Yoa. 9 - EbaibulKitaŋaleu Yesu ekile ŋolo edounitoe emudukana 1 Ani eriŋa Yesu elosi alorot, kiŋolik iŋes ekile ŋolo edounitoe emudukana. 2 Kiŋita ŋikasyomak keŋ iŋes temasi, “Eketataman, ŋae esecit, ekile lo kori ŋikauruunak keŋ, idounitere iŋes emudukana?” 3 Toboŋok Yesu ikes tema, “Nyesecit ekile lo kori nyesecito ŋikauruunak keŋ. Erae amuduko keŋ ŋinakisileereunet apedor ŋina ka Akuj aneni keŋ. 4 Itemokino iwon etiyata ŋiticisyo ŋulu a ŋolo ekeyakuunit ayoŋ eriŋa erae apaaran; ebunit akiryonut ŋina ka akuwar, ŋina nyepedorya idiotuŋanan akitiya. 5 Ani ca eriŋa ayoŋ ayai nakwap, Arae Ayoŋ akica ŋina ka akwap.” 6 Kedau akirwor ŋun, abu kimwaak ŋakimul kwap, tomunau ecoto edio a ŋakimul, kiwosak nakonyen ke emuduk. 7 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ape kilota ŋakonyen kon anabwal a ŋina a Siloam” (apolou keŋ atemar “Iyakitae”). Tolot iŋes, kilota, toboŋu ekienyi. 8 Apotu ŋikidunyet ka ŋituŋa ŋulu sek eteete iŋes ilipanar temasi, “Okoe, meere mono ekile lo ŋolo sek iboiyonokin epeiwae nen, kilipanar a?” 9 Temasi ŋice, “Kire, erae iŋes!” Tobas ŋice, “Meere iŋes, ikwaan erae akikwaan.” Nai tolimok iŋes ikes tema, “Erae ro ayoŋ pei!” 10 Kiŋita ŋituŋa ŋul iŋes temasi, “Aa ro bo, akienyunete mono ŋakonikonyen ikwaani?” 11 Tolimok iŋes ikes tema, “Ekile ŋolo enyaritae Yesu amunauni ecoto, kiwosak nakonyen kaŋ, okolimok ayoŋ tema, ‘Ape nabwal ŋina a Siloam, kilota.’ Abu nai ayoŋ olot nabwal, elota, ido okienyu.” 12 Kiŋita ikes iŋes temasi, “Ai bo tokona eyai iŋes?” Toboŋok iŋes ikes tema, “Nyayeni ayoŋ!” Kiŋitiŋita Ŋiparisayon emuduk epite ŋolo keŋaleunio iŋes 13 Apotu nai ŋituŋa ŋul yaasi ekile ŋolo sek amudukana neni a Ŋiparisayon. 14 Arae akoloŋit ŋina amunaunia Yesu ecoto kitaŋaleunio emuduk ŋina a Sabato. 15 Kiŋita nabo Ŋiparisayon ekile ŋol epite ŋolo kekienyunia. Tolimok nai iŋes ikes tema, “Abu iŋes kiwosak ecoto nakonyen kaŋ, olot ayoŋ elota ka akienyi tokona.” 16 Temasi Ŋiparisayon ŋice, “Nyebunit ekile ŋol aneni ka Akuj, anerae nyiricakinit iŋes ekisil ŋolo ka akoloŋit a ŋina a Sabato.” Nai temasi ŋice, “Okoe, ikokini mono ekile ŋolo erae ekasecan itiyae ŋakujuwuanisya ŋun ai?” Tosodi totyakatyakas ikes. 17 Kiŋita nabo Ŋiparisayon ekile ŋol temasi, “Itami tokona iyoŋ atemar ŋae ekile ŋolo ikitekienyuni iyoŋ?” Toboŋok iŋes tema, “Erae iŋes ekadwaran.” 18 Nai apotu Ŋiyudayan nyenupa atemar kemudukana ekile ŋol, ido ekienyi tokona, akitodol neni anyarauniata ikes ŋikauruunak keŋ. 19 Kiŋita ikes ŋikauruunak temasi, “Erae mono logo lokoku kus a? Ibasi iyes ebe edounio iŋes emudukana. Ekokini bo iŋes ekienyuni ai?” 20 Toboŋokis ŋikauruunak keŋ ikes temasi, “Ikiyeni atemar erae iŋes lokoku kosi ka edounio iŋes emudukana. 21 Nai nyikiyeni isua epite ŋolo iteo tokona kori nyikiyeni daŋ ŋini kitekienyuni ŋakonyen keŋ. Kiŋita iŋes, anerae epol, epedori erwor bon.” 22 Alimunete ŋikauruunak keŋ ŋun aŋuna akeritotor ŋikarikok a Ŋiyudayan; anerae atukito sek Ŋiyudayan atemar, ŋini enupi ebe Yesu iŋes erae Kristo, ikisaryo alosinagoga. 23 Ŋakiro ŋun, ikes alimunioto ŋikauruunak atemar, “Epol iŋes, kiŋita!” 24 Tonyarata ikes nabo ŋolo sek amudukana, tolimokis iŋes temasi, “Kikoŋ alokiŋaren Akuj atemar ilimuni iyoŋ ŋuna a kire; ikiyeni isua atemar ekasecan ekile ŋolo kikitekienyuni iyoŋ.” 25 Toboŋok iŋes tema, “Ani kerae iŋes ekasecan, nyayeni ayoŋ ŋun, nai ayeni apeikirot: amudukana sek ayoŋ, nai tokona akienyi!” 26 Kiŋita nabo ŋulupeituŋa iŋes temasi, “Ikikokini mono iŋes iyoŋ ai? Etekienyuni mono iŋes ŋakonyen kon ikwaani?” 27 Toboŋok ekile ŋol ikes tema, “Adau ayoŋ alimokin iyes tete sek, nai ipotu towout akiirar. Nyo icamitotor akiirar nabo? Kori ca icamito iyes daŋ aruwor ŋikasyomak keŋ?” 28 Kisoloto ikes iŋes temasi, “Iyoŋ irae ekasyoman keŋ, nai isua ikirae ŋikasyomak a Moses. 29 Ikiyeni isua atemar abu koloŋ Akuj kirwor neni a Moses, nai ŋol, nyikiyeni tari neni ebunitor!” 30 Toboŋok ekile ŋol ikes tema, “Okoe eumokina nu! Ibasi iyes nyiyenete neni ebunitor, nai adau iŋes akitekienyun ŋakaakonyen! 31 Ikiyeni iwon atemar nyepupi Akuj ŋikasecak, epupi ŋulu ekerito iŋes bon ka ŋulu itiyaete ŋuna ecamit iŋes ikes kitiyata. 32 Ŋinapei koloŋ kisyakinia akwap, emam ituŋanan eirar, ebala etekienyu idiotuŋanan ice ŋini idounitoe emudukana. 33 Kerae nyebunit ekile ŋol aneni ka Akuj, kemam idiobore itiyakini iŋes.” 34 Tolimokis ŋituŋa ŋul iŋes temasi, “Ikidounitoe iyoŋ irae ekasecan ka itusubuna iyoŋ eketataman isua a?” Kiritasi nai ikes iŋes alosinagoga. Amuduko ŋina ke etau 35 Ani iirari Yesu atemar kiritar ekile ŋol, tolot kiwara iŋes, kiŋit tema, “Inup iyoŋ Lokoku a Ituŋanan a?” 36 Toboŋok iŋes tema, “Ekapolon, ŋae mono iŋes, ikotere onup iŋes?” 37 Tolimok Yesu iŋes tema, “Iberakin iyoŋ akiŋolikin iŋes ka iŋes ŋolopei irworotor iyoŋ!” 38 Tema nai ekile ŋol, “Ekapolon! Anup!” Kisyak aryedik, kilip neni a Yesu. 39 Tolimu nai Yesu tema, “Abunit ayoŋ nakwap atubonokin, ikotere ŋulu sek emudukaka ekienyunete, ido ŋulu sek ekienyete tomudukakyata.” 40 Kiirasi Ŋiparisayon ŋice ŋulu aya diyete keŋ ŋakiro ŋun, kiŋita ikes Yesu temasi, “Ibala tokona iyoŋ ikimudukaka isua daŋ a?” 41 Tolimok Yesu ikes tema, “Kerae tomudukaka iyes, kemam iyes asecit; nai aŋuna irworotor atemar ‘Ikite,’ irubakinito iyes irae ŋikasecak.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda