Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yoa. 8 - Ebaibul

1 Nai tolot Yesu lomoru a ŋikito a ŋulu enyaritae Olipa.

2 Ani iwalari, toboŋo iŋes Kai ka Akuj, tocunakin ŋituŋa neni keŋ, kiboikin iŋes, kisyak akitatam ikes.

3 Torikut ŋiketatamak a Ŋikisila ka Ŋiparisayon aberu ŋina kikamunio elomi, yaut iŋes, kitowua alokiŋaren kec.

4 Tolimokis ikes Yesu temasi, “Eketataman, ekamunio aberu na elomi.

5 Igiritae Lokisila a Moses atemar, ani ŋina ikoni na, itemokino tocakae a ŋamoru. Nai anu itami iyoŋ aŋuna keŋ?”

6 Eŋisete ikes Yesu ŋakiro ŋun alokunia iŋes, ikotere isitakiniata iŋes ekaku. Nai kijuuru Yesu, kisyak akigir kwap a ekimoin.

7 Aŋuna etoropiunioto ikes ŋakiŋiseta neni a Yesu, abu Yesu tonyou, tolimok ikes tema, “Ani keyai alokidiŋ kus ŋini emam asecit, kisyau akimas aberu na ka amoru.”

8 Kijuuru nabo, kigir kwap a ekimoin.

9 Ani iirarete ikes ŋakiro ŋun, kisyakis arotokin a ŋipeipei, ageun alokasikou, kidoŋ Yesu bon ka aberu ewuoi alokiŋaren keŋ.

10 Tonyou Yesu, kiŋit aberu tema, “Aberu, nyaalu ikes? Emam idiotuŋanan ikitubok iyoŋ a?”

11 Tolimok aberu ŋin Yesu tema, “Ekapolon, emam ipei daŋ.” Tolimok nai Yesu iŋes tema, “Ayoŋ daŋ nyakatubokini iyoŋ, nai tolot, nyisec nabo.” ]


Yesu erae akica ŋina ka akwap

12 Kirwor nabo Yesu neni kec tema, “Arae Ayoŋ akica ŋina ka akwap; ŋini ekewuapakini ayoŋ, nyelomari nakiryonut, nai eryamuni akica ŋina ka akiyar.”

13 Tolimokis Ŋiparisayon Yesu temasi, “Iteyenun iyoŋ bon. Akiteyenuna kon erae amodiyo.”

14 Toboŋok Yesu ikes tema, “Tari keteyenuna ayoŋ bon, iyookino akiteyenuna kaŋ, anerae ayeni ayoŋ neni abunitor ka ayeni daŋ neni alosi. Nai nyiyenete iyes neni abunitor ayoŋ kori neni alosi.

15 Itubonokinete iyes alopite a ŋituŋa, emam ituŋanan ŋini atubok ayoŋ.

16 Ani tari katubok ayoŋ idiotuŋanan, iyookino akaatubokinet, anerae meere ayoŋ bon atubi, nai ayoŋ ka ŋolo ekeyakuunit.

17 Igiritae Lokisila kus ebe, ani ecamunosi ŋituŋa ŋiarei, iyookino akiteyenunet kec.

18 Eteyenuna ayoŋ bon, nabo Papa kaŋ ŋolo ekeyakuunit, iŋes eketeyenunit ayoŋ.”

19 Kiŋita nai ikes Yesu temasi, “Ai eyai Papa kon?” Toboŋok Yesu ikes tema, “Nyikiyenete iyes ayoŋ, kori Papa kaŋ. Kerae itoyenete ayoŋ, kiyenete Papa kaŋ daŋ.”

20 Kirwor Yesu ŋakiro ŋun daadaŋ apaki ŋina etatamya alo Kai ka Akuj, anagule a ŋina ewuakinitae ŋasadukui ŋuna a ŋisiliŋa. Emam ituŋanan abu kikamu iŋes, anerae ariŋa nyedoluno apaki keŋ.


Tema Yesu, “Nyipedorete iyes aponare neni alosi ayoŋ”

21 Tolimok nabo Yesu ikes tema, “Alosi ayoŋ. Ikiwarete iyes ayoŋ, nai itwakete anasecit kus; nyipedorete iyes aponare neni alosi ayoŋ.”

22 Kirworikinos ŋikarikok a Ŋiyudayan make temasi, “Eara mono tokona iŋes bon a? Anerae ebala ebe, ‘Nyipedorete iyes aponare neni alosi ayoŋ!’”

23 Tolimok nabo ikes tema, “Irae iyes ŋulu alokwap, nai arae ayoŋ ŋolo alokidiama; ŋulu ka akwap a na iyes, nai meere ayoŋ ŋolo ka akwap a na.

24 Akalimokinit ayoŋ iyes atemar, itwakete anasecit kus. Kire itwakete anasecit kus, erae pa kinupa atemar ‘Arae Ayoŋ ŋolo Arae Ayoŋ.’”

25 Kiŋita ikes iŋes temasi, “Ŋae iyoŋ?” Toboŋok Yesu ikes tema, “Ayoŋ iŋes ŋolopei aberakin ayoŋ alimokin iyes anakisyakinet.

26 Ayakar ayoŋ ŋakiro ŋuna alalak ŋuna kirworo aŋuna kus ka ŋuna tubokinet iyes. Nai ŋolo ekeyakuunit ayoŋ, iŋes erae ŋolo a kire; alimonokini ayoŋ akwap ŋuna eira ayoŋ aneni keŋ.”

27 Pa ayenete ikes atemar erworo iŋes ŋuna a Papa keŋ.

28 Aŋun, tolimok Yesu ikes tema, “Ani kidaut iyes akikyaar Lokoku a Ituŋanan kidiama, iŋes nai iponiata iyes ayenun atemar ‘Arae Ayoŋ ŋolo Arae Ayoŋ,’ toyenutu daŋ atemar nyetiyae ayoŋ idiobore aŋuna ka apedor kaŋ bon, nai erworo ayoŋ ŋuna eketatamit Papa kaŋ alimor.

29 Nabo ŋolo ekeyakuunit ayoŋ iŋes ikirukit ka ayoŋ; nyakaesikinit iŋes ayoŋ bon, anerae etiyae ayoŋ jwi jwi ŋuna italakarito iŋes.”

30 Ŋulu alalak ŋulu apotu kiirasi Yesu irworo ŋakiro ŋun, apotu tonupa iŋes.


Ŋituŋa ŋulu nyerae ŋipi ka ŋulu erae ŋipi

31 Tolimok Yesu Ŋiyudayan ŋulu anupito iŋes tema, “Ani kiricakis iyes ŋakiro kaŋ, iraakasi kire iyes ŋikasyomak kaŋ.

32 Iyenunete ŋuna a kire ka ikilacakinete iyes ŋuna a kire.”

33 Tolimokis ikes Yesu temasi, “Ikirae isua ŋiletok ka Aburaam ka nyeruworo isua jik ŋipi ŋulu a idiotuŋanan. Kaanukiro ibaakar iyoŋ ebe, ‘Ikilacakinete?’ ”

34 Toboŋok nai Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ŋini eseci, aruwor epito ŋolo ka asecit.

35 Nyepedori epito aruwor ituŋanan ŋini eropari alokal, nai esapat ŋolo euruunitae alokal, eropari jik.

36 Ani kikilacak iyes Lokoku ka Akuj, ikilacakin iyes kire.

37 Ayeni ayoŋ atemar irae iyes ŋiletok ka Aburaam; nai iwarito bo iyes akiar ayoŋ, anerae nyelomarito ŋakiro kaŋ tooma kus.

38 Erworo ayoŋ ŋuna adau Papa kaŋ akitoodikin ayoŋ, iyes daŋ kitiyata ŋuna idaut akiirar aneni a papa kus.”

39 Toboŋokis ikes Yesu temasi, “Ikirae isua ŋidwe ka Aburaam!” Tolimok Yesu ikes tema, “Kerae kire toraakas iyes ŋidwe ka Aburaam, kitiyato iyes daŋ ŋiticisyo ŋulu etiyae iŋes.

40 Ŋuna daadaŋ adau ayoŋ akitiya erae alimokin iyes ŋuna a kire ŋuna abu ayoŋ eira aneni ka Akuj; nai iwarito bo iyes akiar ayoŋ. Pa ekote ŋuna etiyae Aburaam nen.

41 Itiyaete iyes ŋuna etiyae papa kus.” Tolimokis ikes Yesu temasi, “Pa aponi ikiuruun isua alotooma elomi; Akuj bon erae Papa kosi.”

42 Toboŋok Yesu ikes tema, “Kerae torae Akuj Papa kus, kikiminasi iyes ayoŋ, anerae abunit ayoŋ aneni ka Akuj. Pa abunit ayoŋ aŋuna kaŋ, nai iŋes ekeyakuuni ayoŋ.

43 Kaanukiro ikipiyoritor iyes akiirar ŋuna erworo ayoŋ? Anerae iwounito iyes apupokin ŋakiro kaŋ.

44 Irae iyes ŋidwe a papa kus a Satan ka icamito iyes akiwuap ŋuna ecamit iŋes. Arae iŋes ekaaran ŋinapei anakisyakinet, ka nyikamunito iŋes ŋuna a kire, anerae emam ŋuna a kire aneni keŋ. Ani elimuni iŋes alyokonu, itiyae ŋuna erae ekeepite, anerae erae ekalyokonon ka erae papa ka alyokonu.

45 Nai erworo ayoŋ ŋuna a kire; ŋakiro ŋun, ikes iwounitotor iyes akinup ayoŋ.

46 Ŋae alokidiŋ kus epedori akitoodiun atemar asecit ayoŋ? Ani kerworo ayoŋ ŋakiro ŋuna a kire, nyo bo nai nyikinupitotor iyes ayoŋ?

47 Ŋini ebunit aneni ka Akuj epupi ŋakiro ŋuna ka Akuj; nai nyiponito iyes aneni ka Akuj, iŋes nyipupyoto ŋakiro ŋun.”


Yesu ka Aburaam

48 Kiŋita Ŋiyudayan Yesu temasi, “Pa nai ikiyookinit isua ikibala irae iyoŋ Esamaritanoit ka eyai ekipye neni kon a?”

49 Toboŋok Yesu ikes tema, “Emam ekipye aneni kaŋ; akerit ayoŋ Papa kaŋ, nai nyikikerito iyes ayoŋ.

50 Nyewarit ayoŋ bon akitopolooro; nai eyai epei ŋolo iwarit apolou kaŋ, iŋes etubi aŋuna kaŋ.

51 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ŋini iricakini ŋakiro kaŋ, nyetwani jik.”

52 Tolimokis Ŋiyudayan Yesu temasi, “Kire ikidau isua tokona aanyun atemar eyai ekipye neni kon. Abu Aburaam totwan, totwaka tari ŋikadwarak daŋ; nai ibala iyoŋ ebe ‘Ŋini iricakini ŋakiro kaŋ, nyetwani jik.’

53 Ipol mono iyoŋ akilo tari papaa kosi Aburaam, ŋolo abu totwan a? Ŋikadwarak daŋ, apotu totwaka! Itami mono iyoŋ atemar ŋae iyoŋ?”

54 Toboŋok Yesu ikes tema, “Ani ketopolooro ayoŋ bon, erae apolou kaŋ akoŋinait; Papa kaŋ eketopoloorit ayoŋ, iŋes ŋolopei ibasi iyes erae Akuj kus.

55 Nyiyenete iyes iŋes; ayoŋ bon ayeni iŋes. Kerae otema ayoŋ nyayeni iŋes, karuwor ayoŋ ŋolo alyokonon ikwa iyes. Nai ayeni ayoŋ iŋes, ka ericakinit ŋakiro keŋ.

56 Abu papaa kus Aburaam tolelyan, anerae ayeni atemar alosi iŋes aanyun akoloŋit ŋina abunio ayoŋ; abu kire toanyu, ido tolakar nooi.”

57 Kiŋita Ŋiyudayan Yesu temasi, “Eriŋa nyedolo ŋikonikaru tari ŋatomonikan, ianyunit iyoŋ Aburaam a?”

58 Tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, tari eriŋa Aburaam nyeuruuna, Arae Ayoŋ ŋolo Arae Ayoŋ!”

59 Kideput Ŋiyudayan ŋamoru ecamito acakya iŋes, nai abu Yesu toŋop, tosi alo Kai ka Akuj.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan