꞌi paturoꞌ to salaꞌ, álána hintotoꞌ ntepuꞌu rahuku i naraka láwiꞌ rumihi mani kakadakena bábehiána hangko i kómu. 16 Hurewuꞌmokou! Nodokou tobilo to moteteꞌ tauna ntániꞌna! Kómu miꞌi to mewaliꞌ guru agama, agáiáná mopakanawoꞌ pekou tauna moliu paturoꞌmi to tiꞌara toꞌu. Rápáꞌna, mepaturoꞌkou, niuliꞌ: ane tauna modándi mokábelái Támbina Pueꞌ Ala, tiꞌara tetakaꞌ hai dándina iti. Agáiáná ane mokábelái párewá buláwá to i lalu Támbina Pueꞌ Ala, ia tetakaꞌ hai dándina iti. 17 Bebe hai bilo ntepuꞌukou! Ba niuliꞌ mahile mani bunduꞌna buláwá haneꞌi Támbina Pueꞌ Ala? Katoꞌuána, Támbina Pueꞌ Ala iti to mopamagasaꞌ párewá buláwá to ara ionoꞌ. 18 Mepaturoꞌkou woꞌo, niuliꞌ: ane tauna modándi mokábelái paintuá popenómbá to i lalu Támbina Pueꞌ Ala, tiꞌara tetakaꞌ hai dándina iti. Agáiáná ane mokábelái popenómbá to raintu i wongko paintuá iti, bateꞌna tetakaꞌ hai dándina iti. 19 Bilo ntepuꞌukou! Ba niuliꞌ mahile mani bunduꞌna popenómbá haneꞌi paintuá popenómbá? Hangaa-ngaa tiꞌara, láwiꞌ paintuá iti miꞌi to mopamagasaꞌ popenómbá to ara i wongkona. 20 Mewaliꞌ heáná to modándi mokábelái paintuá popenómbá, lempóna tepasuaꞌ miꞌi woꞌo popenómbá to raintu i wongkona. 21 Hai heáná to modándi mokábelái Támbina Pueꞌ Ala, lempóna ia modándi miꞌi woꞌo i lalu hangaꞌna Pueꞌ Ala to toroꞌ ionoꞌ. 22 Hai heáná to modándi mokábelái surugáꞌ, lempóna ia mokábelái pehodaꞌá kadatuána Pueꞌ Ala. Hai melumbuꞌ hangko i onoꞌ, Pueꞌ Ala mosabiki dándina. 23 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Mampe to maroꞌa pekou! Madota ntepuꞌukou mampeuláꞌi párentá to manangkoꞌ. Mogalo riꞌi tudaꞌ-tudaꞌ to kókóiꞌ to nodo háre, siderei hai rampaꞌ-rampaꞌ ntániꞌna to ara i hinoemi, nipopenómbá hanggáláꞌ hampuloꞌ i Pueꞌ Ala mouláꞌ Paturoꞌna Musa. Agáiáná párentá to matimi tiꞌara nipeuláꞌi. Rápáꞌna, hangaa-ngaa hintotoꞌ pobutusimi i tauna ntániꞌna, hangaa-ngaa mampokaꞌahiꞌkou hángká rángámi, hai mobukekikou dándimi. Katoꞌuána, párentá to matimi iti to hangaa-ngaa nipeuláꞌi ntepuꞌu, hai ineeꞌ woꞌo nikábáhá pampeuláꞌimi párentá to manangkoꞌ. 24 Agáiáná tiꞌara iti to nibábehi. Madotakou mowehángi daliꞌ hangko i uwai to niꞌinu, láwiꞌ rapáliá. Agáiáná untá to rapáliá woꞌo, nipahiameꞌ. Daliꞌ iti nodo párentá to manangkoꞌ peá, hai madotakou mampeuláꞌi párentá iti, agáiáná párentá to matimi to hangaa-ngaa nipeuláꞌi ntepuꞌu, tiꞌara nipailalu. Kómu mewaliꞌkou tadulako agama, agáiáná bilokou. 25 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Mampe to maroꞌa pekou! Kómu nodokou tauna to mobahoꞌi painuá hai taboꞌ i rawana peá, mole lalumi bukeꞌ to kadake hai mampokaelu pekou oaꞌ párewána tauna ntániꞌna! 26 Kómu toParisi, tobilo mpuꞌukou! Nodo laluna mangku hangaa-ngaa rabahoꞌi, noꞌonoꞌ woꞌo lalumi hangaa-ngaa rapamagasaꞌ bona bábehiámi hintotoꞌ hai peundeꞌána Pueꞌ Ala. 27 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Mampe to maroꞌa pekou! Nodokou popatawuá to rawone to bulá. Rawana mababe raita, agáiáná laluna moꞌóntóꞌ buꞌu tomate hai handaꞌ pákáꞌna to mopakedái. 28 Noꞌonoꞌ woꞌo kómu. Raita maroꞌa bábehiámi, agáiáná lalumi tiꞌara noꞌonoꞌ. Topodongkoꞌkou hai kadake bábehiámi. 29 Hurewuꞌmokou guru-guru agama hai toParisi! Mampe to maroꞌa pekou! Nikádipurá oaꞌ popatawuáraꞌ nabiꞌ-nabiꞌ hai tauna to manótó to tueꞌ hangkoia. 30 Mampepemahilekou, láwiꞌ niuliꞌ, ‘Ane rápáꞌna aramongkaiꞌ hingkakani hai toiorungkiꞌ hangkoia, ketiꞌaraꞌangkaiꞌ mampeuláꞌi bábehiáraꞌ mopapate nabiꞌ-nabiꞌ.’ 31 Mewaliꞌ mouláꞌ laluitami iti, nipangákuꞌ mpuꞌu miꞌi kakómuna pemuleꞌáraꞌ to mopapate nabiꞌ-nabiꞌ, 32 hai ina nipaliliu bábehiáraꞌ toiorumi iti! 33 Pemuleꞌána mpuꞌukou to kadake! Humemi mobisa nodo lelótó láwiꞌ pakakou mopakanawoꞌ tauna moliu polaluitami. Ba nipekiri ina tekábáhákou hangko i karahukumi i lalu naraka? 34-35 Toiorumi hangkoia mopapateheꞌ handaꞌ tauna to manótó bábehiáraꞌ, mantepuꞌu hangko i kamopapateraꞌ Abeli, haweꞌ-haweꞌ i kamopapateraꞌ nabiꞌ Sakaria ánáꞌna Berekia. Ia rawatui haweꞌ mate i tangabaa Támbina Pueꞌ Ala, i hiliꞌna támbi to magasaꞌ iti hai paintuá popenómbá. Onoꞌ miꞌi haneꞌi ina Kuhuoꞌheꞌ nabiꞌ-nabiꞌ, tauna to moisá ntepuꞌu ngkóráꞌna Pueꞌ, hai guru-guru agama, bona maiheꞌ i kómu to tueꞌ deꞌe-deꞌe mopaturoꞌákou laluitaNgkuꞌ {bona menosoꞌkou hangko i bábehiámi to kadake}. Agáiáná araheꞌ to ina nipapate, araheꞌ to ina nipakuꞌ i kau mombehape, araheꞌ to ina nipapahái i lalu támbi penómbáꞌámi, hai araheꞌ woꞌo to ina nidápáꞌ haweꞌ i wánuá ntániꞌna. Kahópóꞌána, kómu to tueꞌ deꞌe-deꞌe ina rahukukou ánti upu-upu dósáraꞌ toiorumi hangkoia láwiꞌ mopapateheꞌ tauna to manótó i peitána Pueꞌ Ala, {láwiꞌ kómu woꞌo kadake hibali hai hira}. 36 Toꞌu ntepuꞌu to Kuꞌuliꞌ, hai Kuhángáꞌáꞌákou: kómu to tueꞌ deꞌe-deꞌe bateꞌmi ina rahuku ánti bábehiámi hai ánti bábehiáraꞌ toiorumi to kadake.” Masusa laluna Iesu láwiꞌ tiꞌara ratarima toIerusale ( Luk. 13:34-35 ) 37 “Óó toIerusale, toIerusale! Kómu miꞌi to mopapate nabiꞌ-nabiꞌ, hai mowatuikou huoꞌána Pueꞌ Ala to haweꞌ i kómu. Handaꞌ kánina Kupoinao mokámpáikou nodo manuꞌ moꞌóbóki ánáꞌna, agáiáná tiꞌaraꞌAꞌ nitarima. 38 Nipehádingi! Támbi penómbáꞌámi deꞌe ina napálehi Pueꞌ Ala. 39 Bona niꞌisá: tiꞌaraPoꞌ ina niꞌita duuꞌna haweꞌ tempóna ina niuliꞌ, ‘Pueꞌ Ala mowátiꞌ tauna to haweꞌ, to mewaliꞌ huoꞌáNa!’ ” |
Bahasa Behoa Shorter Bible © Indonesian Bible Society, 2015.
Indonesian Bible Society