Yoa. 3 - EbaibulYesu ka Nikodemo 1 Ayai alokidiŋ Ŋiparisayon ecekile ŋolo anyaritae Nikodemo, ŋolo daŋ arae epei a ŋikarikok a Ŋiyudayan. 2 Abu iŋes tolot nakwaare neni a Yesu tolimok tema, “Eketataman, ikiyeni isua atemar irae iyoŋ eketataman ŋolo ibunit aneni ka Akuj, anerae emam idiotuŋanan epedori akitiya ŋakujuwuanisya ŋuna itiyae iyoŋ, mati erukito Akuj ka iŋes.” 3 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, emam ituŋanan epedori akiŋolikin Apukan ka Akuj, mati kidoun iŋes nabo.” 4 Kiŋit Nikodemo Yesu tema, “Epedori ituŋanan akidouno nabo ikwaani kemojoŋ? Epedori mono iŋes alomar nakook a toto keŋ kidounoe nabo a?” 5 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, ani pa kidoun ituŋanan a ŋakipi ka Etau ŋolo ka Akuj, nyelomari iŋes jik Napukan ka Akuj. 6 Ŋini idounitoe ka akuwan erae akuwan; ŋini idounitoe a Etau a ŋolo ka Akuj, erae etau. 7 Nyiumok robo aŋuna akalimok ayoŋ iyoŋ atemar itemokino iyes daadaŋ ikidoun nabo. 8 Ekusi ekuwuam neni ecamit ka iirari iyoŋ akirurum keŋ, nai nyianyuni neni ebunitor kori neni elosi. Ikote nenipei aneni a ŋinituŋanan idounitoe a Etau a ŋolo ka Akuj.” 9 Kiŋit Nikodemo Yesu tema, “Epedori nai ŋakiro ŋun ikwaani?” 10 Toboŋok Yesu iŋes tema, “Irae iyoŋ eketataman ŋolo apolon alo Isirael, ka nyiyeni iyoŋ ŋakiro ŋun daadaŋ! 11 Akalimokini ayoŋ iyoŋ kire atemar, ikirworo isua ŋuna ikiyeni ka ikiteyenunit daŋ ŋuna ikianyu, nai nyicamunito iyes ŋuna ikiteyenunit isua. 12 Ani pa kinupito iyes ŋuna erworo ayoŋ ŋuna ka akwap, ikokinete nai iyes inupete, erae kakalimok ayoŋ iyes ŋuna anakuj ai? 13 Emam ituŋanan ipei daŋ adol nakuj, mati Lokoku a Ituŋanan bon ŋolo ebunit anakuj.” 14 Ikwaŋina abunio Moses kikyaarya analoŋisat emun ŋolo etiyaunitae a asuat, itemokino Lokoku a Ituŋanan daŋ kikyaarae kidiama ikwaŋinapei, 15 ikotere ŋini enupi eryamuni akiyar ŋina nyedaun. 16 Kire, abu Akuj tomina akwap nooi, tojal tari Lokoku keŋ ŋolo donupei, ikotere ŋini enupi iŋes nyebukori, nai toryamu akiyar ŋina nyedaun. 17 Anerae pa eyakuunit Akuj Lokoku keŋ atubokin akwap, nai ikotere eunio akwap aŋuna keŋ. 18 Iŋes ŋini enupi Lokoku ka Akuj, nyetubokinio; ŋini nyenupi, etubokinitae sek, anerae nyenupit iŋes ekiro a Lokoku ka Akuj a ŋolo donupei. 19 Atubokino iŋes na ebe: abu akica bu nakwap, nai aminasi ŋituŋa akiryonut akilo akica, anerae aroko ŋuna etiyaete ikes. 20 Ituŋanan ŋini itiyae aronis itidiŋit akica ka nyebuni nakica, anerae ekuryanit atemar isileereunio ŋiticisyo keŋ ŋulu aronok. 21 Nai iŋes ŋini itiyae ŋuna a kire elomuni nakica, ikotere kisileereunoe atemar itiyat iŋes ŋiticisyo keŋ anakimorikina ka Akuj. Yesu ka Yoana Ekebatisan 22 Kedaun ŋun, toloto Yesu kaapei ka ŋikeekasyomak nakwap ŋina a Yudeya, kiriyata iŋes ka ikes aina ibatisae ŋituŋa. 23 Yoana daŋ ebatisae alo Ainoni alo diyete Salim, anerae alalak ŋakipi a nen, poneneete ŋituŋa akibatisao. 24 Etiyasi ŋun eriŋa Yoana nyeena alomabus. 25 Apeipaki tolomu epeget alokidiŋ ŋikasyomak a Yoana ka e Yudayat ece aŋakiro a ŋuna atapito akitesegun ŋawat, ikwa icikakinitotor Ŋikisila. 26 Potu ikes neni a Yoana temasi, “Eketataman, itamunit iyoŋ ekile ŋolo irukitotor iyoŋ alo Kide aŋolol Yorodan, ŋolo ibu iyoŋ ikiteyenik isua a? Ibatisae iŋes ŋituŋa tokona ka acunar ŋituŋa daadaŋ neni keŋ!” 27 Toboŋok Yoana tema, “Nyepedori idiotuŋanan aryamun idiobore, mati einakinitae anakuj. 28 Iyes ŋilopeyek iraakasi ŋisuudae a ŋuna alimunit ayoŋ ebe, ‘Meere ayoŋ Kristo, nai ekeyakitae ayoŋ akiŋarenikin iŋes.’ 29 Ŋini eyakar ateran, iŋes erae ekeitan; nai ekone ŋolo ke ekeitan ŋolo eyai nen, elelyani nooi aŋuna epupyo etoil ŋolo ke ekeitan. Erae alakara na ŋina kaŋ ka elelebun lotau kaŋ. 30 Itemokino iŋes torwoniar, nai itemokino ayoŋ ocaryonior.” Epol ŋolo ebunit anakuj akilo daadaŋ 31 “Ŋolo ebunit alokidiama, epol akilo daadaŋ. Ŋolo ebunit alokwap, erae ŋolo ka akwap; irworo daŋ ŋuna ka akwap. Nai ŋolo ebunit anakuj, 32 iŋes irworo ŋuna adau akiteyenun ka ŋuna eira aina. Nai emam ituŋanan acamu ŋuna iteyenunit iŋes. 33 Ŋini acamu ŋakiro keŋ, iŋes iteyenunit atemar, erae Akuj ŋina a kire. 34 Ŋolo iyakuunit Akuj, iŋes irworo ŋakiro ŋuna ka Akuj, anerae ilelebikinit Akuj Etau ŋolo Asegan neni keŋ, pa ipimim. 35 Emina Akuj Papa Lokoku keŋ ka ewuak ŋiboro daadaŋ nakan keŋ. 36 Ŋini enupi Lokoku, iŋes eyakar akiyar ŋina nyedaun; ŋini nyepupi Lokoku, nyeryamuni akiyar ŋin, nai eyai anyunyura ŋina ka Akuj neni keŋ.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda