Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Matiu 13 - Sura Magasaꞌ: Bahangapa sura Pototowiá to Sae hai Pototowiá to Woꞌu


Ngkóráꞌ pándiriꞌ kana i iba pákáꞌna tampoꞌ
( Mrk. 4:1-12 ; Luk. 8:4-10 )

1 I tempó iti woꞌo, pohuꞌ miꞌi Iesu hangko i támbi lao mehoda i wiwi rano Galilea.

2 Handaꞌ ntepuꞌu tauna lao motolelingi, onoꞌ miꞌi haneꞌi Ia lao mengkaheꞌ i duanga haneꞌi mehoda. Tauna to handaꞌ iti meángkáꞌheꞌ i wiwi rano,

3 haneꞌi Iesu mopahaweꞌáheꞌ handaꞌ pákáꞌna paturoꞌ moliu ngkóráꞌ pándiriꞌ, Nauliꞌ, “Hangkani tempó, ara hadua topohinoe to lao mohawuꞌ,

4 {agáiáná hinoena iti ionoꞌ miꞌi aha: ara to kedui, ara to matuꞌa, ara to kewatu pealeꞌ, hai ara woꞌo tampoꞌ to maruduꞌ}. Mewaliꞌ i pohawuꞌna iti, ara tinudaꞌ to manawoꞌ i tampoꞌ to matuꞌa láwiꞌ paka raporárái tauna. Haweꞌheꞌ tádáhi hai motilóꞌ tinudaꞌ iti duuꞌna upu.

5 Ara woꞌo tinudaꞌ to manawoꞌ i tampoꞌ to kewatu pealeꞌ i wóiꞌna. Tinudaꞌna iti hawiáꞌ tueꞌ láwiꞌ mahábáꞌ tampoꞌna,

6 agáiáná ane nahimbaꞌi alo, malau duuꞌna bangi, láwiꞌ tiꞌara kaladu kálándána.

7 Ara woꞌo tinudaꞌ to manawoꞌ i lalu dui. Dui mopótóꞌ tinudaꞌ iti, duuꞌna mate.

8 Ara woꞌo tinudaꞌ to manawoꞌ i tampoꞌ to maruduꞌ, maroꞌa katueꞌna duuꞌna mowuaꞌ. Ara to hangatu kánina kahandaꞌna hangko i tinudaꞌna, ara to ini puloꞌna kánina, hai ara woꞌo to tálu puloꞌna kánina.”

9 Roo mopahaweꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ iti, Nahángáꞌáheꞌ upu-upu, “Maroꞌa ntepuꞌu ane ara tauna to mopailalu apa to nahádi!”


Tunggáiána Iesu mopahaweꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ
( Mrk. 4:10-12 ; Luk. 8:9-10 )

10 TopeguruNa Iesu lao i Hia, hai ara to mekuneꞌ, “Guru, apa tunggáiáMu mopaturoꞌ tauna to handaꞌ moliu ngkóráꞌ pándiriꞌ?”

11 Nahániki Iesu, “Hangkoia, tewuniángi mani paturoꞌ kana i popárentána Pueꞌ Ala. Deꞌe-deꞌe naweꞌimokou Pueꞌ Ala pekiri bona niꞌisá lempóna paturoꞌ iti. Agáiáná ane tauna to handaꞌ, tiꞌaraheꞌ Naweꞌi pekiri molempó paturoꞌ iti.

12 Tauna to mampoinao mampeliꞌ peundeꞌána Pueꞌ Ala, ina tetámbái apa to raisá kana i ngkóráꞌna Pueꞌ. Agáiáná tauna to tiꞌaraheꞌ mampoinao mampeliꞌ Pueꞌ Ala, kehapiꞌ raisá miꞌi hantóiꞌ kana i ngkóráꞌNa, bateꞌna tiꞌara piꞌi ina mobunduꞌ i lalu katueꞌraꞌ láwiꞌ ina raꞌala huleꞌ.

13 Onoꞌ miꞌi haneꞌi Kupakeꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ ane mopaturoꞌAꞌ tauna to handaꞌ, bona lempóna rawuniángi mani hangko i hira, láwiꞌ: ‘Kehapiꞌ raita miꞌi apa to Kubábehi, agáiáná tiꞌara raisá lempóna. Kehapiꞌ rahádi miꞌi paturoꞌKuꞌ, agáiáná tiꞌara raisá tunggáiáNgkuꞌ.’

14 To rabábehi tauna deꞌe-deꞌe mobukeki apa to napahaweꞌ nabiꞌ Iesaia hangkoia to manguliꞌ node: ‘Ina nihádi, agáiáná tiꞌara ina niꞌisá lempóna apa to nihádi. Ina niꞌita, agáiáná tiꞌara ina niꞌisá apa to mewaliꞌ,

15 láwiꞌ matuꞌa miꞌi lalumi, talingami makápá, hai mátámi bilo. Ane tiꞌara noꞌonoꞌ ina niꞌita hai mátámi, ina nihádi hai talingami, hai ina nipakanótó lalumi haneꞌi mesuleꞌ i Kódóꞌ, bona Kubáliki lalumi.’ ” (Iesaia 6:9-10)

16 Napaliliu miꞌi Iesu laluitaNa i topeguruNa, Nauliꞌ, “Agáiáná kómu, morasiꞌ ntepuꞌukou, láwiꞌ niꞌita miꞌi apa to Kubábehi hai nihádi miꞌi paturoꞌKuꞌ, hai niꞌisá lempóna.

17 Toꞌu ntepuꞌu to Kuhángáꞌáꞌákou: hangkoia araheꞌ handaꞌ nabiꞌ hai tauna to manótó to mampoinaoheꞌ moita apa to niꞌita deꞌe-deꞌe, {ia miꞌi apa to Kubábehi,} agáiáná tiꞌara raita. Mampoinao ntepuꞌuheꞌ mampehádingi apa to nihádi deꞌe-deꞌe, {ia miꞌi paturoꞌKuꞌ,} agáiáná tiꞌara rahádi {láwiꞌ maruemoheꞌ mate}.”


Iesu mopakanótó lempóna ngkóráꞌ pándiriꞌ kana i iba pákáꞌna tampoꞌ
( Mrk. 4:13-20 ; Luk. 8:11-15 )

18 Napaliliu miꞌi Iesu laluitaNa i topeguruNaheꞌ, Nauliꞌ, “Nipehádingi! Ina Kupakanótóákou apa lempóna ngkóráꞌ pándiriꞌ topohawuꞌ iti. Araheꞌ tauna to peisá rapándiriꞌ nodo iba pákáꞌna tampoꞌ iti.

19 Araheꞌ tauna to peisá rapándiriꞌ nodo tampoꞌ to matuꞌa, lempóna tauna iti mampehádingi ntepuꞌu bámbári kana i popárentána Pueꞌ Ala, agáiáná tiꞌara raisá lempóna. Haweꞌ miꞌi Datu Tokadake morámpáki ngkóráꞌ iti hangko i laluraꞌ.

20 Araheꞌ tauna to peisá rapándiriꞌ nodo tampoꞌ to mahábáꞌ láwiꞌ ara watu pealeꞌ i wóiꞌna, lempóna, tauna iti mampehádingi Ngkóráꞌ Marasa, hai toꞌu-toꞌu góeꞌ laluraꞌ mampehádingi.

21 Agáiáná tiꞌara kaladu kamopailaluraꞌ ngkóráꞌna Pueꞌ Ala, onoꞌ miꞌi haneꞌi tiꞌaraheꞌ mantaha. Ane rapopeahiahiꞌheꞌ ba rapamapári ánti pepoináláiraꞌ i ngkóráꞌna Pueꞌ, hawiáꞌheꞌ mosuliꞌ hangko i pepoináláiraꞌ.

22 Araheꞌ tauna to peisá rapándiriꞌ nodo tampoꞌ to kedui, lempóna tauna iti mampehádingi ngkóráꞌna Pueꞌ Ala, agáiáná hantangaꞌ-ntangaꞌ peá laluraꞌ. Mampekiri peheꞌ oaꞌ katueꞌraꞌ i duniáꞌ deꞌe, hai mampoinaoheꞌ peheꞌ morámpu párewá ngkáduniáꞌ. Upu-upu iti mopaꞌara peá katiꞌárána maróhó pepoináláiraꞌ, hai ngkóráꞌna Pueꞌ Ala tiꞌara piꞌi mobunduꞌ i lalu katueꞌraꞌ.

23 Araheꞌ woꞌo tauna to peisá rapándiriꞌ nodo tampoꞌ to maruduꞌ, lempóna tauna iti mampehádingi hai mopailalu ngkóráꞌna Pueꞌ Ala. I tauna iti, ngkóráꞌna Pueꞌ Ala mowuaꞌ. Ara to mowuaꞌ hangatu kánina kahandaꞌna hangko i tinudaꞌna, ara to mowuaꞌ ini puloꞌna kánina kahandaꞌna hangko i tinudaꞌna, hai ara woꞌo to mowuaꞌ tálu puloꞌna kánina kahandaꞌna hangko i tinudaꞌna.”


Ngkóráꞌ pándiriꞌ kana i danaꞌ to i oloꞌna pare

24 Napahaweꞌ wopiꞌi Iesu hampákáꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ i tauna to handaꞌ, Nauliꞌ, “Popárentána Pueꞌ Ala nodo to mewaliꞌ moliu ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe: Ara hadua pueꞌ hinoe. Ia mohuoꞌ taunána lao mohawuꞌ tinudaꞌ to maroꞌa i hinoena.

25 I laembengi, tangaꞌraꞌ letaꞌ, haweꞌ miꞌi ewálina pueꞌ hinoe iti mohawuka ngkániiꞌ-niiꞌ wuaꞌ danaꞌ i hinoe iti.

26 Tueꞌ mpuꞌu miꞌi pare iti hingkakani hai danaꞌ duuꞌraꞌ mowuaꞌ.

27 Karaisána topobágóꞌ hinoe iti kaꞌárána danaꞌ, lao miꞌi rapehángáꞌá i pueꞌ hinoe, rauliꞌ, ‘Tuá, tiꞌara paꞌi hinawuꞌ to maroꞌa to tahawuka? Hangko iumbá riꞌi mai danaꞌ iti?’

28 Nahániki pueꞌ hinoe iti, ‘Iti hangaa-ngaa to nabábehi ewálingkuꞌ.’ Hangko ionoꞌ, rauliꞌ wopiꞌi topobágóꞌna, ‘Ane noꞌonoꞌi, noumbá ane laoangkaiꞌ morebuki danaꞌ to tueꞌ hingkakani hai pare iti?’

29 Nahániki pueꞌ hinoe, ‘Ineeꞌ, láwiꞌ ane nirebukiꞌi danaꞌna, ina marebuꞌ woꞌo parena.

30 Nipatodáhi peá tueꞌ hingkakani hai pare, duuꞌna haweꞌ tempóna mepare. I tempó iti, ina kuhuoꞌheꞌ topepare mobutuki sieruꞌ wuaꞌna danaꞌ iti, rarámpu, hai ratomboꞌ haneꞌi raintu. Roo onoꞌ, hangko rarámpu riꞌi parena, haneꞌi rawoli i lalu buhoꞌ.’ ”


Rompákáꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ to mopahaweꞌ kaꞌina tetámbáina tauna to meuláꞌ i Iesu
( Mrk. 4:30-34 ; Luk. 13:18-21 )

31 Roo onoꞌ, Iesu mopahaweꞌ wopiꞌi hampákáꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ i tauna to handaꞌ, Nauliꞌ, “Popárentána Pueꞌ Ala peisá rapándiriꞌ nodo lihu to marámbóꞌ ntepuꞌu rápáꞌna nodo lihu duiꞌá to naꞌala hadua tauna, hai natudaꞌ i hinoena.

32 Agáiáná kehapiꞌ marámbóꞌ ntepuꞌu, ane tueꞌi, melumbuꞌ kamapángkáꞌna hangko i rampaꞌ-rampaꞌ to ntániꞌna láwiꞌ tueꞌ nodo hampóꞌá kau, duuꞌna dáꞌána peisá rapohárái tádáhi.”

33 Ara wopiꞌi hampákáꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ to Napahaweꞌ i tauna to handaꞌ, Nauliꞌ, “Popárentána Pueꞌ Ala nodo woꞌo ragiꞌ. Ragiꞌ biásá napakeꞌ towawine, nagalo hai tinámpu to handaꞌ. Kehapiꞌ hantódiꞌ peá, peisá mampopembongke tinámpu to handaꞌ.”

34 Ane Iesu mopaturoꞌ tauna to handaꞌ mokana popárentána Pueꞌ Ala, Ia paka mopakeꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ.

35 Mewaliꞌ, tebukeki miꞌi laluita deꞌe to naukiꞌ hadua nabiꞌ hangkoia: “Ina Kupaturoꞌheꞌ moliu ngkóráꞌ pándiriꞌ. Ina Kupahaweꞌáheꞌ paturoꞌ to tewuniángi hangko i pewaliꞌána duniáꞌ.” (Sura Petóiá 78:2)


Iesu mopakanótó lempóna ngkóráꞌ pándiriꞌ danaꞌ to i oloꞌna pare

36 Roo onoꞌ, Iesu mopálehi tauna to handaꞌ hai lao mesuaꞌ i lalu támbi. Laoheꞌ topeguruNa mohungkuki, rapembiáꞌ, “Guru, Nuhángáꞌáꞌangkaiꞌ apa lempóna ngkóráꞌ pándiriꞌ danaꞌ to i oloꞌna pare.”

37 Nahánikiheꞌ Iesu, “Pueꞌ hinoe to mohawuꞌ tinudaꞌ to maroꞌa, lempóna Ánáꞌ Mánusiá.

38 Hinoe, lempóna duniáꞌ deꞌe. Tinudaꞌ to maroꞌa, lempóna tauna to mengkoruꞌ i Pueꞌ Ala bona mewaliꞌheꞌ ánáꞌNa i lalu popárentáNa. Danaꞌ, lempóna tauna to meuláꞌ i Datu Tokadake.

39 Ewálina pueꞌ hinoe to mohawuꞌ danaꞌ, lempóna Datu Tokadake. Tempó mepare, lempóna alo pobutusi i kahópóꞌána duniáꞌ. Hai topepare, lempóna malaꞌeka.

40 Nodo danaꞌ rarámpu hai raintu, noꞌonoꞌ woꞌo tauna to kadake ina rahuku i alo pobutusi i kahópóꞌána duniáꞌ.

41 Ánáꞌ Mánusiá ina mohuoꞌ malaꞌekaNa lao morámpu upu-upu tauna to mepakanawoꞌ hai to kadake hangko i oloꞌraꞌ taunáNa.

42 Upu-upu tauna iti ina ratibeheꞌ i lalu api to roreꞌ oaꞌ. Ionoꞌ, ina teriaꞌheꞌ oaꞌ hai mapári ntepuꞌu rahádi.

43 Agáiáná tauna to manótó bábehiáraꞌ, ina mewangkaꞌheꞌ nodo alo i lalu popárentána Pueꞌ Ala Umáraꞌ. Maroꞌa ntepuꞌu ane ara tauna to mopailalu apa to nahádi!”


Popárentána Pueꞌ Ala melumbuꞌ ntepuꞌu hangko i to ntániꞌna

44 Nauliꞌ Iesu, “Popárentána Pueꞌ Ala nodo buláwá to tetawu i lalu tampoꞌ. Nahumba hadua tauna hai natawu huleꞌ haneꞌi mesuleꞌ. Ánti kagóeꞌna, kásáliu mampobaluꞌ támbina hai upu-upu párewána, haneꞌi napopehóló tampoꞌ pohumbaꞌána buláwá iti.

45 Noꞌonoꞌ woꞌo, popárentána Pueꞌ Ala nodo ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe: Ara hadua topobaluꞌ-baluꞌ to mampeliꞌ mutiara to maroꞌa ntepuꞌu.

46 Kamolámbiꞌna hambuaꞌ mutiara to masuliꞌ ntepuꞌu hólóna, kásáliu mampobaluꞌ upu-upu párewána, haneꞌi napopehóló mutiara iti.”


Ngkóráꞌ pándiriꞌ kana i dálá

47 “Popárentána Pueꞌ Ala nodo woꞌo dálá to mahile to ratibe i lalu rano. Handaꞌ ngáána bouꞌ mesuaꞌ i lalu dálá iti.

48 I kabukeꞌna dálá iti, radiiꞌ miꞌi lao i kámárá, haneꞌi topodálá mehodaheꞌ mampileꞌi bouꞌ. To maroꞌa rawoli i lalu kárándi, to tiꞌara maroꞌa ratibe.

49 Noꞌonoꞌ miꞌi woꞌo i alo pobutusi i kahópóꞌána duniáꞌ: malaꞌeka ina laoheꞌ mopataniꞌ tauna to kadake hai tauna to manótó i peitána Pueꞌ Ala.

50 Tauna to kadake ina ratibe i lalu api to roreꞌ oaꞌ. Ionoꞌ, ina teriaꞌheꞌ oaꞌ hai mapári ntepuꞌu rahádi.”


Ngkóráꞌ pándiriꞌ kana i párewá to sae hai párewá to woꞌu

51 Roo onoꞌ, Iesu mekuneꞌ i topeguruNa, Nauliꞌ, “Ba niꞌisái lempóna upu-upu ngkóráꞌ pándiriꞌ to Kupahaweꞌákou ininá?” Rahániki, “Kiꞌisánto.”

52 Hangko ionoꞌ, Nahángáꞌá wopaheꞌ, “Ane noꞌonoꞌi, maroꞌa. Mewaliꞌ, ina niꞌisá woꞌo lempóna ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe: kómu hai upu-upu guru-guru agama to mengkoruꞌ i párentána Pueꞌ Ala, peisákou rapándiriꞌ nodo tauna to pebuku to ara párewána to sae hai ara woꞌo párewána to woꞌu, láwiꞌ niꞌisá Paturoꞌna Musa to marue miꞌi, hai niꞌisá miꞌi woꞌo paturoꞌKuꞌ to woꞌu.”


Iesu tiꞌara rapoinálái toNasare
( Mrk. 6:1-6 ; Luk. 4:16-30 )

53 Karoona Iesu mopahaweꞌ upu-upu ngkóráꞌ pándiriꞌ iti, Ia pohuꞌ miꞌi hangko ionoꞌ,

54 lao i Nasare wánuá karapakahileáNa. {I alo penómbáꞌá,} Ia lao i támbi penómbáꞌá hai mepaturoꞌ ionoꞌ. Tingkáráꞌheꞌ tauna to mampehádingi laluitaNa, rauliꞌ, “Heáná riꞌi to mopaturoꞌ tauna deꞌe haneꞌi noꞌonoꞌ kamapándeNa. Hai heáná to moweꞌi kuasaꞌNa mobábehi tandaꞌ kuasaꞌ.

55 Tiꞌara paꞌi Ia iti ánáꞌna hadua basi? InáNa Maria. ÁdiNaheꞌ Iakobu, Iusupu, Simoꞌ hai Iudasiꞌ.

56 ÁdiNa towawine toroꞌheꞌ woꞌo ieneꞌ. Noumbá haneꞌi ara kuasaꞌNa mepaturoꞌ hai mobábehi tandaꞌ kuasaꞌ?”

57 Onoꞌ miꞌi haneꞌi tiꞌaraheꞌ mau mampoinálái kaꞌIana Datu Topehómpóꞌ. Hangko ionoꞌ, nahángáꞌáheꞌ Iesu, “Hadua nabiꞌ rabiláꞌ iumbá peá kalaoána, agáiáná i wánuána haduduána hai i oloꞌraꞌ tinána, tiꞌara rabiláꞌ.”

58 Onoꞌ miꞌi haneꞌi Iesu tiꞌara mobábehi handaꞌ tandaꞌ kuasaꞌ i wánuáNa, láwiꞌ tiꞌaraheꞌ mepoinálái i Hia.

Bahasa Behoa Shorter Bible © Indonesian Bible Society, 2015.

Indonesian Bible Society
Lean sinn:



Sanasan