Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Lukasi 9 - Sura Magasaꞌ: Bahangapa sura Pototowiá to Sae hai Pototowiá to Woꞌu


Iesu mohuoꞌ topeguruNa moánti ngkóráꞌna Pueꞌ Ala
( Mat. 10:5-15 ; Mrk. 6:7-13 )

1 Iesu mokióꞌheꞌ topeguruNa to hampuloꞌ hai rodua, haneꞌiheꞌ Naweꞌi kuasaꞌ mampopesuwuꞌ upu-upu setáꞌ hai mopakauriꞌ tauna to tiꞌara nalalu.

2 Nahuoꞌheꞌ lao mopahaweꞌ bámbári kana i popárentána Pueꞌ Ala hai mopakauriꞌ tauna to tiꞌara ralalu.

3 Nahángáꞌáheꞌ Iesu, “Ineeꞌkou moánti ba apa peá i polumaoámi. Ineeꞌkou moánti laiꞌ, tasi, rótiꞌ, ba dóiꞌ. Hai ineeꞌ woꞌo morontau badumi niánti.

4 Ane ara tauna to motarimakou i támbina, toroꞌmokou ionoꞌ duuꞌmi mopaliliu polumaomi lao i wánuá ntániꞌna.

5 Agáiáná ane rápáꞌna, haweꞌkou i hambuaꞌ wánuá, agáiáná tiꞌarakou ratarima, nipálehi pemiꞌi wánuá iti, hai nitarónta awu to mentakaꞌ i pálántáꞌ bitimi, tandaꞌna hira to ina motarima pehukuna Pueꞌ Ala.”

6 Karooraꞌ napaturoꞌ Iesu, pohuꞌmoheꞌ lao i wánuá-wánuá moánti Ngkóráꞌ Marasa, hai iumbá-umbá peá kalaoáraꞌ, mopakauriꞌ tauna to tiꞌara ralalu.


Datu Herode wuli kana i Iesu
( Mat. 14:1-12 ; Mrk. 6:14-29 )

7 I tempó iti, Datu Herode Antipa mepárentá i tampoꞌ Galilea. Ia mohádi bámbári kana i upu-upu tandaꞌ kuasaꞌ to nabábehi Iesu. Bata-bata laluna Herode, láwiꞌ ara to manguliꞌ, “Iesu ia miꞌi Iohane Toperiu to tueꞌ huleꞌ.”

8 Araheꞌ woꞌo to manguliꞌ, “Iesu ia miꞌi nabiꞌ Eliá to haweꞌ wopiꞌi.” Hai araheꞌ woꞌo to manguliꞌ, “Iesu ia miꞌi hadua nabiꞌ hangkoia to tueꞌ huleꞌ.”

9 Agáiáná nauliꞌ Herode, “Ane Iohane, tiꞌara woꞌo, láwiꞌ kuhuoꞌ miꞌi tauna mobóhóki tambólóna. Mewaliꞌ, heáná riꞌi Iesu deꞌe? Handaꞌ miꞌi to kuhádi mokana i Hia.” Onoꞌ miꞌi haneꞌi Herode mampeliꞌ rárá mampohidupaꞌá Iesu.


Iesu mopaꞌandeꞌ lima sábuna tauna
( Mat. 14:13-21 ; Mrk. 6:30-44 ; Ioh. 6:1-14 )

10 I pesuleꞌraꞌ surona Iesu to hampuloꞌ hai rodua hangko i wánuá-wánuá popahaweꞌáraꞌ Ngkóráꞌ Marasa, mampodaritaꞌámoheꞌ Iesu upu-upu to rabábehi i wánuá-wánuá. Roo onoꞌ, Iesu mowáwáhámoheꞌ topeguruNa iti lao i katoroꞌá to malaheꞌ hangko i tauna, to hungkuꞌ i wánuá Besaida {bona mengkarooheꞌ hampaiꞌ}.

11 Agáiáná, i karaisána tauna to handaꞌ iumbá katoroꞌá iti, metutuháheꞌ. I kahaweꞌraꞌ, natarimaheꞌ Iesu, haneꞌi Napaturoꞌheꞌ mokana i popárentána Pueꞌ Ala. Hai heáná peá to tiꞌara nalalu, Napakauriꞌ.

12 Ina támpu miꞌi alo, laomoheꞌ topeguruNa to hampuloꞌ hai rodua i Iesu, rauliꞌ, “Guru, katoroꞌá deꞌe karaoꞌ hangko i wánuá. Rángina miꞌi Nuhuoꞌheꞌ tauna to handaꞌ deꞌe lao i wánuá-wánuá to hungkuꞌ bona peisáheꞌ mampeliꞌ pandeꞌraꞌ hai kahambengiáraꞌ.”

13 Agáiáná nahániki Iesu, “Kómu riꞌi to hangaa-ngaa mopaꞌandeꞌheꞌ.” Rahániki topeguruNa, “Guru, handaꞌheꞌ gaga! To ara i kaiꞌ, lima peá wuaꞌna rótiꞌ hai rombaꞌa bouꞌ. Tiꞌara gáná ane tiꞌaraꞌangkaiꞌ lao sieruꞌ mohóló pandeꞌ.”

14 Kahandaꞌraꞌ tauna iti rekeꞌ-rekeꞌna lima sábuna tobaleilo, tiꞌara teimbaꞌ towawine hai ánángkóiꞌ. Nauliꞌ Iesu i topeguruNaheꞌ, “Nihuoꞌheꞌ tauna to handaꞌ iti mehoda lima-lima puloꞌraꞌ hantobu.”

15 Apa to nahuoꞌáheꞌ Iesu, rapeuláꞌi mpuꞌu miꞌi topeguruNa.

16 Mehodamoheꞌ upu-upu, haneꞌi Iesu moala rótiꞌ to lima wuaꞌna hai bouꞌ to rombaꞌa, mengoaꞌ i langiꞌ, mekakae i Pueꞌ Ala. Roo onoꞌ, Nabiseꞌ-biseꞌ miꞌi rótiꞌ iti, haneꞌi Naweꞌiheꞌ topeguruNa bona ragáláꞌ-gáláꞌáheꞌ tauna to handaꞌ.

17 Mewaliꞌ mandeꞌmoheꞌ upu-upu duuꞌraꞌ mabuhu. Karooraꞌ mandeꞌ, pelábiána pandeꞌ rarámpu topeguruna Iesu, kahandaꞌna hampuloꞌ mani hai rongkárándi.


Peturuꞌ mopangákuꞌ kaꞌIesuna Datu Topehómpóꞌ
( Mat. 16:13-20 ; Mrk. 8:27-30 )

18 Hangkani tempó, Iesu mekakae haduduáNa. TopeguruNa araheꞌ woꞌo ionoꞌ. Roo mekakae, mekuneꞌ miꞌi Iesu i topeguruNa, “Mouláꞌ panguliꞌraꞌ tauna to handaꞌ, Kódóꞌ deꞌe, heánáꞌAꞌ?”

19 Rahániki, “Araheꞌ to manguliꞌ Iohane Toperiu to tueꞌ huleꞌ. Araheꞌ woꞌo to manguliꞌ nabiꞌ Eliá to haweꞌ wopiꞌi hangko i surugáꞌ nodo to nadándi Pueꞌ Ala. Araheꞌ woꞌo to manguliꞌ Io hadua nabiꞌ hangkoia, to tueꞌ huleꞌ.”

20 Nakuneꞌ wopaheꞌ, Nauliꞌ, “Ane kómu, mouláꞌ polámbiꞌmi, Kódóꞌ deꞌe, heánáꞌAꞌ?” Nahániki Peturuꞌ, “Io miꞌi Datu Topehómpóꞌ to nadándi Pueꞌ Ala!”

21 Agáiáná nakóntó ntepuꞌuheꞌ Iesu bona ineeꞌ sieruꞌ rapepehángáꞌá i heáná peá kaꞌIana Datu Topehómpóꞌ.


Iesu mampolaluita kana i kaꞌina mateNa
( Mat. 16:21-28 ; Mrk. 8:31–9:1 )

22 Nauliꞌ wopiꞌi Iesu, “Ánáꞌ Mánusiá hangaa-ngaa molámbiꞌ handaꞌ kapári {láwiꞌ iti miꞌi peundeꞌána Pueꞌ Ala}. Ia ina rasápuáka totosaeraꞌ toIahudiꞌ, kapalaꞌ-kapalaꞌ tadulako menómbá hai guru-guru agama. Ina rapapate, agáiáná i katáluna alona, ina tueꞌ huleꞌ.”

23 Hangko ionoꞌ, Iesu mohángáꞌáheꞌ upu-upu tauna, “Heáná to mampoinao meuláꞌ i Kódóꞌ, hangaa-ngaa mokábáhá peundeꞌána haduduána hai hangaa-ngaa timama oaꞌ mantódihá kapári haneꞌi meuláꞌ i Kódóꞌ.

24 Láwiꞌ heáná to mokábáhá peundeꞌána haduduána ánti peuláꞌna i Kódóꞌ, kehapiꞌ rapapate, ia miꞌi to ina molámbiꞌ katueꞌ to maroꞌa to tiꞌara mokahópóꞌá. Agáiáná heáná to mampeuláꞌi peundeꞌána haduduána tiꞌara ina molámbiꞌ katueꞌ to maroꞌa to tiꞌara mokahópóꞌá.

25 Apa bunduꞌna ane morámpukou upu-upu kapebuku i duniáꞌ deꞌe, agáiáná tiꞌarakou molámbiꞌ katehómpóꞌ i alo pobutusi?

26 Heáná to mahili mopangákuꞌ peuláꞌna i Kódóꞌ hai mampokahili paturoꞌKuꞌ, i kahaweꞌKuꞌ huleꞌ, ina mahiliAꞌ woꞌo mopangákuꞌ kaꞌiana topeuláꞌKuꞌ. I tempó iti, Ánáꞌ Mánusiá ina mendáulu mai hangko i surugáꞌ, hai ina meawaꞌ i lalu peawaꞌna UmáNa hai peawaꞌraꞌ malaꞌeka to magasaꞌ.

27 Nipehádingi maroꞌa apa to Kuhángáꞌákou deꞌe: ara i oloꞌmi tauna to tiꞌara ina mate hangko tiꞌara mani moita popárentána Pueꞌ Ala.”


Iesu rapopeawaꞌ i wongko buluꞌ
( Mat. 17:1-8 ; Mrk. 9:2-8 )

28 Haminggu iliꞌna hangko i pepaturoꞌna Iesu iti, Ia moánti Peturuꞌ, Iohane hai Iakobu wutuꞌna Iohane, mempanaiꞌheꞌ lao i wongko buluꞌ bona Iesu mekakae ionoꞌ.

29 TangaꞌNa mekakae, tebáliki miꞌi lindoꞌNa, waruꞌNa mewaliꞌ bulá hai mengkilaꞌ.

30 Hangkaꞌ-hangkaꞌ perái, araheꞌ rodua nabiꞌ to molaluita hai Ia, iamoheꞌ Musa hai Eliá.

31 Mewangkaꞌ hai meawaꞌ ntepuꞌuheꞌ to rodua iti. Mampolaluitaheꞌ kamatena Iesu to hangaa-ngaa ina mewaliꞌ i Ierusale bona tebukeki tunggáiána Pueꞌ Ala.

32 I tempó iti, Peturuꞌ hai rángána letaꞌ mposoheꞌ. I kapearóraꞌ, raita riꞌi Iesu meawaꞌ ntepuꞌu wátáNa, hai rodua tauna araheꞌ i hintáiꞌNa.

33 Hangko tiꞌara maniheꞌ pohuꞌ tauna to rodua iti, molaluita miꞌi Peturuꞌ, nauliꞌ, “Guru, maroꞌa ntepuꞌu kihádi kitaꞌ arakeꞌ ieneꞌ! Rángina kibábehi tálu wuaꞌna bambaruꞌ: hambuaꞌ i Hio Pueꞌ, hambuaꞌ i Musa, hai hambuaꞌ woꞌo i Eliá.” Agáiáná tiꞌara nahádiá Peturuꞌ i tempóna molaluita noꞌonoꞌ.

34 Tangaꞌna mani molaluita, hangkaꞌ-hangkaꞌ peramoheꞌ napótóꞌ gawu. Mewaliꞌ malááꞌmoheꞌ Peturuꞌ hai rángána.

35 Hangko ionoꞌ, mohádimoheꞌ wambaꞌ hangko i lalu gawu to manguliꞌ, “Deꞌe miꞌi ÁnáꞌKuꞌ to Kupileꞌi. Nipehádingi miꞌi laluitaNa!”

36 Karooraꞌ mohádi laluita iti, moitaheꞌ Iesu haduduáNa perái. Apa to raita topeguruNa to tálu iti, tiꞌara sieruꞌ rapolaluita i heáná peá.


Iesu mopakauriꞌ ánángkóiꞌ to napesuaꞌi setáꞌ
( Mat. 17:14-21 ; Mrk. 9:14-29 )

37 Kahalona, Iesu hai topeguruNa to tálu mendáulumoheꞌ hangko i wongko buluꞌ, hai handaꞌheꞌ tauna lao mampohidupaꞌá Iesu.

38 Ara hadua tobaleilo i oloꞌraꞌ tauna to handaꞌ mekióꞌ, nauliꞌ, “Guru! Membiáꞌaꞌ wongkódóꞌá tulungi, bona Nupeita ánáꞌkuꞌ. Ia ánáꞌkuꞌ to haduduána peá.

39 Ane napesuaꞌi setáꞌ, kásáliu monganga-nganga riꞌi, moridiꞌ-ridiꞌ, hai mobireꞌ woꞌo ngángána. Ane tempóna wopiꞌi setáꞌ iti mesuaꞌ, tiꞌara piꞌi napoinao pohuꞌ, naundeꞌ peá oaꞌ mampopeahiahiꞌ ánáꞌkuꞌ iti.

40 Kupembiáꞌ miꞌi i topeguruMu bona mampopesuwuꞌheꞌ setáꞌ iti, agáiáná tiꞌara rabuku.”

41 Mekuneꞌ miꞌi Iesu i tauna to handaꞌ, Nauliꞌ, “Noumbárakou noeneꞌ? Moapa riꞌi haneꞌi tiꞌara manikou mepoinálái? Nisápuáka mani peundeꞌána Pueꞌ Ala! Hangapa mani kamaruena ina hingkakaniAꞌ hai kómu hai sabaraꞌAꞌ, hangko mepoináláirakou?” Roo onoꞌ, Iesu mohángáꞌá tauna iti, Nauliꞌ, “Ánti mai ánáꞌmu!”

42 Tangaꞌna mani ánángkóiꞌ iti molumao ina lao i Iesu, wátána nadungká wopiꞌi setáꞌ to mampesuaꞌi hai moridiꞌ-ridiꞌ. Agáiáná Iesu mokámbáróá setáꞌ iti, haneꞌi nalalu miꞌi ánángkóiꞌ iti. Roo onoꞌ, Iesu mampeweꞌi ánángkóiꞌ iti i umána.

43 Tingkáráꞌ ntepuꞌuheꞌ upu-upu tauna moita kamaróhóna kuasaꞌna Pueꞌ Ala. Tangaꞌraꞌ mani tauna to handaꞌ mampotingkáráꞌ upu-upu tandaꞌ kuasaꞌ to nabábehi Iesu, Nauliꞌ i topeguruNaheꞌ,


Karongkánina Iesu mampolaluita kana i kaꞌina mateNa
( Mat. 17:22-23 ; Mrk. 9:30-32 )

44 “Nipehádingi maroꞌa-roꞌa hai nipailalu laluitaNgkuꞌ deꞌe: Ánáꞌ Mánusiá ina rapehuhuꞌá i taeraꞌ tauna to kadake.”

45 Agáiáná topeguruNaheꞌ tiꞌara moisá tunggáiána laluitana Iesu iti, láwiꞌ tewuniángi mani lempóna i hira. Tiꞌaraheꞌ woꞌo pebáiꞌ mekuneꞌ i Hia apa lempóna laluitaNa.


Heáná to mahile tueꞌna
( Mat. 18:1-5 ; Mrk. 9:33-40 )

46 Hangkani tempó, topeguruna Iesu mampombeheheꞌiheꞌ heáná hangko i oloꞌraꞌ to melumbuꞌ kamahilena tueꞌna.

47 Naisá miꞌi Iesu apa to ara i laluraꞌ, onoꞌ miꞌi haneꞌi Ia moala hadua ánángkóiꞌ, Napopeángkáꞌ i hintáiꞌNa,

48 haneꞌi Nahángáꞌáheꞌ topeguruNa, “Heáná to motarima hai motulungi ánángkóiꞌ to nodo ánángkóiꞌ deꞌe i lalu hangaꞌKuꞌ, lempóna Kódóꞌ miꞌi to natarima. Hai heáná to motarimaꞌAꞌ, tiꞌara Kódóꞌ peá to natarima, agáiáná motarima miꞌi woꞌo Pueꞌ Ala to mohuoꞌAꞌ mai. Heáná to mengkaiwóiꞌ i lalu katueꞌna, ia miꞌi to i reá tueꞌna i peitána Pueꞌ Ala.”

49 Kanahádina Iohane laluitana Iesu iti, nauliꞌ, “Guru, ara kiꞌita hadua tauna to mampopesuwuꞌ setáꞌ i lalu hangaꞌMu, agáiáná kikóntó láwiꞌ ia tiꞌara hangko i kitaꞌ.”

50 Nauliꞌ Iesu i Iohane, “Ineeꞌ nikóntó, láwiꞌ heáná to tiꞌarakou moewaꞌ, lempóna ia miꞌi rángámi mobágóꞌ.”


Polumaona Iesu lao i Ierusale (9:51–19:27) ToSamaria to tiꞌaraheꞌ mau motarima Iesu

51 Hungkuꞌ miꞌi tempóna Iesu ina mesuleꞌ lao i surugáꞌ, Ia mopakanótó hangaa-ngaa lao i Ierusale.

52 Mewaliꞌ Ia mohuoꞌmoheꞌ bahangapa tauna to meuláꞌ i Hia lao moioru mopatimama upu-upu to raparaluu i kahaweꞌáNa. Mewaliꞌ pohuꞌ mpuꞌumoheꞌ, hai mesuaꞌheꞌ i hambuaꞌ wánuáraꞌ toSamaria,

53 agáiáná pueꞌ wánuá iti, tiꞌaraheꞌ mau motarima Iesu, láwiꞌ raisá tunggáiáNa ina lao menómbá i Ierusale.

54 Karaisána Iakobu hai Iohane toSamaria iti tiꞌaraheꞌ mau motarima Iesu, onoꞌ miꞌi haneꞌi rauliꞌ i Hia, “Pueꞌ, ane Nuꞌundeꞌi, kipembiáꞌ i Pueꞌ Ala bona Napopendáulu api hangko i langiꞌ mopapateheꞌ pueꞌ wánuá deꞌe!”

55 Agáiáná kanahádina Iesu apa to rauliꞌ topeguruNa iti, Ia mehaileꞌ i taleuꞌNa haneꞌiheꞌ Nakámbáróá.

56 Roo onoꞌ, mopaliliumoheꞌ polumaoraꞌ lao i wánuá ntániꞌna.


Tauna to mampoinao meuláꞌ i Iesu
( Mat. 8:19-22 )

57 Tangaꞌraꞌ Iesu hai topeguruNa molumao ina lao i Ierusale, ara hadua tauna to mampolaluitaꞌá Iesu, nauliꞌ, “Guru, iumbá kalaoáMu, ionoꞌaꞌ woꞌo ina meuláꞌ!”

58 Nahániki Iesu, “Serigala ara katoroꞌáraꞌ i balamba, hai tádáhi ara háráraꞌ, agáiáná Ánáꞌ Mánusiá tiꞌara ara támbiNa.”

59 Roo onoꞌ, molaluita Iesu i tauna ntániꞌna, Nauliꞌ, “Meuláꞌmokoꞌ i Kódóꞌ.” Agáiáná nahániki tauna iti, “Pueꞌ, Nupaliuaꞌ sieruꞌ lao motawu umángkuꞌ. Upu rái ratawu, hangko peisáraꞌaꞌ meuláꞌ i Hio.”

60 Nauliꞌ Iesu, “Nupatodáhimoheꞌ tauna to mate pepoináláiraꞌ motawu hangka tomateraꞌ. Agáiáná io, laomokoꞌ mopahaweꞌ bámbári kana i popárentána Pueꞌ Ala!”

61 Ara woꞌo hadua to mohángáꞌá Iesu, “Pueꞌ, Kuꞌundeꞌ ntepuꞌu meuláꞌ i Hio, agáiáná Nupaliuaꞌ sieruꞌ mesuleꞌ mesabiꞌ i halalungkuꞌheꞌ.”

62 Nahángáꞌá Iesu, “Tauna to mampoinao meuláꞌ i Kódóꞌ, ane mambuhinao apa peá to napálehi, tiꞌara hintotoꞌ mewaliꞌ topobágóꞌ i lalu popárentána Pueꞌ Ala. Ia hibali hai tauna to timama mopajekoꞌ, agáiáná mehaileꞌ mani i taleuꞌ.”

Bahasa Behoa Shorter Bible © Indonesian Bible Society, 2015.

Indonesian Bible Society
Lean sinn:



Sanasan