Yos. 10 - EbaibulKilout Ŋisirael Ŋiamori 1 Abu Adonisedek erwosit a Yerusalem kiira atemar kebu Yosua kikama Ai, tomunya ibore daadaŋ kaapei ka erwosit keŋ, lopite ŋolopei keris kitiyakinia Yeriko. Abu nabo kiira atemar aruwor Ŋigibeoni ka Ŋisirael ŋipei ka erukito. 2 Tobul iŋes nooi kaapei ka ŋituŋa keŋ aŋuna ayenia atemar arae etaun a Gibeon ŋolo apol ikwa ŋitaunio daadaŋ ŋulu ayakatar ŋirwosi. Apol iŋes akilo Ai ka arae ŋikilyok keŋ daadaŋ ŋikajiok ŋulu ayenete ajiore. 3 Tosodi Adonisedek kiyakiya ŋituŋa neni a ŋirwosi a ŋikan atemar potu toiata iŋes. Ŋirwosi ŋul ikes lu: Oam ŋolo a Eburon, Piram ŋolo a Yarimus, Yapia ŋolo a Lakis ka Debir ŋolo a Egilon. 4 Tema Adonisedek neni a ŋirwosi a ŋul, “Potu ka ŋajorei kus ikiŋarakis ayoŋ akitijiore Ŋigibeoni, anerae aruwor ikes ŋipei ka Yosua ta Ŋisirael.” 5 Apotu nai ŋirwosi ŋulukan ŋulu a Ŋiamori tocunakis ŋajorei kec. Arae ŋirwosi ŋul lu: Erwosit a Yerusalem, erwosit a Eburon, erwosit a Yarimus ka erwosit a Lakis ta erwosit a Egilon. Torukosi ikes ka ŋajorei kec, kirikaut Gibeon kitijioto. 6 Kiyakiyasi ŋituŋa a Gibeon ŋituŋa Giligal neni a Yosua temasi, “Nyikicaka isua ŋiketiyak kon, kiwonyu akiŋarakin aiun isua, anerae emorikinosi ŋirwosi ŋulu a Ŋiamori anakwap kec a ŋina a ŋikamukumukui akitijiore isua.” 7 Tosut Yosua alo Giligal kaapei ka ŋajorei daadaŋ, eyakar ŋikajiok ŋulu arwok. 8 Tolimok Ekapolon Yosua tema, “Nyiker ikes. Adau ayoŋ akipotokin ikes neni kon. Mam ipei daŋ alokidiŋ kec ŋini epedori awoikin iyoŋ.” 9 Toloto Yosua ka ŋasigarya keŋ akuwar kya ameun alo Giligal kituumikis Ŋiamori kitijioto. 10 Abu Ekapolon kitubul Ŋiamori tosuros apaki ŋina eŋolikiniata Ŋisirael. Toara Ŋisirael ikes alo Gibeon, kiritarae nakan ŋina alo Bes-Oron, toararae erot daadaŋ akitodol neni anyaritae Aseka ka Makeda. 11 Ani eriŋa Ŋiamori ekerete akilany Ŋisirael, apaki ŋina atiyaarotor alo Bes-Oron, totiyau Ekapolon Akuj ŋakako ŋuna apolok, tocaka ikes akitodol Aseka. Toara ŋakako ŋituŋa ŋulu alalak nooi adepar ŋulu aarete Ŋisirael a ŋileŋia. 12 Akoloŋit ŋina epotokinio Ekapolon Ŋiamori neni a Ŋisirael amunyar, abu Yosua kirwor neni ke Ekapolon epupete Ŋisirael tema, “Akoloŋ, towo kitiirakin kidiama Gibeon. Elap, towo kitiirakin kidiama akadipaalat Aijalon.” 13 Abu akoloŋ towo, kitiira ka abu elap nyiyotok akitodol ŋina amunyaryata Ŋisirael ŋimoe kec. Igiritae ŋakiro ŋun lokitaabo ŋolo enyaritae Yacar. Abu akoloŋ towo kitiira kidiŋ apaaran, ya apaki ŋina eapikinit akoloŋit apei eriŋa nyedoiyoro. 14 Mam akoloŋit ace nabo ekoni ŋin, kori ekok ŋin, ŋina abunio Ekapolon kiirarya ŋakiro ŋuna elipa ituŋanan, anerae abu kire Ekapolon toji aŋuna a Ŋisirael. 15 Toboŋosi nai Yosua ka Ŋisirael daadaŋ nalomari kec Giligal. Kisikamu Yosua ŋituŋa ŋirwosi a Ŋiamori ŋulukan 16 Nai kepotu ŋirwosi ŋulukan ŋulu a Ŋiamori tobucaros, toduka anaturukan a ŋina alo Makeda. 17 Tolimokinae Yosua ebe, “Arukaun ŋirwosi ŋulukan edukito anaturukan a ŋina alo Makeda.” 18 Tema Yosua, “Kikokorikisi ŋamoru ŋuna apolok lokek a aturukan, kiwuakis ŋikilyok kiteto nen. 19 Nai iyes, nyiboikinosi, kiwuapa jik ŋimoe kitijikis anabusya kec. Kiuryasi nyedolo lotaunio kec, anerae adau Ekapolon ŋolo erae Akuj kus akipotokin ikes neni kus.” 20 Kilout Yosua ka Ŋisirael ŋimoe kec tomunyasi, nai apotu ŋulu abucarosi, togolokinos lotaunio kec ŋulu awuatae a ŋarwatatain a ŋuna agogoŋok nooi. 21 Toboŋosi Ŋisirael daadaŋ neni a Yosua alo Makeda emam ŋace. Mam idiotuŋanan abu kirworor Ŋisirael. 22 Tolimu nai Yosua tema, “Toŋaasi ekek ŋolo ka aturukan, yaut ŋirwosi ŋulukan ŋul neni kaŋ.” 23 Aponi toŋaarae aturukan, torikunoe kiŋa erwosit a Yerusalem, erwosit a Eburon, erwosit a Yarimus ka erwosit a Lakis ta erwosit a Egilon. 24 Ani eyaunio ŋirwosi ŋul neni a Yosua tonyarau Yosua Ŋisirael daadaŋ, tolimok ŋikatukok a ŋajorei ŋulu arukitotor iŋes tema, “Toapuutu ne, kicaka ŋimosiriŋin a ŋirwosi a lu.” Toapuut nai ikes kicaka ŋimosiriŋin a ŋirwosi a ŋul. 25 Tolimok Yosua ikes tema, “Nyikuryaka, kori nyikikadak. Togogoŋioto ka totitinyoto, anerae itiyakini Ekapolon ŋakiro nupei nu neni a ŋimoe kus daadaŋ a ŋulu itijikinete iyes.” 26 Abu nai Yosua toar ŋirwosi ŋul, kinenek lokito ŋikan, kidoŋo ŋawat kec inenosi nen, akitodol eboŋ. 27 Ani edoiyori akoloŋ, tolimu Yosua atemar tolacunae ŋawat kec tocakakinae naturukan ŋina sek adukitotor ikes. Ani kedaun akitiya ŋun, aponi totukokinae ŋamoru ŋuna apolok lokek a aturukan, eyakasi ŋamoru ŋun nen tari tokona. Kikama nabo Yosua akwap a Ŋiamori ace 28 Akoloŋit ŋin, kikama Yosua etaun ŋolo enyaritae Makeda daŋ, toar erwosit keŋ. Tomunya iŋes ŋituŋa daadaŋ alotaun, nyidoŋ tari ipei. Nyelakakina iŋes idiotuŋanan ebucar ka abu kitiyak erwosit a Makeda ŋuna aris iŋes kitiyak neni a erwosit a Yeriko. 29 Ani kirikakin akikamar Makeda, abu Yosua ka Ŋisirael daadaŋ tolunyaros, toremo etaun Libina. 30 kipotok Ekapolon Libina daŋ ka erwosit keŋ neni a Ŋisirael, toremo ka tomunyasi a ekileŋ ŋituŋa daadaŋ ŋulu aya nen. Nyelakakina iŋes idiotuŋanan ebucar ka abu kitiyak lorwosit a Libina ŋuna aris iŋes kitiyak lorwosit a Yeriko. 31 Ani kirikakin akikamar Libina, abu Yosua ka Ŋisirael daadaŋ tolunyaros, kirikaut etaun Lakis toremo. 32 Kipotok Ekapolon Lakis neni a Ŋisirael. Ani epete ŋirwa ŋulu ajiere ŋiarei, kikama Yosua etaun tomunya ŋituŋa daadaŋ ŋulu aya nen a ekileŋ, lopite ŋolopei aris kitiyakinia lotaun Libina. 33 Apaki ŋin, abu erwosit Oram ŋolo a Geser tosut akiŋarakin ŋituŋa a Lakis, nai abu Yosua kilou iŋes ka ŋituŋa keŋ tomunya daadaŋ nyidoŋ tari ipei. 34 Ani kirikakin akikamar Lakis, abu Yosua ka Ŋisirael daadaŋ tolunyaros, kirikaut etaun Egilon toremo. 35 Akoloŋit ŋin kikamasi ikes etaun tomunyasi a ekileŋ ŋituŋa daadaŋ ŋulu aya nen, lopite ŋolopei aris kemunyariata ŋituŋa a Lakis. 36 Ani kirikakin akikamar Egilon, abu Yosua ka Ŋisirael tolunyaros, toremo etaun Eburon. 37 Kikamasi ikes etaun tomunyasi a ekileŋ ŋituŋa daadaŋ kaapei ka erwosit kec. Tari ŋitaunio ŋulucicik ŋulu aapiyete a nen, aponi kikamarae, tomunyarae ŋituŋa daadaŋ lopite ŋolopei aris kitiyakinere lotaun Egilon. Abu Yosua nyelakak idiotuŋanan ebucar. 38 Apotu nai Yosua ka Ŋisirael daadaŋ toloto lotaun Debir, toremo. 39 Kikama Yosua etaun ka erwosit keŋ kaapei ka ŋitaunio ŋulucicik ŋulu aapiyete a nen. Toara ŋituŋa daadaŋ a nen a ekileŋ, nyelakak idiotuŋanan ebucar. Abu Yosua kitiyak Debir ŋuna abu iŋes kitiya lotaun Eburon ka lotaun Libina ka erwosit keŋ. 40 Abu Yosua toreu akwap ŋin daadaŋ. Toreu ŋirwosi ŋulu aya nakwap ŋina a ŋikamukumukui ka ŋulu aya nadipoe a ŋikamukumukui alowae a ŋolo alo Kide ka To ta ŋulu aya naloŋisat lowae ŋolo alo Kwap. Mam ituŋanan ŋini abu iŋes toesik eyari, aponi ŋituŋa daadaŋ toarae lopite ŋolo sek alimunitor Ekapolon ŋolo erae Akuj a Ŋisirael. 41 Abu Yosua kilou ikes ŋinapei alo Kadec-Barinea aneni eyai Kuju, akitodol Gasa neni eyai diyete anam Mediteranian. Abu iŋes kitiji akwap ŋina enyaritae Gosen daadaŋ tonaŋ tari Kuju neni enyaritae Gibeon. 42 Kilou Yosua ŋirwosi ŋul daadaŋ ka ŋakwapin kec alotooma akitijikinet apei bon, anerae eŋarakinit Ekapolon ŋolo erae Akuj a Ŋisirael ŋituŋa keŋ. 43 Kedaut ikes akitijiore ŋimoe kec, apotu nai Yosua ka Ŋisirael daadaŋ toboŋosi nalomari kec Giligal. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda