Yoa. 19 - Ebaibul1 Toriko nai Pilato Yesu kibuŋae. 2 Toyeut ŋisigarya aikit ŋina a ŋikukwa, kiwuakis nakou keŋ, ido kitanapa iŋes elou ŋolo kipura-areŋan. 3 Potu nai neni keŋ temasi, “Maata erwosit a Ŋiyudayan!” Toloto kibapabapata iŋes. 4 Toloma nabo Pilato kiŋa, tolimok ŋituŋa tema, “Topupokisi, alosi ayoŋ arikun iŋes neni kus, ikotere toanyuniata iyes atemar nyeryamuna ayoŋ asecit ŋina tubokinet iŋes.” 5 Tolomu nai Yesu kiŋa enapit aikit ŋina a ŋikukwa anakou keŋ, tonapite elou ŋolo kipurat-areŋan. Tolimok Pilato ikes tema, “Elo ekile ŋolo!” 6 Ani iŋolikinete ŋisacaradotin ŋulu apolok ka ŋiketeok ŋulu a Ŋiyudayan iŋes, tocelut temasi, “Kibubuk! Kibubuk iŋes lomusalaba!” Tolimok Pilato ikes tema, “Yaasi iyes ŋilopeyek iŋes kibubukis, anerae nyeryamuna ayoŋ adiosecit ŋina tubokinet iŋes.” 7 Toboŋokis Ŋiyudayan temasi, “Eyakare isua Ekisil ŋolo ebala, itemokino iŋes totwan, anerae ebala, arae iŋes Lokoku ka Akuj.” 8 Ani iirari Pilato ŋakiro ŋun, tobul nooi. 9 Toboŋo nabo kai keŋ ŋina apolon, kiŋit Yesu tema, “Ai ibunitor iyoŋ?” Nai nyeboŋok Yesu. 10 Aŋun, tolimok Pilato iŋes tema, “Nyikisirwori iyoŋ ayoŋ a? Nyiyeni iyoŋ atemar ayakar ayoŋ apedor ŋina lacakinet ka ŋina kibubukinet iyoŋ a?” 11 Toboŋok Yesu tema, “Kemam iyoŋ apedor aneni kaŋ, kerae nyikiinakinit Akuj. Aŋun, ituŋanan ŋini ekepotokini ayoŋ neni kon, iŋes eyakar asecit ŋina epol akilo ŋina kon.” 12 Ani iirari Pilato ŋakiro ŋun, kiwar epite ŋolo lacakinet Yesu; nai apotu Ŋiyudayan tocelut nabo temasi, “Ani kilacak iyoŋ iŋes, nyirae iyoŋ ekone ke ekepukan a Roma. Ŋinituŋanan ebala arae iŋes erwosit, erae emoit ŋolo ke epepukan a Roma.” 13 Ani iirari Pilato ŋakiro ŋun, toriku Yesu kiŋa, kiboikin lokicoloŋ ŋolo ke ekatubon, nakibois ŋina enyaritae “Akititis”, nai a Ŋaburaniyae enyaritae “Gabata”. 14 Arae ŋisaae ŋikanikapei ŋulu ka apaaran, eriŋa nyedolo ŋasuban ŋuna a Paska. Tolimok Pilato Ŋiyudayan tema, “Kiŋolikisi, erwosit kus!” 15 Tocelut nabo temasi, “Toar! Toar! Kibubuk iŋes lomusalaba!” Kiŋit Pilato ikes tema, “Icamito iyes ebubuki ayoŋ erwosit kus lomusalaba a?” Toboŋokis ŋisacaradotin ŋulu apolok temasi, “Emam isua erwosit ece, mati ekepukan a Roma bon.” 16 Kipotok nai Pilato ikes Yesu, kibubukis lomusalaba. Yaasi nai ikes Yesu. Kibubukinoe Yesu lomusalaba ( Mat. 27:32-44 ; Mar. 15:21-32 ; Luk. 23:26-43 ) 17 Toloma iŋes kiŋa eryoŋit emusalaba keŋ tari neni enyaritae “Akuulu”, enyaritae a Ŋaburaniyae “Gologota.” 18 Kibubukis ikes iŋes kaapei ka ŋice ŋiarei, epei lowae ŋolo aloteten ka ŋoloce lowae ŋolo alokedyeny, toyai Yesu kidiŋ. 19 Kigir Pilato ŋakiro nu kiwuakinae kidiama emusalaba, egiritae ikona: “YESU ŊOLO A NASARET, ERWOSIT A ŊIYUDAYAN.” 20 Apotu ŋituŋa ŋulu alalak tosyoma ŋakiro ŋun, anerae aapi neni ebubukinitoe Yesu alo Yerusalem, ka anerae egiritae a Ŋaburaniyae, a Ŋalatin ka a Ŋagirik. 21 Tolimokis ŋisacaradotin ŋulu apolok Pilato temasi, “Nyigir atemar, ‘Erwosit a Ŋiyudayan,’ nai kigir atemar, ‘Ebala ekile lo arae iŋes erwosit a Ŋiyudayan!’ ” 22 Toboŋok Pilato tema, “Ŋuna adau ayoŋ akigir, adau akigir.” 23 Ani kedaut ŋasigarya akibubukin Yesu lomusalaba, tolemut ŋilowi keŋ, tokora ŋarwa ŋaomwon, ŋolosigarit tolema atyaket apei. Tolacut tari ekaaso keŋ daŋ, ŋolo etiyaunitae emam ŋakiryamiryamet. 24 Apotu ŋasigarya kirworikinos make temasi, “Nyikicila elou lo; elamilama oanyuniata ŋini eai.” Etiyakinosi ŋun, ikotere kiyookinotor ŋuna igiritae Nakigireta ebe, “Apotu ikes tokora ŋikaalowi ka apotu kilamilama aŋuna ke ekaaso kaŋ.” Ŋuna apotu ŋasigarya kitiyata ŋun. 25 Awuasi toto a Yesu ka nakaato keŋ ta Maria aberu a Kileopa kaapei ka Maria Magadalena alokwap emusalaba a Yesu. 26 Ani iŋolikini Yesu toto keŋ ka ekasyoman ŋolo amina iŋes ewuasi alodiyete emusalaba, tolimok toto keŋ tema, “Toto, toanyuwa lokoku kon lo.” 27 Tolimok ekasyoman daŋ tema, “Toto kon na.” Ageun apaki ŋin, ya ekasyoman Maria lore keŋ. Atwanare a Yesu ( Mat. 27:45-56 ; Mar. 15:33-41 ; Luk. 23:44-49 ) 28 Ayeni Yesu atemar erikakin ŋakiro daadaŋ. (Aŋuna ka akisiyookin ŋuna igiritae Nakigireta, abu iŋes tolimu) tema, “Akanyam akure.” 29 Ayai diyete nen abakule ŋina eleleba epiini ŋolo adadaŋan, kiwuakis ibore ŋini ayabuk, ido toenikis nakitoe ŋina anyaritae Isop, kikyaasi kidiama, kiwuakis nakituk keŋ. 30 Ani kedau Yesu akimat epiini ŋolo adadaŋan ŋol, tolimu tema, “Erikakin.” Kijuuru, kiridak. Kicumae esyep a Yesu 31 Aŋina araakar apaaran ŋina etemonokinere aŋuna a ŋasuban a Paska, apotu ŋikarikok a Ŋiyudayan kiŋita Pilato tobilae ŋakejen a ŋulu ebubukinitoe ka tolemunae ŋawat alomusalabae, anerae pa acamitae ŋawat eyakasi lomusalabae akoloŋit ŋina a Sabato. (Arae Sabato ŋin ŋina apolon nooi.) 32 Apotu ŋasigarya toloto, tobila ŋakejen a ŋikilyok a ŋulu ebubukinitoe kaapei ka Yesu. Tobila mono ŋuna a ŋolo esyaunan, tobila nabo ŋuna a ŋoloce daŋ. 33 Nai ani edolunete ikes neni a Yesu, kiŋolikis kiridak. Aŋun, nyebila ikes ŋakejen keŋ. 34 Nai kicum esigarit epei ka akwara Yesu losyep; toleleut atipei ŋaokot ka ŋakipi anakicuma. 35 (Ituŋanan ŋini ete ŋakiro ŋun itiyakin, iŋes abu kisuuda, ikotere iyes daŋ tonupyata. Ŋuna erwor iŋes erae ŋuna a kire ka eyeni atemar erworo ŋuna a kire.) 36 Apotu ŋakiro ŋun kitiyakin, ikotere kiyookinotor ŋuna igiritae Nakigireta ebe, “Emam akoit keŋ apei daŋ ŋina ebilyo.” 37 Elimunitoe nabo a Nakigireta a ŋace ebe, “Epote ŋituŋa akiŋolikin ŋolo ecumete ikes.” Tonukae akuwan a Yesu ( Mat. 27:57-61 ; Mar. 15:42-47 ; Luk. 23:50-56 ) 38 Kedaun ŋakiro ŋun, abu Yosepu ŋolo abunit alotaun a ŋolo ka Arimatea, kiŋitak Pilato erae kecamakini iŋes alemun akuwan a Yesu alomusalaba. (Arae Yosepu ekewuapan ŋolo a Yesu, nai pa etoodiuna, anerae akerit iŋes ŋikarikok a Ŋiyudayan.) Tocamak Pilato iŋes, aŋun, tolot iŋes tolema akuwan a Yesu. 39 Nikodemo daŋ ŋolo aris ekiŋaren kelot nakwaare aanyun Yesu, torukosi ka Yosepu, etiŋit eminae ka ŋamyeta ŋuna akukunyok ŋuna aapiyarito ŋakiloi kec ŋatomoniuni. 40 Tolemut ŋikilyok ŋul akuwan a Yesu alomusalaba, kilogilogakis anaŋga, kiwosakis akimyet ŋina akukunyon, ikwapei araakar etal ŋolo anuketa Ŋiyudayan ŋikatwak ŋol. 41 Ayai emanikor diyete neni ebubukinitoe Yesu ka tooma emanikor ŋol, ayai naturukan alyal ŋina kitete, ŋina pa anukakinitae idiotuŋanan. 42 Ikwaŋina araakar akoloŋit ŋina etemonokinere aŋuna a ŋasuban a ŋuna a Paska ka aŋuna nabo aapiya aturukan ŋin a nen, apotu ikes kiwuakis akuwan a Yesu nen. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda