Lukasi 12 - Sura Magasaꞌ: Bahangapa sura Pototowiá to Sae hai Pototowiá to WoꞌuRagiꞌraꞌ toParisi ( Mat. 10:26-27 ) 1-2 I tempó iti woꞌo, i sábuna tauna to haweꞌ láwiꞌ mampoinaoheꞌ moita Iesu. Mombegihiꞌ-gihiꞌmoheꞌ álána mombekada-kadaheꞌ. I tempó iti, mantepuꞌu miꞌi Iesu mepaturoꞌ, rungu-runguna i topeguruNa, Nauliꞌ, “Maingáꞌ-ingáꞌkou i toParisi, láwiꞌ mampe to maroꞌa peheꞌ. Hira nodoheꞌ ragiꞌ. Agáiáná, upu-upu to ara i laluraꞌ ina tebungkáhi, hai upu-upu to tewuniángi ina tongawaꞌ. 3 Maingáꞌ-ingáꞌkou woꞌo, láwiꞌ apa to nipolaluita i tangaꞌ káindi, bateꞌna ina rahádi mabaa. Hai apa to nikuwiá rángámi i lalu lintuꞌmi to tetuko, bateꞌna ina rabámbári i humalele wánuá.” Hangaa-ngaa malááꞌkou i Pueꞌ Ala ( Mat. 10:28-31 ) 4 “Halalu-halalu, nipehádingi maroꞌa laluitaNgkuꞌ: ineeꞌkou mampokalááꞌ tauna to mampoinaoheꞌ mopapatekou, láwiꞌ wátámi peá to peisá rapapate. Upu onoꞌ, tiꞌara piꞌi ara to peisá rabábehi i kómu. 5 Agáiáná to hangaa-ngaa nipokalááꞌ ia miꞌi Pueꞌ Ala, láwiꞌ Ia to makuasaꞌ moala peinaomi, hai makuasaꞌ woꞌo motibekou i lalu naraka. Toꞌu ntepuꞌu to Kuhángáꞌákou deꞌe: Ia peá to hangaa-ngaa nipokalááꞌ. 6 Lima báꞌána dena peisá rapobaluꞌ rompepaꞌ peá dóiꞌ see. Agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ, tiꞌara ara haweꞌ hambaꞌa to tiꞌara nakádipurá Pueꞌ Ala. 7 Pelumbuꞌna mani kómu taunáNa. Mogalo riꞌi imbaꞌna weluáꞌmi, naisá Pueꞌ Ala kahandaꞌna. Mewaliꞌ ineeꞌkou malááꞌ. Melumbuꞌ pekádipurána Pueꞌ Ala i kómu haneꞌi pokádipuráNa dena to handaꞌ.” Nipangákuꞌ Pueꞌ Iesu i lindoꞌraꞌ tauna to handaꞌ ( Mat. 10:32-33 ; 12:32 ; 10:19-20 ) 8 “Nipehádingi maroꞌa laluitaNgkuꞌ: heáná to mopangákuꞌ i lindoꞌraꞌ tauna peuláꞌna i Kódóꞌ Ánáꞌ Mánusiá, ia woꞌo ina Kupangákuꞌ i UmáNgkuꞌ i lindoꞌraꞌ malaꞌekana Pueꞌ Ala. 9 Agáiáná heáná to mosápuákaꞌAꞌ i lindoꞌraꞌ tauna, ia woꞌo ina Kusápuáka i lindoꞌraꞌ malaꞌekana Pueꞌ Ala. 10 Heáná to mosápuáka kaKódóꞌna Ánáꞌ Mánusiá, salaꞌ iti peisá mani raꞌámpungi. Agáiáná heáná to mosápuáka Inao to Magasaꞌ, tiꞌara ara ámpungina. 11 Ane raꞌántikou i lindoꞌraꞌ tadulako agama ba i topopárentá wánuá ánti peuláꞌmi i Kódóꞌ, ineeꞌkou malááꞌ ba apa to ina nihángáꞌáheꞌ ba noumbá pehániꞌmi, 12 láwiꞌ i tempó iti woꞌo, Inao to Magasaꞌ ina mopakanótóákou apa to ina niuliꞌ.” Ngkóráꞌ pándiriꞌ kana i topebuku to bebe 13 Ara hadua tauna hangko i oloꞌraꞌ tauna to handaꞌ to mohungkuki Iesu, nauliꞌ, “Guru, Nuhángáꞌá halalungkuꞌ to wutuꞌ, bona naweꞌiaꞌ gáláꞌkuꞌ hangko i sosorana umángkiꞌ.” 14 Agáiáná nahániki Iesu, “Halalu, heáná to moángkáꞌAꞌ mewaliꞌ topotangaꞌ-tangaꞌi pogálá sosorana umámi?” 15 Roo onoꞌ, nauliꞌ Iesu i tauna to handaꞌ, “Maingáꞌ-ingáꞌkou hai maroꞌa-roꞌakou, ineeꞌkou mampoinao morámpu párewá ngkáduniáꞌ, láwiꞌ kehapiꞌ handaꞌ párewámi, tiꞌara iti to mopakanótó kamaroꞌana katueꞌtaꞌ.” 16 Hangko ionoꞌ, napahaweꞌ Iesu ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe, Nauliꞌ, “Ara hadua topebuku, maeláꞌ tampoꞌna hai to natudaꞌ handaꞌ ntepuꞌu wuaꞌna. 17 Nauliꞌ topebuku iti i laluna, ‘Apa to hangaa-ngaa kubábehi, láwiꞌ tiꞌara piꞌi gáná buhoꞌkuꞌ kupamboliꞌi parengkuꞌ?’ 18 Kahópóꞌána, nauliꞌ, ‘Rángina miꞌi buhoꞌ to kókóiꞌ deꞌe kugero, haneꞌiaꞌ moaró to mahile, bona peisá kupamboliꞌi upu-upu parengkuꞌ hai párewángkuꞌ. 19 Roo onoꞌ ina kuꞌuliꞌ: tiꞌarapoꞌ paraluu mobágóꞌ, láwiꞌ handaꞌ pambolingkuꞌ. Gáná miꞌi kupakeꞌ bahangapai parena. Ina mengkaroomoꞌ mobágóꞌ, ina mandeꞌ peaꞌ hai mainu i lalu kagóeꞌ-góeꞌ!’ 20 Agáiáná nahángáꞌá riꞌi Pueꞌ Ala, ‘Ee tobebe! Káindi deꞌe, ina matemokoꞌ, mewaliꞌ upu-upu to nurámpu iti, heáná miꞌi pueꞌna?’ ” 21 KarooNa mopahaweꞌ ngkóráꞌ pándiriꞌ iti, Iesu manguliꞌ, “Noꞌonoꞌ miꞌi pewaliꞌna i tauna to mohárungá peá kapebukuraꞌ, ane tiꞌaraheꞌ mehárungá bukeꞌ-bukeꞌ i Pueꞌ Ala.” Ineeꞌ karaoꞌ inaomi ( Mat. 6:19-21 , 25-34 ) 22 Roo onoꞌ, Iesu molaluita i topeguruNaheꞌ, Nauliꞌ, “Onoꞌ miꞌi haneꞌi Kuhángáꞌákou: ineeꞌ nipokaraoꞌ inao kana i katueꞌmi ba niuliꞌ, ‘Apa miꞌi to taꞌandeꞌ?’ ba ‘Apa miꞌi to tapowaruꞌ?’ 23 Láwiꞌ katueꞌmi melumbuꞌ hangko i pandeꞌ hai wátámi melumbuꞌ mani hangko i pewaruꞌ. 24 Nipeita tádáhi kaaꞌ. Tiꞌaraheꞌ mowiáꞌ, tiꞌaraheꞌ mepare, tiꞌara woꞌo ara buhoꞌraꞌ, agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ, pandeꞌraꞌ bateꞌna napatimama Pueꞌ Ala. Apa mani kómu. Melumbuꞌ mani pekádipurána Pueꞌ Ala i kómu hangko i tádáhi. 25 Apa miꞌi pobunduꞌána handaꞌ to nipekiri? Kehapiꞌ karaoꞌ inaomi mampekiri mampopengaa, tiꞌarakou peisá motámbái tinuwuꞌmi, kehapiꞌ hambengiá peá. 26 Mewaliꞌ, ane tiꞌara nibuku mobábehi to manangkoꞌ iti, moapa riꞌi haneꞌi nipokalááꞌ mampopengaa? 27 Peita bungaꞌ to tueꞌ i pádá. Tiꞌaraheꞌ mobágóꞌ, tiꞌaraheꞌ woꞌo mandau, agáiáná Kuhángáꞌákou, mogalo riꞌi Datu Salomo to pebuku ntepuꞌu, waruꞌna tiꞌara hibali hai peraeꞌna bungaꞌ iti. 28 Rumpuꞌ tueꞌ deꞌe-deꞌe i pádá hai kahalona rahunu, agáiáná kehapiꞌ noꞌonoꞌ, Pueꞌ Ala mampoperaeꞌ oaꞌ rumpuꞌ iti. Apa mani kómu! Melumbuꞌ ntepuꞌu pekádipurána Pueꞌ Ala i kómu. Mewaliꞌ, moapa riꞌi haneꞌi tiꞌara nihárungá pekádipuráNa iti? 29 Ineeꞌ karaoꞌ inaomi ba niuliꞌ, ‘Apa miꞌi to taꞌandeꞌ hai tainu, hai apa miꞌi woꞌo to tapowaruꞌ?’ 30 Upu-upuna iti rapepekiri oaꞌ tauna to tiꞌara moisá Pueꞌ Ala. Agáiáná kómu, ineeꞌ nipokaraoꞌ inao, láwiꞌ upu-upu to niparaluu i lalu katueꞌmi, naisá miꞌi aha Umámi to i surugáꞌ. 31 Mewaliꞌ, hangaa-ngaa nipaioru popárentána Pueꞌ Ala i lalu katueꞌmi, hai upu-upuna to niparaluu bateꞌna ina Naweꞌikou.” Párewá i surugáꞌ 32 Iesu mopaliliu wopiꞌi laluitaNa, Nauliꞌ, “Kómu to meuláꞌ i Kódóꞌ, kehapiꞌ tiꞌarakou handaꞌ, ineeꞌkou malááꞌ, láwiꞌ Pueꞌ Ala Umámi góeꞌ ntepuꞌu mokámpáikou hai motarimakou i lalu popárentáNa. 33 Onoꞌ miꞌi haneꞌi Kuhángáꞌákou: nipobaluꞌ miꞌi párewámi, hai hólóna niweꞌiheꞌ tauna to meahiahiꞌ tueꞌraꞌ. Láwiꞌ ane nibábehi noꞌonoꞌ, lempóna, párewámi niwoli i lalu pemboliá to tiꞌara peisá marugiꞌ, ia miꞌi, i lalu surugáꞌ. Párewámi to ionoꞌ tiꞌara ina matántá, láwiꞌ tiꞌara peisá rapanako hai tiꞌara woꞌo peisá naꞌandeꞌ bubuꞌ. 34 Láwiꞌ apa to nipaioru i lalu katueꞌmi, bateꞌna iti oaꞌ to nipekiri.” Hawiꞌ to timama oaꞌ ( Mat. 24:43-51 ) 35-36 Roo onoꞌ, napahaweꞌ Iesu ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe, Nauliꞌ, “Hangaa-ngaa maingáꞌ-ingáꞌkou oaꞌ hai hangaa-ngaa timama ntepuꞌukou, bona ineeꞌkou napatingkáráꞌ ba apa peá to morampekou. Kómu hangaa-ngaa nodokou hawiꞌ to mampegiáheꞌ pueꞌraꞌ mesuleꞌ hangko i posusaꞌá petauna. Hawiꞌ iti, timamaheꞌ oaꞌ ina mobágóꞌ, hai huluꞌraꞌ tueꞌ oaꞌ. Ane haweꞌ miꞌi pueꞌraꞌ mokadoꞌ babaꞌ, kásáliu lao rabungkáhi. 37 Morasiꞌheꞌ hawiꞌ to timama oaꞌ mampegiá duuꞌna pueꞌraꞌ haweꞌ. Toꞌu to Kuhángáꞌáꞌákou deꞌe: pueꞌraꞌ iti ina moala waruꞌ hawiꞌ, napakeꞌ, haneꞌi hawiꞌnaheꞌ napopehoda, hai ia haduduána to ina moróráheꞌ. 38 Morasiꞌ ntepuꞌuheꞌ hawiꞌ to mepegiá hai timama i kaꞌina haweꞌna huleꞌ pueꞌraꞌ, kehapiꞌ i tangaꞌ káindi ba impirái kahaweꞌána. 39 Hangaa-ngaa nipailalu ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe: ane kenaisái ami pueꞌ támbi impirá kaꞌina haweꞌna topanako, bateꞌna ina maingáꞌ-ingáꞌ; tiꞌara ina napatodáhi mesuaꞌ i lalu támbina. 40 Onoꞌ miꞌi haneꞌi kómu woꞌo hangaa-ngaa timamakou oaꞌ, láwiꞌ kaꞌina haweꞌna huleꞌ Ánáꞌ Mánusiá, tiꞌara niꞌisá impirá tempóna.” 41 Napekuneꞌ Peturuꞌ i Iesu, “Pueꞌ, heáná to Nutunggái i lalu ngkóráꞌ pándiriꞌ iti, kaiꞌ peá ba upu-upu woꞌo tauna?” 42 Nahániki Pueꞌ Iesu, “Nipailalu ngkóráꞌ pándiriꞌ deꞌe: ara hadua hawiꞌ to manótó laluna hai peisá napoinálái pueꞌna. Ia naꞌángkáꞌ pueꞌna bona motadulakoi hawiꞌ ntániꞌna hai mokádipurá pandeꞌraꞌ alo-alona. 43 Morasiꞌ ntepuꞌu hawiꞌ iti ane i pesuleꞌna pueꞌna, ia ralámbiꞌ tangaꞌna mampopolumao bágóꞌna. 44 Hai Kuhángáꞌáꞌákou: hawiꞌ iti bateꞌna ina naꞌángkáꞌ pueꞌna mewaliꞌ to mokádipurá upu-upu párewána. 45 Agáiáná noumbá ane tiꞌara maroꞌa pambiárána hawiꞌ iti? Ina nauliꞌ i laluna, ‘Pueꞌkuꞌ tiꞌara ina poloꞌ mesuleꞌ.’ Mewaliꞌ hawiꞌ iti tiꞌara piꞌi ina mampopolumao bágóꞌna. Ina natepuꞌu mopapaháiheꞌ hangka hawiꞌna, maroꞌa towawine, maroꞌa tobaleilo. Ia ina mandeꞌ hai mainu oaꞌ duuꞌna malangu. 46 Agáiáná hangkaꞌ-hangkaꞌ perái, ina haweꞌ pueꞌna i tempó to tiꞌara nasangka-sangka. Hawiꞌ iti ina napapahái pueꞌna duuꞌna mate hai napahibali hai tauna to tiꞌara mengkoruꞌ i pueꞌna. 47 Ane hawiꞌ to moisá miꞌi peundeꞌána pueꞌna, agáiáná tiꞌara mouláꞌ peundeꞌána pueꞌna iti, hai tiꞌara matimama i kahaweꞌna, hawiꞌ iti bateꞌna ina rapapahái ntepuꞌu. 48 Agáiáná ane ara hawiꞌ to tiꞌara moisá peundeꞌána pueꞌna hai mobábehi to salaꞌ, manangkoꞌ peá karapaháina. Láwiꞌ heáná to raweꞌi handaꞌ, handaꞌ woꞌo to ina rapembiáꞌ hangko i hia. Hai ane handaꞌ to rapoináláiá tauna, handaꞌ woꞌo to ina rahárungá hangko i hia.” Ánti kaꞌIesuna, tetámbái miꞌi posisalaꞌraꞌ tauna ( Mat. 10:34-36 ) 49 Nauliꞌ Iesu, “MaiAꞌ i duniáꞌ deꞌe bona molámbiꞌkou kapári to ina mopamagasaꞌkou nodo api mopamagasaꞌ besiꞌ. Hai Kuhárungá haweꞌ miꞌi tempóna rapamagasaꞌmokou. 50 Agáiáná ara mani kapári to hangaa-ngaa morampeAꞌ. Ina masusa laluNgkuꞌ duuꞌna mewaliꞌ. 51 Ba nihárungá kamaiNgkuꞌ deꞌe bona moántiAꞌ pohintuwuꞌ i tauna. Tiꞌara! Ngkáliꞌna riꞌi kamaiNgkuꞌ deꞌe bona moántiAꞌ posisalaꞌ i oloꞌraꞌ tauna. 52 Mantepuꞌu deꞌe-deꞌe, tauna hantámbi ina mosisalaꞌheꞌ. Rápáꞌna, ane araheꞌ lima i lalu hantámbi, táluheꞌ ina moewaꞌ to rodua, hai to rodua iti ina moewaꞌheꞌ to tálu. 53 To rapouma ina moewaꞌ ánáꞌna tobaleilo, hai ánáꞌna tobaleilo ina moewaꞌ umána. To rapoina ina moewaꞌ ánáꞌna towawine, hai ánáꞌna towawine ina moewaꞌ inána. To rapopengantiꞌi ina moewaꞌ mániána, hai mániána ina moewaꞌ pengántiꞌina.” Nipetándái apa to ina mewaliꞌ 54 Nauliꞌ wopiꞌi Iesu i tauna to handaꞌ, “Ane niꞌita gawu tándáꞌ i katámpuá alo, niuliꞌ ina keudá, hai iti to mewaliꞌ. 55 Ane mewuiꞌi hangko tándáꞌ i wóiꞌ, niuliꞌ ina madiiꞌ, hai bateꞌna mewaliꞌ woꞌo. 56 Mampe to mapándekou! Niꞌisá mampeita tandaꞌ i langiꞌ hai tandaꞌ i duniáꞌ, agáiáná tiꞌara niꞌisá mampetándái apa lempóna to nabábehi Pueꞌ Ala deꞌe-deꞌe moliu Kódóꞌ.” Mohintuwuꞌkou hai ewálimu 57 “Kómu deꞌe, moapa riꞌi haneꞌi tiꞌara niꞌisá apa to maroꞌa i peitána Pueꞌ Ala? 58 Ane rápáꞌna ara tauna to moántikoꞌ i lindoꞌna tadulako wánuá ina mosalaꞌikoꞌ, hangaa-ngaa modamekou tangaꞌmi mani i tangaꞌ rárá. Láwiꞌ ane tiꞌarakou modame, ina naꞌánti mpuꞌukoꞌ i lindoꞌna topobutusi, hai topobutusi iti ina mampeweꞌikoꞌ i pulisi, hai pulisi iti ina mopasuaꞌkoꞌ i lalu petarungkuá. 59 Toꞌu ntepuꞌu to Kuhángáꞌákou: tiꞌarakoꞌ ina mesuwuꞌ hangko i petarungkuá ane tiꞌara mani upu indámu nubaiari.” |
Bahasa Behoa Shorter Bible © Indonesian Bible Society, 2015.
Indonesian Bible Society