Yoa. 7 - EbaibulYesu ka ŋikaitotoi keŋ 1 Kedaun ŋun, abu Yesu tolot nakwap ŋina a Galileya; pa acamit iŋes alosit Yudeya, anerae ewarito ŋikarikok a Ŋiyudayan akiar iŋes. 2 Aapuunit apaki ŋina a ŋasuban a Ŋiyudayan ŋina adukere ŋitogoi. 3 Tolimokis ŋikaitotoi keŋ iŋes temasi, “Torotok a ne, tolot Yudeya, ikotere ŋikewuapak kon eanyunete ŋuna itiyae iyoŋ. 4 Anerae emam ituŋanan ŋini iwuai ŋuna itiyae iŋes, erae kecamit aruun alotuŋa. Ani kitiyae iyoŋ ŋakiro ŋuna ikote ŋun, kitoodikin iyoŋ neni ka akwap!” 5 (Anerae pa anupito tari ŋikaitotoi keŋ ŋakiro keŋ.) 6 Tolimok Yesu ikes tema, “Eriŋa apaki kaŋ nyedoluno, nai apaki kus, eyai ne jwi jwi. 7 Nyepedori akwap akitidiŋ iyes, nai eketidiŋit ayoŋ, anerae arubakinit alimonokini iŋes atemar eroko nooi ŋikeeticisyo. 8 Apesi toloto nasuban, nai nyalosi ayoŋ, anerae eriŋa apaki kaŋ.” 9 Kedau alimokin ikes ŋun, kidoŋ iŋes Galileya. Yesu anasuban a ŋuna a ŋitogoi 10 Kedaut ŋikaitotoi a Yesu alosit nasuban, tolot nai iŋes daŋ nasuban emam idiotuŋanan ayeni. 11 Anasuban a ŋun, ewarito ŋikarikok a Ŋiyudayan Yesu, kiŋitas ebasi, “Ai mono eyai iŋes?” 12 Alal nooi anasuban akiŋaiŋaa ŋina a ŋituŋa aŋuna keŋ. Abasi ŋice, “Erae iŋes ekile ŋolo ajokan.” Ŋice abasi, “Emam, ibatarit iŋes ŋituŋa.” 13 Nai amam ŋini atitinyikini akikeun ŋakiro, aŋuna ayakar akuryanu aŋuna a ŋikarikok a Ŋiyudayan. Kitatam Yesu ŋituŋa anasuban 14 Ani edoli kidiŋ ŋasuban, toloma Yesu Kai ka Akuj, kisyak akitatam ŋituŋa. 15 Toumokis ŋikarikok a Ŋiyudayan iŋolikinete iŋes temasi, “Nyo eosyo ekile lo nooi, torae bo nyitatamitae iŋes Ŋikisila?” 16 Toboŋok Yesu ikes tema, “Akitatam kaŋ meere ŋina kaŋ, erae ŋina a ŋolo ekeyakuunit ayoŋ. 17 Ani keseu idiotuŋanan ŋuna ecamit Akuj, eyenuni iŋes erae kebunit akitatam na aneni ka Akuj, kori erae kerworo ayoŋ aŋuna ka apedor kaŋ bon. 18 Ŋini irworo aŋuna ka apedor keŋ bon, iwarit akitopolooro; nai ŋini iitanit apolou a ŋolo iyakit iŋes, irworo ŋuna a kire, emam adiolyokonu eyai neni keŋ. 19 Meere Moses ikiinit iyes Ŋikisila a? Nai emam alokidiŋ kus ipei daŋ ŋini iricit Ŋikisila ŋul. Kaanukiro iwaritotor iyes akiar ayoŋ?” 20 Toboŋokis ŋituŋa iŋes temasi, “Eyai ekipye tooma kon. Ŋae iwarit akiar iyoŋ?” 21 Toboŋok Yesu ikes tema, “Abu ayoŋ etiya apeikujuwuanut bon ka ipotu iyes daadaŋ toumokis. 22 Abu koloŋ Moses ikicikak iyes akileŋer ŋisapa kus, (nai pa arae Moses ekesyakinan, arae atapapaa kus), aŋun isyakis iyes akileŋer ŋidwe kus tari akoloŋit ŋina a Sabato. 23 Ani kileŋeryo ikoku ŋini sapat akoloŋit ŋina a Sabato ikotere nyebilere Ŋikisila a Moses, nyo bo ikiŋoikinitotor iyes ayoŋ aŋuna etaŋaleunio ituŋanan akoloŋit ŋina a Sabato? 24 Nyitubonokinete alopite a ŋolo etakaniata ŋiboro, nai totubonokinete alopite a ŋolo eriyan.” Erae Yesu kire Kristo a? 25 Temasi ŋituŋa ŋice ŋulu a Yerusalem ebe, “Meere ekile ŋolo iwarito ŋikarikok akiar lo a? 26 Kiŋolikisi epite ŋolo irworor iŋes alotuŋa, emam ituŋanan ŋini elimokini iŋes adiokirot. Kori ca eyenete ikes atemar erae iŋes Kristo? 27 Tari kikote neni daŋ, ikiyeni iwon neni ebunitor ekile lo. Nai ŋina ebunio Kristo, emam ŋini eyenuni neni ebunitor iŋes.” 28 Ikwaŋina etatamya Yesu alo Kai ka Akuj apaki ŋin, tocelu iŋes tema, “Okoe ikiyenete mono iyes ayoŋ ka iyenete neni abunitor ayoŋ a? Nyabunit ayoŋ aŋuna ka apedor kaŋ bon, nai ŋolo ekeyakuunit ayoŋ iŋes erae ŋolo a kire. Nyiyenete iyes iŋes, 29 nai ayeni ayoŋ iŋes, anerae abunit ayoŋ aneni keŋ, ekeyakuunit iŋes ayoŋ.” 30 Kikatakis nai ikes akikamun iŋes, nai emam ŋini abu totap iŋes, anerae ariŋa apaki keŋ nyedoluno. 31 Nai tonupa ŋulu alalak anatukot iŋes temasi, “Ŋina moi ebunio Kristo, kire ebuni iŋes akitiya ŋakujuwuanisya ŋuna alalak akilo ekile lo a?” Kiyakiyarae ŋisigarya akikamun Yesu 32 Kiirasi Ŋiparisayon ŋituŋa iŋaiŋaatar Yesu, kiyakiyasi nai ikes ka ŋisacaradotin ŋulu apolok ŋiketeok Akai ka Akuj akikamun iŋes. 33 Tolimok Yesu ikes tema, “Ikiruki ayoŋ ka iyes adiotipei, oboŋo nai neni a ŋolo ekeyakuunit ayoŋ. 34 Ipote iyes akiwar ayoŋ, nai nyikiryamunete, anerae nyipedorete iyes aponare neni ayakaun ayoŋ.” 35 Kiŋitiŋitas Ŋiparisayon make ebasi, “Ai mono tokona neni ti ebala iŋes alosi ne, neni nyeryamunere iwon iŋes ne? Kori ecamit iŋes alosit lotuŋa yok ŋulu eyakasi nakwap a Ŋigirik aŋuna ka akitatam Ŋigirik? 36 Ebala iŋes eponio iwon akiwarit iŋes, nai nyikiryamuni tari a iwadio ka nabo daŋ ebala, nyikipedori iwon aponare neni eyakaun iŋes. Anukiro mono ŋuna irworo iŋes ŋun?” Ŋakipi ŋuna eteyarak 37 Akoloŋit ŋina esidyon ŋina apolon nooi akilo, anasuban a ŋuna edukere ŋitogoi, tonyou Yesu tocelu tema, “Ŋini enyamit akure, bu neni kaŋ tomat. 38 Igiritae Nakigireta ebe, ituŋanan ŋini akanupi ayoŋ, ‘Epote ŋilelyan ŋulu a ŋakipi a ŋuna eteyarak alel alotau keŋ.’” 39 Alimuni Yesu ŋakiro ŋun aŋuna ke Etau a ŋolo aryamunete ŋulu enupito iŋes. Anapaki a ŋin ariŋa Etau nyeinakina lokanupak, anerae ariŋa Yesu nyitopolooro. Totyakatyakas ŋituŋa 40 Kedaut ŋituŋa akiirar ŋakiro ŋuna erworo Yesu, apotu ŋice kirworo temasi, “Erae lo kire ekadwaran!” 41 Temasi ŋice, “Erae lo Kristo!” Nai temasi ŋice, “Ebuni mono kire Kristo alo Galileya a? 42 Kire igiritae Nakigireta ebe, erae Kristo lopapait a Daudi, ebuni iŋes alo Betelem alore a ŋolo koloŋ ayai Daudi.” 43 Totyakatyakas ŋituŋa aŋuna agelegelaakatar ŋakiro ŋuna erworosi ikes aŋuna a Yesu. 44 Acamito ŋicetuŋa akikamun iŋes, nai emam ŋini abu totap iŋes. Nyenupa ŋikarikok a Ŋiyudayan Yesu 45 Ani eboŋunete ŋisigarya, kiŋita ŋisacaradotin ŋulu apolok ka Ŋiparisayon ikes temasi, “Kaanukiro pa irikunioto iyes iŋes laalo?” 46 Toboŋokis ŋisigarya ikes temasi, “Emam ekile ŋolo erwor ikoŋina irworor ekile ŋol!” 47 Kiŋita Ŋiparisayon ikes temasi, “Ikibata iyes daŋ ekile ŋol a? 48 Iŋolikis iyes edio alokarikok kori aloparisayon enupi iŋes a? 49 Nai asepic na bon ŋina a ŋituŋa iŋes enupit, anerae nyeyeni Ŋikisila a Moses; aŋun, ilamam iŋes nooi.” 50 Abu nai Nikodemo, ŋolo alosit neni a Yesu nakwaare, ŋolo arae epei alokarikok a Ŋiyudayan, tolimok ŋuluce tema, 51 “A Lokisila yok, nyikicamakinitae iwon atubokin ituŋanan nyiirara ŋakiro keŋ ka nyeripuna ŋuna esecit iŋes.” 52 [Toboŋokis ikes iŋes temasi, “Ibunit iyoŋ daŋ alo Galileya a? Toripipi Ŋakigireta, ido toanyu atemar, emam jik ediokadwaran ŋolo ebuni alo Galileya.” Aberu ŋina ekamunio elomi 53 Toboŋosi nai ŋituŋa daadaŋ lorerya kec. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda