Marakusi 14 - Sura Magasaꞌ: Bahangapa sura Pototowiá to Sae hai Pototowiá to WoꞌuTadulakoraꞌ toIahudiꞌ moliwo ina mopapate Iesu ( Mat. 26:1-5 ; Luk. 22:1-2 ; Ioh. 11:45-53 ) 1 Rongalo rái ina haweꞌ miꞌi Alo Posusa Paska hai Posusa Rótiꞌ to Tiꞌara Raragiꞌi. Tempó iti, kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá hai guru-guru agama tangaꞌraꞌ mampeliꞌ rárá mohakaꞌ ngkábuni Iesu bona rahuku mate. 2 Rauliꞌ, “Ineeꞌ sieruꞌ tahakaꞌ i minggu mahile deꞌe, bona tiꞌara ara pohiho i oloꞌraꞌ tauna to handaꞌ.” Hadua towawine mobubuha mina-mina to mawongi i wuáꞌna Iesu ( Mat. 26:6-13 ; Ioh. 12:1-8 ) 3 I tempóna Iesu i wánuá Betania, Ia ara i támbina hadua tauna to rahangaꞌ Simoꞌ, to hangkoia kana hakiꞌ tánggáꞌ. Tangaꞌraꞌ mandeꞌ, haweꞌ miꞌi hadua towawine moánti hambuaꞌ butoloꞌ to bukeꞌ mina-mina narawastu to mawongi hai masuliꞌ ntepuꞌu hólóna. Towawine iti mopiheꞌ tambólóna butoloꞌ, haneꞌi nabubuha mina-mina to mawongi iti i wuáꞌna Iesu, tandaꞌ pebiláꞌna. 4 Araheꞌ bahangapa tauna ionoꞌ to tiꞌara mampokana apa to nabábehi towawine iti. Molaluitaheꞌ hadua hai hadua, rauliꞌ, “Moapa riꞌi haneꞌi mina-mina to mawongi hai masuliꞌ iti natibe mbero peá? 5 Ane rápáꞌna mina-mina to mawongi iti rapobaluꞌ, hólóna hangaa-ngaa lábi hangko i tálu átuna dóiꞌ peráꞌ. Rángina miꞌi rapobaluꞌ bona dóiꞌ hólóna raweꞌiheꞌ tauna to meahiahiꞌ tueꞌraꞌ.” Onoꞌ miꞌi haneꞌi mokabukoꞌiheꞌ towawine iti. 6 Agáiáná nahángáꞌáheꞌ Iesu, “Nipatodáhi peá. Moapa riꞌi haneꞌi nipakasusa laluna towawine deꞌe? To nabábehi i Kódóꞌ deꞌe, maroꞌa, 7 láwiꞌ Kódóꞌ, tiꞌaraPoꞌ marue hingkakani hai kómu. Ane tauna to meahiahiꞌ, ara mani tempómi motulungiheꞌ láwiꞌ arantoheꞌ oaꞌ i oloꞌmi. 8 Towawine deꞌe mobábehi apa to nabuku nabábehi. NabubuhiAꞌ hai mina-mina to mawongi, lempóna ia mopatimama ami wátáNgkuꞌ i kaꞌina ratawuNgkuꞌ. 9 Bona niꞌisá: i humalele duniáꞌ, iumbá peá Ngkóráꞌ Marasa rabámbári, apa to nabábehi towawine deꞌe bateꞌna ina tekábelái hai rabuhinao oaꞌ.” Iudasiꞌ mampobaluꞌ Iesu i ewáliNa ( Mat. 26:14-16 ; Luk. 22:3-6 ) 10 I tempó iti, hadua hangko i topeguruna Iesu to hampuloꞌ hai rodua, to rahangaꞌ Iudasiꞌ Isikarioꞌ, lao i kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá. Tunggáiána ina mampobaluꞌ Iesu. 11 Góeꞌ ntepuꞌuheꞌ mohádi apa to nauliꞌ Iudasiꞌ iti, mewaliꞌ radándiá miꞌi ina raweꞌi dóiꞌ. Hangko ionoꞌ, Iudasiꞌ mampeliꞌ tempó to maroꞌa mohuhuꞌ Iesu i hira bona rahakaꞌ. Iesu mandeꞌ pandeꞌ Posusa Paska hingkakani hai topeguruNaheꞌ ( Mat. 26:17-25 ; Luk. 22:7-14 , 21-23 ; Ioh. 13:21-30 ) 12 I alo Popatimama Posusa Rótiꞌ to Tiꞌara Raragiꞌi, i tempóna dimbá Paska rasambale, topeguruna Iesu mekuneꞌ i Hia, “Pueꞌ, mouláꞌ peundeꞌáMu, iumbákeꞌ ina mandeꞌ pandeꞌ Paska bona kiꞌisá kipatimama?” 13 Mewaliꞌ Iesu mohuoꞌ rodua topeguruNa, Nahángáꞌáheꞌ, “Laomokou i lalu kótá Ierusale. Ionoꞌ ina nilámbiꞌ hadua tobaleilo to moánti gumbaꞌ to moꞌóntóꞌ uwai. Meuláꞌmokou i hia. 14 Ane mesuaꞌkou i lalu támbi, nihángáꞌá pueꞌ támbi iti, ‘Napekuneꞌ Guru: Ba iumbá peisáꞌAꞌ mandeꞌ pandeꞌ Posusa Paska hingkakani hai topeguruNgkuꞌheꞌ?’ 15 Pueꞌ támbi iti ina motudeꞌákou hambuaꞌ lintuꞌ to mahile i wongko. Lintuꞌ iti timama miꞌi ami, hai upu-upu párewá to ina taparaluu, aramoheꞌ woꞌo. Mewaliꞌ ionoꞌ miꞌi nikádipuráꞌákeꞌ ina mandeꞌ pandeꞌ Paska.” 16 Lao mpuꞌumoheꞌ topeguruNa to rodua iti, mesuaꞌheꞌ i lalu kótá. Kahaweꞌraꞌ ionoꞌ, upu-upu mewaliꞌ hintotoꞌ hai apa to nahángáꞌáheꞌ Iesu, hai mopatimamaheꞌ pandeꞌ Posusa Paska. 17 Káindina, haweꞌ miꞌi Iesu hingkakani hai topeguruNa to hampuloꞌ hai rodua i lintuꞌ to rapatimama miꞌi. 18 Tangaꞌraꞌ mehoda, nauliꞌ Iesu, “Bona niꞌisá: hadua hangko i oloꞌmi to tapohingkakaniá mandeꞌ deꞌe-deꞌe, ina mohuhuꞌAꞌ i ewálingkuꞌ.” 19 Karahádina topeguruNa laluitaNa, masusa laluraꞌ, hai mekuneꞌmoheꞌ hadua-hadua i Iesu, rauliꞌ, “Tiꞌara woa paꞌi kódóꞌ to Nutunggái, Pueꞌ?” 20 Nahániki Iesu, “To ina mohuhuꞌAꞌ i ewálingkuꞌ, ia miꞌi hadua hangko i oloꞌmi to hampuloꞌ hai rodua deꞌe to motubuká rótiꞌ hingkakani hai Kódóꞌ i hambuaꞌ taboꞌ. 21 Ánáꞌ Mánusiá bateꞌna ina mate nodo to tepakanótó miꞌi ami i lalu Sura Magasaꞌ. Agáiáná ina rumihi karahukuna tauna to mohuhuꞌAꞌ i ewálingkuꞌ. Rángina miꞌi tauna iti tiꞌara rapoánáka.” Iesu mogáláꞌ-gáláꞌ rótiꞌ hai anggoroꞌ i topeguruNa ( Mat. 26:26-29 ; Luk. 22:15-20 ; 1 Kor. 11:23-25 ) 22 Tangaꞌraꞌ Iesu hai topeguruNa mandeꞌ pandeꞌ Posusa Paska, Iesu moala miꞌi rótiꞌ haneꞌi mekakae i Pueꞌ Ala. Roo onoꞌ, Nabiseꞌ-biseꞌ miꞌi rótiꞌ iti hai Nagáláꞌ-gáláꞌáheꞌ, haneꞌi Nauliꞌ, “Deꞌe miꞌi wátáNgkuꞌ. Niala miꞌi hai niandeꞌ.” 23 Roo onoꞌ, Ia moala miꞌi painuá anggoroꞌ, mekakae i Pueꞌ Ala, haneꞌi Nahuhuꞌáheꞌ topeguruNa. Upu-upuheꞌ mainu hangko i mangku iti. 24 I tempó iti, Iesu mohángáꞌáheꞌ, “Anggoroꞌ deꞌe mampopotandaꞌ waheꞌKuꞌ to ina mabubu i kamateNgkuꞌ. WaheꞌKuꞌ deꞌe mopakaróhó podándi to woꞌu to ina napaꞌara Pueꞌ Ala, bona moliu waheꞌKuꞌ, handaꞌ tauna peisá mohintuwuꞌ hai Pueꞌ Ala. 25 Bona niꞌisá: mantepuꞌu deꞌe-deꞌe, tiꞌara piꞌi ina Kuinu anggoroꞌ, duuꞌKuꞌ ina mainu anggoroꞌ to woꞌu i lalu popárentána UmáNgkuꞌ.” 26 Roo onoꞌ, monaniheꞌ nani petóiá. Karooraꞌ monani, pohuꞌmoheꞌ hangko i kótá lao i Buluꞌ Saitu. Iesu mampolaluita pesápuákana Peturuꞌ ( Mat. 26:31-35 ; Luk. 22:31-34 ; Ioh. 13:36-38 ) 27 Tangaꞌraꞌ molumao lao i Buluꞌ Saitu, Iesu molaluita miꞌi i topeguruNa, Nauliꞌ, “Kómu upu-upu ina mopálehiAꞌ, láwiꞌ teukiꞌ miꞌi i lalu Ngkóráꞌna Pueꞌ Ala node: ‘Ina Kupapate topoewu, álána dimbáNa mahawuꞌ.’ (Sakaria 13:7) 28 Agáiáná i katueꞌKuꞌ huleꞌ, ina moioruAꞌ lao i tampoꞌ Galilea, hai ina Kupegiákou ionoꞌ.” 29 Nauliꞌ Peturuꞌ, “Pueꞌ, kehapiꞌ upu-upu tauna mopálehiKoꞌ, agáiáná kódóꞌ tiꞌara!” 30 Nauliꞌ Iesu, “Peturuꞌ, toꞌu ntepuꞌu to Kuhángáꞌáꞌákoꞌ: káindi deꞌe, hangko tiꞌara mani motuturuꞌuá manuꞌ karongkánina, tálu miꞌi kánina nusápuákaꞌAꞌ.” 31 Agáiáná hangkani mani napakaróhó Peturuꞌ laluitana nauliꞌ, “Kehapiꞌaꞌ mate hingkakani hai Io, tiꞌara mpuꞌu ina kusápuáka kakuisáMu!” Noꞌonoꞌ woꞌo laluitaraꞌ topeguruNa to ntániꞌna. Iesu mekakae i Gesemani ( Mat. 26:36-46 ; Luk. 22:39-46 ) 32 Roo onoꞌ, Iesu hai topeguruNa haweꞌheꞌ i hinoe to rahangaꞌ Gesemani. Ionoꞌ Iesu mohángáꞌáheꞌ topeguruNa, “Mehodamokou ieneꞌ, ina laoAꞌ hampaiꞌ mekakae.” 33 Agáiáná Peturuꞌ, Iakobu hai Iohane Naꞌántiheꞌ bona meuláꞌ i Hia. I tempó iti, maꞌángkárá ntepuꞌu pehádiNa, onoꞌ miꞌi haneꞌi moridiꞌ miꞌi. 34 Nahángáꞌáheꞌ, “Masusa ntepuꞌu laluNgkuꞌ, nodoAꞌ to ina mate. Ieneꞌmokou sieruꞌ hai maingáꞌ-ingáꞌkou. Ineeꞌkou letaꞌ!” 35 Roo onoꞌ, Iesu lao kakaraoꞌ hantóiꞌ, haneꞌi mopalumbá mekakae. I lalu pekakaeNa, membiáꞌ bona ane peisái, tiꞌara ina molámbiꞌ kapári iti, 36 Nauliꞌ, “UmáNgkuꞌ! Tiꞌara ara to tiꞌara Nubuku Nubábehi. Ane peisái, Nupakaraoꞌ kapári to ina morampeAꞌ deꞌe, agáiáná tiꞌara peundeꞌáNgkuꞌ to mewaliꞌ, ngkáliꞌna riꞌi peundeꞌáMu Umaꞌ.” 37 Roo onoꞌ, mesuleꞌ miꞌi Iesu lao i topeguruNa to tálu. Nahumbaheꞌ tangaꞌraꞌ letaꞌ. Nauliꞌ i Peturuꞌ, “Simoꞌ! Ba letaꞌ pekoꞌ paꞌi? Tiꞌara paꞌi nubuku mamporángáꞌAꞌ, kehapiꞌ hajaa peá? 38 Kómu upu-upu, maingáꞌ-ingáꞌkou hai mekakaekou, bona nibuku moewaꞌ pekeloꞌ to ina morampekou. I lalumi niundeꞌ ntepuꞌu mobábehi to maroꞌa, agáiáná wátámi maledeꞌ haneꞌi tiꞌara nibuku.” 39 Roo onoꞌ, Iesu lao wopiꞌi huleꞌ mekakae. PekakaeNa iti hibali hai pekakaeNa to rungu-runguna. 40 KarooNa mekakae, Ia mesuleꞌ wopiꞌi lao i topeguruNa. Naita letaꞌ wopaheꞌ ánti kamalelueraꞌ. Naruaꞌheꞌ Iesu, agáiáná tiꞌara raisá apa to hangaa-ngaa rauliꞌ. 41 Mewaliꞌ lao wopiꞌi Iesu mekakae i katáluna kánina, hai roo onoꞌ, mesuleꞌ wopiꞌi i topeguruNa, Nahángáꞌáheꞌ, “Letaꞌ manikou paꞌi? Gáná miꞌi! Haweꞌ miꞌi tempóna Ánáꞌ Mánusiá ina rasápuáka hai rahuhuꞌ i taeraꞌ tauna to kadake. 42 Mearómokou! Laomokeꞌ! Peita! Tauna to ina mohuhuꞌAꞌ i ewálingkuꞌ haweꞌ miꞌi!” Iesu rahakaꞌ hai topeguruNa melangkaheꞌ ( Mat. 26:47-56 ; Luk. 22:47-53 ; Ioh. 18:1-11 ) 43 Tangaꞌna mani Iesu molaluita, haweꞌ miꞌi Iudasiꞌ, hadua hangko i topeguruNa to hampuloꞌ hai rodua, hingkakani hai handaꞌ tauna to moánti pihoꞌ hai pebóbáꞌ. Tauna iti rapohawaꞌáheꞌ kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá, guru-guru agama hai totosaeraꞌ toIahudiꞌ to ntániꞌna bona laoheꞌ mohakaꞌ Iesu. 44 Nahángáꞌámoheꞌ ami Iudasiꞌ tandaꞌ bona raisá kaumbánaNa Iesu, nauliꞌ, “Heáná to kuángki, onoꞌ miꞌi tauna to nipeliꞌ. Nihakaꞌ haneꞌi niánti. Nikámpái ntepuꞌu.” 45 Mewaliꞌ, i kahaweꞌraꞌ ionoꞌ, lao miꞌi Iudasiꞌ mampohidupaꞌá Iesu, nauliꞌ, “Guru!” haneꞌi naꞌángki. 46 Mewaliꞌ rahakaꞌ mpuꞌu miꞌi iti Iesu. 47 Hangko ionoꞌ, hadua tauna to meángkáꞌ hungkuꞌ i Iesu mobutuꞌ pihoꞌna motárási hawiꞌna Tadulako Menómbá Mahile. Kana peá talingana haneꞌi mawehángi. 48 Nauliꞌ Iesu i tauna to mohakaꞌ, “Moapa riꞌi haneꞌi maiAꞌ nihakaꞌ moántikou pihoꞌ hai pebóbáꞌ? Ba niuliꞌ ripaꞌi tauna to kadakeAꞌ noeneꞌ? 49 Alo-alona araꞌAꞌ hingkakani hai kómu i Támbina Pueꞌ Ala mepaturoꞌ. Moapa riꞌi haneꞌi tiꞌaraꞌAꞌ nihakaꞌ i tempó iti? Agáiáná upu-upu deꞌe hangaa-ngaa mewaliꞌ, bona tebukeki apa to teukiꞌ i lalu Sura Magasaꞌ.” 50 Roo onoꞌ, upu-upu topeguruNa melangkaheꞌ mopálehi Iesu. 51 I tempó iti, ara woꞌo hadua ánáꞌntomoane to meuláꞌ i Iesu. Ánáꞌntomoane iti tiꞌara mewaruꞌ, mokómóki peá wátána hai báná. Karahakaꞌna, 52 ia molosu kómóꞌna iti haneꞌi melangka menggelá. Iesu i lindoꞌna Topepáresáꞌ Mahile Agama Iahudiꞌ ( Mat. 26:57-68 ; Luk. 22:54-55 , 63-71 ; Ioh. 18:12-14 , 19-24 ) 53 Hangko ionoꞌ, Iesu raꞌánti miꞌi lao i támbina Tadulako Menómbá Mahile. Ionoꞌ, upu-upu kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá, guru-guru agama hai totosaeraꞌ toIahudiꞌ to ntániꞌna hirámpumoheꞌ. 54 Peturuꞌ meuláꞌ ngkaraoꞌ duuꞌna haweꞌ i tangabaa támbina Tadulako Menómbá Mahile. Ionoꞌ, ia mehoda menene hingkakani hai topekámpái. 55 I tempó iti, kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá hai upu-upu Topepáresáꞌ Mahile mampeliꞌmoheꞌ sabiꞌ to ina mopakanótó kamasalaꞌna Iesu, bona peisá rahuku mate, agáiáná tiꞌara ralámbiꞌ salaꞌNa. 56 Handaꞌ ntepuꞌu sabiꞌ to mosalaꞌi, agáiáná tongawaꞌ miꞌi dongkoꞌraꞌ peá láwiꞌ montaniꞌ-ntaniꞌ laluitaraꞌ. 57 Araheꞌ bahangapa tauna to meángkáꞌ mewaliꞌ sabiꞌ dongkoꞌ, rauliꞌ, 58 “Tauna deꞌe, kihádi manguliꞌ node: ‘Ina Kugero Támbina Pueꞌ Ala to rabábehi tauna, hai i lalu tálu alona ina Kuaró huleꞌ to ntániꞌna, to tiꞌara rabábehi tae tauna.’ ” 59 Agáiáná i karaposabikiraꞌ iti, tiꞌara woꞌo hibali polaluitaraꞌ. 60 Meángkáꞌ miꞌi Tadulako Menómbá Mahile i lindoꞌraꞌ upu-upu tadulako, mekuneꞌ i Iesu, “Tiꞌaraheꞌ paꞌi Nuhániki to mosalaꞌiKoꞌ iti?” 61 Agáiáná Iesu tiꞌara mehániꞌ, mogalo hampákáꞌ laluita. Hangkani mani Tadulako Menómbá Mahile mekuneꞌ i Hia, “Ba Io mpuꞌui Datu Topehómpóꞌ, Ánáꞌna Pueꞌ Ala to hintotoꞌ ratóiá?” 62 Nahániki Iesu, “Toꞌu. Kódóꞌ miꞌi deꞌe. Ina niꞌita Ánáꞌ Mánusiá mehoda tándáꞌ i kuánána Pueꞌ Ala to Makuasaꞌ, hai ina niꞌita woꞌo mendáulu mai hangko i surugáꞌ napótóꞌ gawu.” 63 Kanahádina Tadulako Menómbá Mahile apa to nauliꞌ Iesu, ia mohepaꞌ miꞌi baduna ánti kamabukoꞌna haneꞌi nauliꞌ, “Tiꞌara piꞌi mobunduꞌ ara sabiꞌ! 64 Nihádi miꞌi polaluitaNa to mopahibali wátáNa hai Pueꞌ Ala. Mewaliꞌ noumbá miꞌi pobutusimi?” Upu-upuraꞌ manguliꞌ, “Masalaꞌ ntepuꞌu! Hangaa-ngaa rahuku mate!” 65 Hangko ionoꞌ, araheꞌ to motinuduhi, araheꞌ woꞌo to mampopowadi-wadi: rapiriꞌ mátáNa haneꞌi ratampedaꞌ, rahángáꞌá, “Ee, nabiꞌ! Ane toꞌu-toꞌu Io toMásehi, Nuꞌuliꞌ ba heánái to motampedaꞌKoꞌ!” Mogalo riꞌi topekámpái motampedaꞌ woꞌo Iesu. Peturuꞌ mosápuáka peuláꞌna i Iesu ( Mat. 26:69-75 ; Luk. 22:56-62 ; Ioh. 18:15-18 , 25-27 ) 66 I tempóna mani Peturuꞌ i tangabaa, haweꞌ miꞌi hadua towawine to mobágóꞌ i támbina Tadulako Menómbá Mahile. 67 Kamoitána Peturuꞌ menene, lao napelenggeꞌ haneꞌi nahángáꞌá, “Io woꞌo hadua rángána Iesu toNasare doꞌo.” 68 Agáiáná nasápuáka Peturuꞌ, nauliꞌ, “Tiꞌara kuisá apa to nuꞌuliꞌ!” Hangko ionoꞌ melimbá miꞌi lao hungkuꞌ i babaꞌá. [Motuturuꞌuá manuꞌ.] 69 Towawine iti moita wopiꞌi Peturuꞌ, hai mohángáꞌáheꞌ tauna to ara ionoꞌ, “Ia deꞌe to hingkakani hai Iesu.” 70 Agáiáná Peturuꞌ mesápuáka wopiꞌi. Tiꞌara marue hangko ionoꞌ, tauna to meángkáꞌ ionoꞌ mohángáꞌá woꞌo, “Io mpuꞌu rángáNa, láwiꞌ io woꞌo toGalileakoꞌ!” 71 Mokambo miꞌi Peturuꞌ, nauliꞌ, “Mate-mateaꞌ. Tiꞌara mpuꞌu kuisá tauna to niuliꞌ iti!” 72 I tempó iti, motuturuꞌuá miꞌi manuꞌ karongkánina. Nabuhinao miꞌi Peturuꞌ laluitana Iesu to manguliꞌ, “Hangko tiꞌara mani motuturuꞌuá manuꞌ karongkánina, tálu miꞌi kánimu mosápuákaꞌAꞌ.” Onoꞌ miꞌi haneꞌi Peturuꞌ menggoli teriaꞌ. |
Bahasa Behoa Shorter Bible © Indonesian Bible Society, 2015.
Indonesian Bible Society