Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yoa. 12 - Ebaibul


Kiwosakinae Yesu akimyet alo Betania
( Mat. 26:6-13 ; Mar. 14:3-9 )

1 Ani idoŋit ŋirwa ŋikanikapei todol Paska, bu Yesu Betania neni ayai Lasaro, ŋolo kebu Yesu kiteyaru alokatwak.

2 Kipokinoe iŋes akimuj ŋina ke eboŋ; arae Marita akori akimuj ka arae Lasaro epei a ŋulu aya lomesa kaapei ka Yesu.

3 Tolemu Maria akimyet ŋina akukunyon ŋina anyaritae Narido ŋina apol egyelit, kiwos ŋakejen a Yesu, ido kisuta a ŋitim keŋ; torebuwa akukunyu keŋ akai daadaŋ.

4 Nai abu Yuda Isikariot, epei alokasyomak a Yesu (ŋolo abu toruwor ekalukinon keŋ) tema,

5 “Nyo pa agyelarere akimyet ŋina akukunyon na a ŋidinari a ŋamiae a ŋauni ka inakinae lokulyak?”

6 Pa alimunit iŋes ŋun aŋuna esyonitotor iŋes ŋikulyak, nai aŋuna araakar ekokolan. Eŋadae iŋes ecwee ŋolo a ŋisiliŋa ka alemanari ŋisiliŋa ŋulu ewuakinitae tooma keŋ.

7 Tolimu Yesu tema, “Kimyekisi aberu na bon; etiyae iŋes nu ka aŋuna ka akoloŋit a ŋina akanukere ayoŋ.

8 Irukito iyes ka ŋikulyak jwi jwi, nai nyikiruki ayoŋ ka iyes jwi jwi.”


Totukunoe akiar Lasaro

9 Ani eyenuni asepic ŋina a Ŋiyudayan atemar eyai Yesu Betania, potu ikes daadaŋ nen. Pa alosete ikes inaa aanyun Yesu bon, nai eitanito aanyun tari Lasaro ŋolo kebu Yesu kiteyaru alokatwak.

10 Aŋun, totukut ŋisacaradotin ŋulu apolok akiar Lasaro daŋ,

11 anerae ŋakiro ŋuna ka ayarun a Lasaro ikes aŋeritotor Ŋiyudayan ŋulu alalak ŋisacaradotin, ido apotu tonupa neni a Yesu.


Toloma Yesu Yerusalem
( Mat. 21:1-11 ; Mar. 11:1-11 ; Luk. 19:28-40 )

12 Ani taparacu keŋ, kiira asepic ŋina a ŋituŋa a ŋulu aponito nasuban ŋuna a Paska atemar ebunit Yesu Yerusalem.

13 Apotu kigyenyut ŋaten ŋuna ke ekiŋol, toloto akisiryam iŋes ecelasi ebasi, “Osanna! Erereŋ ŋolo ebunit alokiro ke Ekapolon! Erereŋ Erwosit ŋolo a Isirael!”

14 Toryamu Yesu isigirya, todokak, ikwapei igiritere Nakigireta ebe,

15 “Nyikuryaketa ŋituŋa a Sion! Kiŋolikisi, ebunit Erwosit neni kus edokit itaok ŋini ka asigirya!”

16 Apaki ŋin, nyeyenut ŋikasyomak keŋ apolou ŋina a ŋakiro a nu, nai ani itopolooryo Yesu anayarun keŋ, totamut ikes atemar kigiritae ŋun Nakigireta aŋuna keŋ ka keponi kitiyakinae neni keŋ.

17 Aris ŋituŋa ŋulu arukito ka Yesu apaki ŋina anyaraa iŋes Lasaro analyal kiteyaru alokatwak, kiteyenut ŋakiro ŋuna apotu kitiyakin.

18 Arae ŋakiro ŋun ikes aponiata ŋituŋa toloto akisiryam Yesu, anerae aris kiirasi atemar etiya iŋes akujuwuanut.

19 Kirworikinos nai Ŋiparisayon make temasi, “Toanyuwasi tokona, emam idiobore ŋini ikipedori iwon akitiyakin. Kiŋolikisi! Ewuapakis ŋituŋa daadaŋ iŋes!”


Acamito Ŋigirik ŋice aanyun Yesu

20 Alotooma ŋituŋa ŋulu alosito akilip Yerusalem nasuban ŋuna apolok, ayakasi Ŋigirik daŋ ŋidi.

21 Toloto ikes neni a Pilipo (a ŋolo abunit alo Betesaida, anakwap a Galileya), tolimokis iŋes temasi, “Ekapolon, ikicamit isua aanyun Yesu!”

22 Tolot Pilipo tolimok Anderia ŋakiro ŋun, torukosi nai ikes kaapei tolimokis Yesu.

23 Tolimok Yesu ikes tema, “Adolu tokona apaki ŋina itopoloorere Lokoku a Ituŋanan.

24 Akalimokini ayoŋ iyes kire atemar, erubakini ekinyomit ŋolo ke emomwae erae epei, mati kedupakin nalup totwan; ani ketwana, torup nai tolalata.

25 Ituŋanan ŋini emina akiyar keŋ, itotwaniyari, nai ŋini ejali akiyar keŋ anakwap a na, eiuni ikotere akiyar ŋina nyedaun.

26 Ŋini itiyae etic kaŋ, itemokino ekewuapak ayoŋ; neni ayai ayoŋ, itemokino toyai iŋes daŋ; ŋini eruwor eketiyan kaŋ, ebuni Papa akitopoloor iŋes.


Kirwor Yesu ŋuna ka atwanare keŋ

27 “Eryeba ekaatau iyaloloŋi nooi. Okoe, atemari ayoŋ ai? Atemari, Papa toiunae ayoŋ anapaki a na a? Nai arae aŋuna ka apaki a na abunio ayoŋ, ikotere onaikinia ŋican ŋulu ka apaki a na.

28 Papa, kitopoloo ekiro kon!” Kirworik nai etoil anakuj ebala, “Etopoloo ayoŋ iŋes ka etopoloori iŋes nabo.”

29 Apotu ŋituŋa ŋulu awuasi alodiye keŋ kiirasi etoil, temasi ŋice kori agirokinet, temasi ŋice, “Erwor emalaika neni keŋ!”

30 Tolimok Yesu ikes tema, “Nyirworo etoil ŋol aŋuna kaŋ, nai erwor aŋuna kus.

31 Adol tokona apaki ŋina etubere ŋakiro ŋuna ka akwap a na; imasaryo tokona ekepukan ŋolo ka akwap a na.

32 Ani kedaun akikyaar ayoŋ kidiama anakwap, eriuni ŋituŋa daadaŋ neni kaŋ.”

33 (Alimuni iŋes ŋun akitoodiunia epite ŋolo etwania iŋes.)

34 Toboŋokis ŋituŋa temasi, “Igiritae Lokisila atemar, eropari Kristo jik. Ikokini nai iyoŋ ibala, itemokino Lokoku a Ituŋanan kikyaarae ai? Ŋae mono Lokoku a Ituŋanan ŋol?”

35 Toboŋok Yesu tema, “Eyakaun akica ka iyes adiouriyen. Torubakisi ilosete eriŋa akica eyai, ikotere nyedolu akiryonut neni kus. Ituŋanan ŋini elosi anakiryonut, nyeyeni neni elosi.

36 Ani eriŋa iyakatar akica, tonupa akica, ikotere toruworos iyes ŋituŋa ŋulu ka akica.” Kedau Yesu erwor ŋun, toesik ikes, toŋop aneni kec.


Pa anupito ŋituŋa Yesu

37 Ani tari kitiya iŋes ŋakujuwuanisya ŋuna alalak iteete ikes, nyenupa ikes iŋes.

38 Apotu nu kitiyakin, kiyookinotor ŋakiro ŋuna egirit Isaya ekadwaran ebala, “Ekapolon, ŋae idio ŋini abu tonup ŋakosikiro? Neni a ŋae abu Ekapolon kitoodik apedor keŋ?”

39 Aŋun, nyepedosi ikes akinup, anerae egirit nabo Isaya ebala,

40 “Etumudukan Akuj ŋakecekonyen ka etabaŋaan ikes, ikotere nyiŋolikis a ŋakonyen kec ka nyeyenut ŋatameta kec, nyeboŋut neni kaŋ, tosodi etaŋaleu ayoŋ ikes.”

41 Alimuni Isaya ŋakiro ŋun, anerae abu kiŋolik apolou a Yesu, kisyak nai akirwor aŋuna keŋ.

42 Tari kikote neni, apotu tari ŋikapolok ŋulu a Ŋiyudayan ŋulu alalak tonupa Yesu. Nai aŋuna akeritotor ikes Ŋiparisayon, nyelimut ikes ŋakiro ŋun epupete ŋituŋa, ikotere nyiritar ikes alosinagoga.

43 Aminasi ikes akitopolooro alotuŋa akilo akitopolooro aneni ka Akuj.


Etubokinete ŋakiro a Yesu ŋituŋa

44 Tocelu Yesu nooi tema, “Ŋini akanupi ayoŋ, anup iŋes tari ŋolo ekeyakuunit ayoŋ, meere ayoŋ bon.

45 Ŋini ekeŋolik ayoŋ, eŋolik iŋes tari ŋolo ekeyakuunit ayoŋ.

46 Abu ayoŋ nakwap na arae akica, ikotere ŋini akanupi ayoŋ, nyidoŋ nakiryonut.

47 Ani kiira ituŋanan ŋakiro kaŋ nyiwuapak, nyatubokini ayoŋ iŋes. Pa abuni ayoŋ atubonokin ŋituŋa ŋulu ka akwap, nai aiun ikes.

48 Ŋinituŋanan akaŋeri ayoŋ, nyecamu ŋakiro kaŋ, eyakar iŋes ekatubon. Ŋakiro ŋuna erworo ayoŋ, ikes eruworosi ekatubon keŋ Akoloŋit ŋina esidyon.

49 Anerae nyerworo ayoŋ aŋuna ka apedor kaŋ bon, erae Papa ŋolo ekeyakuunit ayoŋ, iŋes ekecikakinit ŋakiro ŋuna itemokino olimu ka erwor.

50 Ayeni ayoŋ atemar akiciket keŋ iŋes eyauni lotuŋa akiyar ŋina nyedaun. Ŋuna alimuni ayoŋ, alimuni alopite a ŋolo akalimokinitor Papa.”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan