Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yoa. 5 - Ebaibul


Kitaŋaleu Yesu ekile anabwal

1 Kelunyar ŋun, toyakaun ŋasuban ŋuna a Ŋiyudayan Yerusalem, ido todoka Yesu daŋ inaa.

2 Eyai diyete epuke ŋolo enyaritae “Epuke ŋolo a ŋamesekin” alo Yerusalem, abwal ŋina erikaunito ŋibarasanin ŋikan. Enyaritae abwal ŋin a Ŋaburaniyae Betesaida.

3 Aperete ŋituŋa ŋulu alalak ŋulu adyakasi lobarasanin ŋul; ŋimudukanotin, ŋikaŋwalak ka ŋulu elilim ŋakoyo. [Edarito ikes ŋakipi kicakulakinae,

4 anerae ŋicesaae abuneene emalaika ŋolo ke Ekapolon nabwal akicakulakin ŋakipi. Ituŋanan ŋini esyauni alomar nakipi icakulakini emalaika, aŋaleuni iŋes alodeke a daadaŋ a ŋolo adyaka iŋes.]

5 Ayai nen ekile ŋolo adyaka ŋikaru ŋatomoniuni ka ŋikanikauni.

6 Kiŋolik Yesu iŋes eperi, toanyu atemar kedyaka ekile ŋol ŋikaru ŋulu alalak. Kiŋit nai Yesu iŋes tema, “Icamit iyoŋ aŋaleun a?”

7 Toboŋok ekadyakan ŋol tema, “Ekapolon, emam ayoŋ ituŋanan ŋini ekelumokini nabwal edoli apaki ŋina icakulakinotor ŋakipi, anerae ani ekatakini ayoŋ akiculumikin nakipi, kisyau ice kiŋaren okodepa ayoŋ.”

8 Tolimok Yesu iŋes tema, “Tonyou, tolema akoniperiet, torotok.”

9 Toŋaleu ekile ŋol atipei, tolema aperyet keŋ, ido torotok. Arae akoloŋit ŋin ŋina a Sabato.

10 Apotu nai ŋikarikok a Ŋiyudayan tolimokis ekile ŋolo etaŋaleunio temasi, “Erae akoloŋit na ŋina a Sabato, nyecamakinitae iyoŋ iwokit aperyet kon!”

11 Nai tolimok iŋes ikes tema, “Abu ekile ŋolo eketaŋaleuni ayoŋ, okolimok tema, ‘Tonyou, tolema akoniperiet, torotok.’ ”

12 Kiŋita ikes iŋes temasi, “Ŋae mono etuŋanan ŋolo atemari iyoŋ, ‘Tonyou, tolema akoniperiet, torotok’? ”

13 Nai pa ayeni ŋolo etaŋaleunio atemar kerae ŋae, anerae aberakin Yesu aŋopikin nasepic ŋina ayai inaa.

14 Ekaku, abu Yesu toryamu ekile ŋol alo Kai ka Akuj, tolimok iŋes tema, “Kiira, iŋaleu iyoŋ tokona; tojoŋo asecesec, ikotere nyitiyakin ibore ice ŋini aronon nooi neni kon.”

15 Tolot ekile ŋol, tolimok neni a ŋikarikok a Ŋiyudayan atemar arae Yesu etaŋaleuni iŋes.

16 Apotu ŋikarikok kitidiŋa Yesu, anerae abu kitiya ŋun akoloŋit ŋina a Sabato.

17 Tolimok Yesu ikes tema, “Itiyae Papa kaŋ ŋapakio daadaŋ ka etiyae ayoŋ daŋ ikwaŋinapei.”

18 Ani iirarete ŋikarikok ŋakiro ŋun, toŋoa tocamito tari akiar Yesu; meere aŋuna abunio iŋes tobilia ekisil ŋolo a Sabato bon, nai daŋ aŋuna abaakar iŋes erae Akuj Papa keŋ--iŋes atemar iriyan ka iŋes.


Inak Akuj Lokoku keŋ apedor

19 Tolimok Yesu ikes tema, “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, emam idiobore ŋini epedori Lokoku akitiya bon, nai itiyae iŋes ŋuna make iŋolikini iŋes Akuj Papa keŋ itiyae, anerae ŋuna daadaŋ itiyae Papa, itiyae Lokoku daŋ ikwaŋinapei.

20 Anerae emina Papa Lokoku keŋ, itoodyanakini iŋes ŋuna daadaŋ itiyae iŋes elope. Itoodikini nabo daŋ iŋes ŋiticisyo ŋulu apolok akilo ŋul, ikotere iumokinete iyes.

21 Ikwaŋinapei iteyarununuya Papa ŋikatwak ka inak akiyar, einakini Lokoku daŋ akiyar neni a ŋulu ecamit iŋes.

22 Nyetubonokini Papa idiotuŋanan, nai einakinit iŋes Lokoku atubonokin,

23 ikotere ŋituŋa daadaŋ tokerito Lokoku ikwa ekeritotor Papa. Iŋes ŋini nyekerit Lokoku, nyekerit tari Papa ŋolo abu kiyaku iŋes.

24 “Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ŋini iirari akaakirot, ido tonup iŋes ŋolo ekeyakuunit ayoŋ, eyakar akiyar ŋina nyedaun, nyetubokinio iŋes, nai alunyar iŋes anatwanare nakiyar.

25 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, ebunit apaki ka iŋes napei na, ŋina eponiata ŋikatwak akiirar etoil ŋolo a Lokoku ka Akuj; ikes ŋulu iirarete, eyarete.

26 Ikwaŋinapei eyakar Papa akiyar tooma keŋ, ainaki iŋes Lokoku keŋ daŋ akiyar ikwaŋinapei.

27 Adau iŋes ainakin Lokoku apedor ŋina tubokinet, anerae erae iŋes Lokoku a Ituŋanan.

28 Nyiumokis aŋuna a ŋakiro a nu; ebunit apaki ŋina iiraryata ŋikatwak ŋulu eyakasi nalyalin ekeetoil.

29 Elomunete ikes kiŋa; ŋulu itiyato ŋuna ajokak, eyarunete toryamut akiyar; ŋulu itiyato ŋuna aronok, eyarunete totubokinae.


Ŋiketeyenunak a Yesu

30 “Emam idiobore ŋini apedori ayoŋ akitiya aŋuna ka apedor kaŋ bon. Atubonokini ayoŋ ikwaŋina akalimokinitere; eriyan ekaatubokine, anerae nyewarit ayoŋ ŋuna acamit, nai acamit a ŋolo ekeyakuunit ayoŋ.

31 “Ani keteyenun ayoŋ bon, erae akiteyenun kaŋ ŋina ka alyokonu.

32 Eyai icetuŋanan ŋini eketeyenunit ayoŋ ka ayeni ayoŋ atemar ŋuna elimunit iŋes aŋuna kaŋ erae ŋuna a kire.

33 Yoana iŋes ituŋanan ŋini ipotu iyes kiyakikis ŋikiyakitono kus ka eteyenu iŋes ŋuna a kire.

34 Nyeitanit ayoŋ ŋisuudae alotuŋa, nai alimunit ayoŋ ŋun, ikotere iiunotor iyes.

35 Ekwaan Yoana ka etaa ŋolo enepi tocai ka ipotu iyes tolakaros adiotipei anakica keŋ.

36 Nai ayakar ayoŋ akiteyenunet ŋina iloit tari ŋina a Yoana; anerae ŋiticisyo ŋulu akainaki ayoŋ Papa kaŋ akirikakin, ikes ikiteyenunito atemar Papa iŋes ekeyakuunit ayoŋ.

37 Papa daŋ ŋolo ekeyakuunit ayoŋ, iŋes elope eteyenu ŋuna a kire aŋuna kaŋ. Nyiirara iyes etoil keŋ, kori nyeanyuna tari neni ikoni iŋes.

38 Nyelomarito ŋakiro keŋ tooma kus, anerae nyinupito ŋolo abu iŋes kiyaku.

39 Isyomete iyes Ŋakigireta ibasi kori iryamunete akiyar ŋina nyedaun alotooma kec, torae bo ŋakiro ŋuna akayenunere ayoŋ ikes igiritae Nakigireta ŋunapei ŋun!

40 Nai iwounito bo iyes aponare neni kaŋ, ikotere toryamuniata akiyar.

41 “Nyewarit ayoŋ akitopolooro alotuŋa,

42 nai akayeni ayoŋ iyes--nyiminasi iyes Akuj.

43 Abunit ayoŋ ka apedor a ŋina a Papa kaŋ ka nyijauna iyes ayoŋ; nai ani kebu ice ka apedor keŋ a ilope, iŋes ijaunete iyes.

44 Icamito iyes ikitopoloosi ŋulucetuŋa, nai nyiwarito aryamun akitopolooro aneni a ŋolo bon erae Akuj. Ikokinete nai iyes ikinupete ayoŋ ai?

45 Nyibasi robo kori ayoŋ ekesitakini iyes alokiŋaren a Papa kaŋ, nai Moses, ŋolo iwuakinito iyes akusikigeno neni keŋ, iŋes ebuni akisitakin iyes.

46 Kerae kire tonupito iyes Moses, kikinupito iyes ayoŋ daŋ, anerae abu iŋes kigir ŋuna ekekamunito ayoŋ.

47 Nai ikwaŋina nyinupitotor iyes ŋuna egiri iŋes, ikokinete nai iyes inupete ŋuna erworo ayoŋ ai?”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan