Yoa. 6 - EbaibulKisimuj Yesu ŋituŋa ŋalipyo ŋakan ( Mat. 14:13-21 ; Mar. 6:30-44 ; Luk. 9:10-17 ) 1 Kedau ŋun, tolot Yesu tolunyar ekekwaye anam ŋina a Galileya, anam ŋina anyaritae Tiberia. 2 Totupakis ŋituŋa ŋulu alalak Yesu, anerae keris ikes kiŋolikis ŋakujuwuanisya ŋuna etaŋaleunio Yesu ŋituŋa ŋulu adyakasi. 3 Apotu Yesu ka ŋikeekasyomak todokasi kidiama emukura, kiboikinos. 4 Aapuunit apaki ŋina a ŋasuban a Ŋiyudayan ŋina enyaritae Paska. 5 Kireo Yesu, kiŋolik ŋituŋa ŋulu alalak eponito neni keŋ. Kiŋit iŋes Pilipo tema, “Ai mono tokona ikipedorya iwon agyelunia ŋamugati ŋadi, ikotere ŋituŋa lu daadaŋ kimuja?” 6 (Eŋisit iŋes Pilipo ŋakiro ŋun aŋuna ka arosya iŋes, anerae ayeni Yesu elope ŋuna itiyakini.) 7 Toboŋok Pilipo tema, “Kerae tari toyakas ŋidinari ŋamiae ŋaarei, pa kitemokin akigyel ŋamugati ŋuna eryamuni ŋinituŋanan adio cici” 8 Abu epei alokasyomak keŋ, ŋolo anyaritae Anderia, lokaato a Simoni Petero, tolimok Yesu tema, 9 “Eyai nege edya ŋolo eyakar ŋamugati ŋakan ka ŋikolya ŋiarei. Nai epedori mono akimuj ŋin akiryam ŋituŋa lu daadaŋ a?” 10 Tolimok Yesu ŋikasyomak tema, “Kisiboikisi ŋituŋa!” (Alibit nen asebuk ŋinya.) Kiboikinos ŋituŋa daadaŋ; arae ŋikilyok ŋalipyo ŋakan. 11 Tolemu nai Yesu ŋamugati, tolakar neni ka Akuj, tokorak ŋituŋa ŋulu eboiyete, tokorarae ŋikolya daŋ; toryamu a ŋinituŋanan etyae ŋolo eitanit iŋes. 12 Ani kimwoko ŋituŋa, tolimok Yesu ŋikasyomak keŋ tema, “Tocunutu ŋapiyanunet daadaŋ, ikotere nyicanicanaar.” 13 Kiriraut nai ikes ŋapiyanunet ŋuna apotu kilelebun ŋaditae ŋatomon ka ŋaarei, anamugati a ŋunakan a ŋuna emujete ŋituŋa. 14 Ani iŋolikinete ŋituŋa akujuwuanut ŋina abu Yesu kitiya, kisyakis atemar, “Kire erae lo ekadwaran ŋolo itemokino bu nakwap!” 15 Ayeni Yesu atemar acamito ŋituŋa areikin iŋes ka agogoŋu aruwor erwosit kec, aŋun abu tosi tolot lokamukumukui. Torotok Yesu alokidiama nakipi ( Mat. 14:22-33 ; Mar. 6:45-52 ) 16 Ani ewari, toloto ŋikasyomak a Yesu nanam, 17 todoka ataker toloto ekekwaye tari lotaun a Kaperenaum. Kiryoniar akwap eriŋa Yesu nyebuno neni kec. 18 Tokut ekuwuam ŋoloti agogoŋon ananam, kilolik ŋakipi. 19 Kedaut ŋikasyomak amiar ataker ŋakilomitae ŋuna aapiyarito ŋakan kori ŋakanikapei, apotu kiŋolikis Yesu elosi alokidiama nakipi, ebunit keapuu nataker, ido tobul ikes nooi. 20 Nai tolimok Yesu ikes tema, “Nyikibul, erae ayoŋ.” 21 Tocamut nai ikes, kitodokut iŋes nataker, todolo atipei neni alosete. Kiwara ŋituŋa Yesu 22 Taparacu keŋ, apotu ŋituŋa ŋulu aya ekekwaye anam toanyut atemar apeitaker bon ayai nen. Ayenete ikes atemar pa abu Yesu todoka nataker, nai ŋikeekasyomak bon adokarito. 23 Kepotu ŋatakerin ŋuna alo Tiberia todolut diyete neni emuja asepic ŋina a ŋituŋa ŋamugati, kedau Yesu alakar neni ka Akuj. 24 Ani iŋolikinete ŋituŋa emam Yesu ka ŋikeekasyomak a nen, todoka ŋatakerin ŋun, toloto Kaperenaum akiwarit Yesu. Yesu iŋes erae akimuj ŋina ka akiyar 25 Ani eryamunete ŋituŋa Yesu alokekwaye anam, kiŋita iŋes temasi, “Eketataman, ori idolunio iyoŋ nege?” 26 Toboŋok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ikiwarito iyes ayoŋ meere aŋuna iponiata toyenut apolou a ŋakujuwuanisya, nai erae aŋuna iponiata kimuja ŋamugati, kimwoko. 27 Nyitiyata aŋuna ka akimuj a ŋina ebosiyari, nai kitiyata toryamut akimuj ŋina eropari tari nakiyar ŋina nyedaun, ŋina ikiini iyes Lokoku a Ituŋanan. Anerae neni keŋ iwuakinit Akuj Papa emacar ŋolo eminar iŋes.” 28 Kiŋita nai ikes Yesu temasi, “Ikikokini isua ai, ikotere kitiyaere etic ŋolo ka Akuj?” 29 Toboŋok nai Yesu ikes tema, “Etic ŋolo ka Akuj iŋes lo: itemokino tonupa ŋolo iyakuunit iŋes.” 30 Kiŋita ŋituŋa Yesu temasi, “Anikujuwuanut ibuni iyoŋ akitiyakin, eŋolikisi isua, ido onupa ŋakiro kon? 31 Apotu koloŋ atapapaa kosi kimuja Manna analoŋisat ikwapei igiritere Nakigireta ebe, ‘Abu iŋes inak ikes akimuj ŋina anakuj kimuja.’ ” 32 Tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, pa arae Moses ikiini iyes akimuj ŋina anakuj, nai Papa kaŋ ikiinakini iyes akimuj ŋina a kire ŋina anakuj. 33 Anerae akimuj ŋina ka Akuj iŋes ŋina ebunit anakuj ainakin akwap akiyar.” 34 Temasi ikes iŋes, “Ekapolon, inanakinetei isua jwi jwi akimuj ŋin.” 35 Tolimok Yesu ikes tema, “Arae Ayoŋ akimuj ŋina ka akiyar. Ŋini enyami akimuj ŋin, nyenyami akoro jik ka ŋini akanupi ayoŋ, nyenyami akure jik. 36 Aris ayoŋ kakalimok iyes atemar tari daŋ kikianyunito ayoŋ, nyenupa iyes ayoŋ. 37 Ituŋanan daadaŋ ŋini akainit ayoŋ Papa kaŋ ebuni neni kaŋ, nyeritari jik ayoŋ iŋes ebuni neni kaŋ; 38 anerae nyabunit ayoŋ anakuj akitiya acamit kaŋ, nai akitiya acamit a ŋolo ekeyakuunit ayoŋ. 39 Acamit a ŋolo ekeyakuunit ayoŋ, iŋes na: nyitemokino ayoŋ etooliyo idiotuŋanan ŋini akainaki iŋes ayoŋ; nai akilo, eteyaru ikes Akoloŋit ŋina esidyon. 40 Ŋuna ecamit Papa kaŋ ikes nu: ŋini eanyuni ka tonup Lokoku, eryamuni akiyar ŋina nyedaun. Eteyaruni ayoŋ iŋes Akoloŋit ŋina esidyon.” 41 Kisyakis Ŋiyudayan akiŋuruŋura aŋuna a Yesu, anerae abu iŋes tema, “Arae Ayoŋ akimuj ŋina abuni anakuj.” 42 Kirworikinos ikes make temasi, “Meere lo lokoku a Yosepu a? Nyikiyeni mono iwon papa keŋ ka toto keŋ a? Ikokini iŋes elimuni ebe ebunit iŋes anakuj ai?” 43 Tolimok Yesu ikes tema, “Tojoŋoto alokidiŋ kus akiŋuruŋura. 44 Emam idiotuŋanan ŋini ebuni neni kaŋ, mati keyau Papa ŋolo ekeyakuunit ayoŋ iŋes neni kaŋ, eteyaru iŋes Akoloŋit ŋina esidyon. 45 Igirit ekadwaran epei ebe, ‘Ebuni Akuj akitatam ŋituŋa daadaŋ.’ Ŋulu iirarete Papa, toyenut aneni kaŋ, epote neni kaŋ. 46 Nyabala ayoŋ aanyu idiotuŋanan Papa, nai ŋolo ebunit aneni ka Akuj, iŋes bon aanyu Papa. 47 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ŋini enupi, eryamuni akiyar ŋina nyedaun. 48 Arae Ayoŋ akimuj ŋina ka akiyar. 49 Tari koloŋ kimujito atapapaa kus Manna analoŋisat, apotu totwaka ekaku. 50 Nai ŋini imuji akimuj ŋina ebunit anakuj, nyetwani. 51 Arae Ayoŋ akimuj ŋina ka akiyar a ŋina ebunit anakuj; ŋini imuji akimuj ŋin, eyari iŋes jik. Akimuj ŋina ainakini ayoŋ toyarya akwap, erae akuwan kaŋ.” 52 Topegakinos nai Ŋiyudayan make temasi, “Ikokini ekile lo ikiinakini iwon akuwan keŋ kimujae ai?” 53 Aŋun, tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ani pa kimuja iyes akuwan a Lokoku a Ituŋanan ka tomata ŋaokot keŋ, nyiyakaunotor akiyar tooma kus. 54 Ŋini imuji akaakuwan, tomat ŋaokot kaŋ, eyakar iŋes akiyar ŋina nyedaun, abuni ayoŋ akiteyarun iŋes Akoloŋit ŋina esidyon. 55 Anerae erae akaakuwan akimuj kire ka ŋaokot kaŋ ŋamatan kire. 56 Ŋini imuji akaakuwan ka tomat ŋaokot kaŋ, iboi alotooma kaŋ, ayoŋ daŋ eboi alotooma keŋ. 57 Ikwaŋinapei ekeyakuunia ayoŋ Papa ŋolo eyari, nabo ayoŋ daŋ oyari aŋuna a Papa, ikwaŋinapei, ŋini ekemuji ayoŋ, eyari aŋuna kaŋ. 58 Erae ŋin akimuj ŋina ebunit anakuj; nyikoni iŋes akimuj ŋina apotu atapapaa kus kimuja, nai apotu totwaka ekaku. Kire, ŋini imuji akimuj ŋin, eyari jik.” 59 Alimuni Yesu ŋakiro ŋun alosinagoga itatami ŋituŋa alo Kaperenaum. Ŋakiro ŋuna ka akiyar a ŋina nyedaun 60 Ani iirarete ŋikasyomak a Yesu ŋulu alalak ŋakiro ŋun, temasi, “Egogoŋ ekitatame lo! Ŋae epedori akiirar?” 61 Ikwaŋina ayenia Yesu elope atemar eŋuruŋurasi ikes aŋuna a ŋakiro a ŋun, abu kiŋit ikes tema, “Ekoto ŋakiro ŋun akiteesikin iyes etic lo a? 62 Ani bo nai kiŋolikis iyes Lokoku a Ituŋanan edokari neni ebunitor iŋes? 63 Erae Etau ŋolo ka Akuj iŋes ikiini akiyar; ecaryono apedor ŋina a ituŋanan. Ŋuna akalimok ayoŋ iyes erae ŋuna ileleba Etau tooma kec ka eyaunete akiyar. 64 Nai alokidiŋ kus eyakasi ŋulu nyenupito.” (Anakisyakinet, ayeni Yesu ŋulu pa anupito iŋes ka ayeni daŋ ekalukinon keŋ.) 65 Tolimu nabo Yesu tema, “Ikes ŋakiro ŋuna abunio ayoŋ okolimok iyes atemar, emam ŋini ebuni neni kaŋ, mati kecamaki Papa iŋes.” 66 Ani iirarete ikes ŋun, apotu ŋikasyomak keŋ ŋulu alalak tojamakis, tojoŋoto arukit ka iŋes. 67 Kiŋit Yesu ŋikasyomak ŋulutomon ka ŋiarei tema, “Icamito iyes daŋ arotokin a?” 68 Toboŋok Simoni Petero iŋes tema, “Ekapolon, neni a ŋae ikilosi? Iyakar iyoŋ ŋakiro ŋuna ka akiyar a ŋina nyedaun. 69 Ikinup ka ikiyenu daŋ atemar irae iyoŋ ŋolo donupei, ŋolo ka Akuj.” 70 Toboŋok Yesu ikes tema, “Nyeseuna ayoŋ iyes ŋulutomon ka ŋiarei a? Nai, eyai kidiŋ kus ŋolo erae ŋolo a Satan!” 71 Erworo iŋes aŋuna a Yuda, alokoku a Simoni Isikariot. Anerae, tari ŋina araakar epei alokidiŋ ŋulutomon ka ŋiarei, aapi iŋes alukin Yesu. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda