Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yoa. 4 - Ebaibul


Yesu ka aberu ŋina alo Samaria

1 Kiirasi Ŋiparisayon atemar eryamununui ka ibatisae Yesu ŋikasyomak ŋulu alalak akilo Yoana.

2 (Nyibatisa Yesu idiotuŋanan, nai ŋikasyomak keŋ bon ebatisaete).

3 Ani nai iirari Yesu ŋuna erworoe, torotok iŋes alo Yudeya, toboŋo Galileya.

4 Aŋun, etemokino Yesu kitor Samaria.

5 Kitor iŋes lotaun ŋolo alo Samaria ŋolo anyaritae Sikar, diyete emanikor ŋolo koloŋ ainakini Yakobo lokoku keŋ Yosepu.

6 Ayai nen akare a Yakobo, kiboikin Yesu diyete akare aŋuna aupitor iŋes analosit keŋ. Aapiyarit ŋisaae ŋikanikapei ŋulu ka apaaran.

7 Bu aberu ŋina arae Asamaritanoit aokun ŋakipi. Tema Yesu iŋes, “Kitamatae.”

8 Apaki ŋin, alosito ŋikasyomak a Yesu lotaun akigyel akimuj.

9 Kiŋit Asamaritanoit ŋin Yesu tema, “Kaanukiro iŋitar iyoŋ ŋolo irae Eyudayat ŋakipi aneni kaŋ orae ayoŋ Asamaritanoit?” (Alimuni iŋes ikoŋina, anerae pa acamanara Ŋiyudayan ka Ŋisamaritayon.)

10 Toboŋok Yesu tema, “Kerae toyeni iyoŋ ainakinet ŋina ecamit Akuj ainakin iyoŋ ka ŋolo ebala iyoŋ ‘Kitamatae,’ kiŋisit iyoŋ iŋes ka kikiinakinit ŋakipi ŋuna eteyarak.”

11 Tolimok aberu iŋes tema, “Ekapolon, imamukar iyoŋ ibore ŋini okunet ŋakipi, nabo daŋ eoya akare. Ai nai ilemunia iyoŋ ŋakipi ŋuna eteyarak ŋun?

12 Ipol mono iyoŋ akilo tari papaa kosi Yakobo ŋolo awaduni akare na, ŋina apotu iŋes tomata ka ŋikeedwe ta ŋikeebaren a?”

13 Toboŋok Yesu aberu ŋin tema, “Ŋini emasi ŋakipi nu, enyami akure nabo;

14 nai ŋini emasi ŋakipi ŋuna ainakini ayoŋ iŋes, nyenyami akure nabo jik. Ŋakipi ŋuna abuni ayoŋ ainakin iŋes, eruworosi aneni keŋ eitanit ŋolo a ŋakipi a ŋuna eyaunete akiyar ŋina nyedaun.”

15 Tema aberu ŋin iŋes, “Okoe Ekapolon! Inakinae ayoŋ ŋakipi ŋun, ikotere nyakanyam akure nabo jik ka ojoŋo aboŋunun ne, akiok.”

16 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ape, tonyarau lokile kon, ido toboŋu ne.”

17 Toboŋok aberu ŋin iŋes tema, “Amamukar ayoŋ ekile.” Tolimok Yesu iŋes tema, “Iyookinit iyoŋ ilimunit atemar imamukar ekile;

18 anerae idau iyoŋ akiruk ka ŋikilyok ŋikan; ka ŋolo tokona irukitotor iyoŋ, meere lokile kon. Aŋun, ilimu iyoŋ ŋuna a kire.”

19 Tolimok aberu iŋes tema, “Ekapolon, aanyu ayoŋ atemar irae iyoŋ ekadwaran.

20 Apotu atapapaa kosi kilipa neni ka Akuj alomoru a lo, nai ibasi iyes Ŋiyudayan ebe Yerusalem bon ejokya akilipya neni ka Akuj.”

21 Tolimok nai Yesu iŋes tema, “Aberu, tonup ŋuna kaŋ, ebunit apaki ŋina nyilipyata iyes neni ka Akuj a Papa alomoru a lo kori alo Yerusalem.

22 Iyes Ŋisamaritayon, nyiyenete iŋes kire ŋini ilipete neni keŋ; isua Ŋiyudayan, ikiyeni ŋini ikilipi neni keŋ, anerae ebunit aiuno aneni a Ŋiyudayan.

23 Nai ebunit apaki ka iŋes napei na, ŋina ilipyata ŋikelipak ŋulu a kire neni a Papa alotooma Etau ka alorot a ŋolo a kire, anerae ikes ŋikelipak ŋulu iitanit Papa.

24 Erae Akuj Etau; ŋulu ilipete neni keŋ, itemokino kilipa alotooma Etau ka alorot a ŋolo a kire.”

25 Tolimok aberu ŋin Yesu tema, “Ayeni ayoŋ atemar ebuni Messia, ŋolo enyaritae Kristo. Ŋina ebunio iŋes, ikilimokini iŋes isua ŋakiro daadaŋ.”

26 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ayoŋ lopei lo, ŋolo erworo neni kon.”

27 Ŋinapeipaki, todolut ŋikasyomak keŋ, toumokis eryamunete Yesu irworosi ka aberu. Nai emam idio daŋ ŋini abu kiŋit tema, “Nyo iitanit iyoŋ?” kori “Nyo irworotor iyoŋ ka aberu na?”

28 Kimyek aberu amot keŋ, kikumukumak toloma lotaun, tolimok ŋituŋa tema,

29 “Potu kiŋolikisi ekile ŋolo abu okolimok ayoŋ daadaŋ ŋuna adau ayoŋ akitiya. Meere ba ca iŋes Kristo?”

30 Tolomut ikes kiŋa etaun, toloto neni ayai Yesu.

31 Ani eriŋa ikes eponito, kimaimaa ŋikasyomak Yesu temasi, “Eketataman, kimuj kare ca!”

32 Tolimok Yesu ikes tema, “Ayakar ayoŋ akimuj ŋina nyiyenete iyes!”

33 Kirworikinos ŋikasyomak make temasi, “Keinu idiotuŋanan iŋes akimuj a?”

34 Tolimok Yesu ikes tema, “Akaakimuj iŋes akitiya ŋuna ecamit Akuj ŋina ekeyakuunit ayoŋ ka akirikakin ekeetic.

35 Meere eminae atemar idoŋit ŋilapyo ŋiomwon tolemikinae a? Nai akalimokini ayoŋ iyes atemar, kireosi lomanikorin; akoko ikes etemokin akilem!

36 Eryamuni ŋolo elemi eropit ŋolo ka akilem--ŋaraito ŋuna ka akiyar a ŋina nyedaun, ikotere elelyanete ŋolo etan ka ŋolo aleman kaapei.

37 Erae nugu ŋakiro ŋuna a kire: ‘Eekini ipeituŋanan, tosodi tolem ŋinice!’

38 Abu ayoŋ ekeyakia iyes akilem aneni pa iekinito. Etiyata ŋuluce ka ilema iyes anakinyinyir kec.”

39 Apotu Ŋisamaritayon ŋulu alalak ŋulu alotaun a ŋol, tonupa Yesu aŋuna a ŋakiro a ŋuna abu aberu ŋin kiteyenik ikes tema, “Abu iŋes okolimok ayoŋ daadaŋ ŋuna adau ayoŋ akitiya.”

40 Ani epote Ŋisamaritayon neni keŋ, kiŋitakis iŋes akiriya ka ikes; kiriya iŋes a nen ŋirwa ŋiarei.

41 Aŋuna ka akitatam keŋ, apotu nabo ŋice ŋulu alalak tonupa iŋes.

42 Tolimokis ŋituŋa ŋul aberu ŋin temasi, “Meere ŋakiro kon bon tokona ikinupitor isua iŋes, nai ikiira isua ŋilopeyek atemar, erae lo kire Ekaiunan ŋolo ka akwap.”


Kitaŋaleu Yesu lokoku ke ekarikon

43 Kelunyar ŋirwa ŋiarei, tolot Yesu Galileya.

44 Aberakin sek iŋes elope akiteyenun atemar, “Nyitopolooritae ekadwaran anakwap keŋ.”

45 Nai ani edoluni iŋes Galileya, kijaut ŋituŋa ŋulu ka akwap a ŋin iŋes, anerae keris ikes keanyut ŋuna daadaŋ etiyae iŋes alo Yerusalem akoloŋit ŋina a Paska, aŋuna kelositotor inaa.

46 Toboŋo nabo Yesu lotaun ŋolo a Kana, nakwap a Galileya, neni etuluworya iŋes ŋakipi toruwor epiini. Ayai nai lotaun a Kaperenaum ekarikon ece ŋolo adyaka lokoku keŋ.

47 Ani kedau ekile ŋol akiirar atemar aboŋu Yesu Galileya anakwap a ŋina a Yudeya, tonyou iŋes alo Kaperenaum, tolot neni a Yesu, todyek iŋes abunore akitaŋaleun lokoku keŋ ŋolo aapi atwanare.

48 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ani pa kiŋolikis iyes ŋakujuwuanisya ka ŋaumonokineta, nyinupete.”

49 Tema nai ekarikon neni keŋ, “Ekapolon, bua kare ca apena eriŋa lokoku kaŋ nyetwana.”

50 Tolimok Yesu iŋes tema, “Ape tolot, eyari lokoku kon.” Tonup ekile ŋol ŋuna alimokini Yesu, ido kionyak lore keŋ.

51 Ani eriŋa iŋes elosi alorot, kiryama ka ŋiketiyak keŋ, tolimokis iŋes atemar aŋaleu lokoku keŋ.

52 Kiŋit nai ekarikon ikes esaa ŋolo ageunia lokoku keŋ aŋaleun. Tolimokis ikes iŋes temasi, “Bien ŋisaae ŋikanikaarei emyekinia elekes iŋes.”

53 Totamu nai papa ke edya atemar kerae esaa ŋolopei kelimokinia Yesu iŋes atemar, “Eyari lokoku kon.” Apotu nai iŋes ka ŋituŋa keŋ tonupa.

54 Arae ŋin akujuwuanut ŋina a ŋaarei ŋina abu Yesu kitiya akitoodikin apolou keŋ, keboŋu alo Yudaya tari Galileya.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan