Yer. 51 - Ebaibul1 Alimu Ekapolon ebe, “Eyakuuni ayoŋ ekuwuam ŋolo enyasan Babilon ka lotuŋa ŋulu iboiyete alo Leb-Kamai. 2 Eyakuuni ayoŋ ŋimoe ŋulu inyasunete Babilon, alemar ŋulu aronok a nen ka akinyasun akwap a Ŋibabiloniyae. Elemarete ikes ibore daadaŋ anakwap a ŋin, Apaki ŋina eponeta akirem Babilon alowaetin a daadaŋ, itiyaete ikes ŋun akoloŋit ŋina a ŋican a Babilon. 3 Nyimyekis ŋikajiok keŋ kiketakis ŋakawo a ŋikaleŋeleŋe kec ka nyimyekis ikes icodorete ka enapete ŋiboro kec ŋulu ke ejie. Tomunyasi ŋisorok a Babilon nyidoŋ tari ipei. Tomunyasi jik ŋasigarya keŋ daadaŋ. 4 Earakinio ikes nakwap a Ŋibabiloniyae ka ewanawanaryo ikes alorotin a etaun Babilon. 5 Nyimyekina Akuj kec Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ŋituŋa a Isirael ka ŋituŋa a Yudaya. Tari kelalak anakwap kec ŋasecisya alokiŋaren ŋolo asegan ŋolo a Isirael. 6 “Toema alokidiŋ Babilon, iyoŋ ŋinituŋanan, toiu akiyar kon, nyimunyarosi aŋuna ka asecit a ŋituŋa a Babilon, anerae erae na apaki ŋina inyaŋarya Ekapolon ŋakiro kec, inyaŋi Ekapolon ŋakiro ŋuna itiyato ŋituŋa a Babilon. 7 Ekwaan sek Babilon aneni kaŋ ka ekopo ŋolo eyai nakan kaŋ, ekopo ŋolo itiyaunitae a egolid, abu iŋes kitemerak ŋituŋa a akwap a daadaŋ apotu ŋituŋa a ŋakwapin tomata epiini keŋ aŋun, abu kimatimataa ŋituŋa a ŋakwapin nooi. 8 Alotooma apaki ŋina euruwuana, amunaar Babilon ka enyasun jik, kiwololoto aŋuna keŋ, yautu ekitoe ŋolo enyaritae Balam kiwuakis najemei keŋ, acepaki epedori iŋes aŋaleun. 9 Aponi isua kikatakinae akitaŋaleun Babilon, nai nyeŋaleuno iŋes. Emaikina iŋes kimuryakin aneni yok, emaikina iwon oloto, torotok ŋinituŋanan nakwap keŋ, anerae esican Ekapolon Babilon a apedor keŋ a daadaŋ, amunya iŋes ikes jik. 10 Adau Ekapolon akisyon iwon; potu olimosi alo Sion ŋiticisyo ŋulu etiya Ekapolon Akuj yok. 11 “Kipenasi ŋikaleŋeleŋe, tosubakisi ŋaupala kus! Etonyou Ekapolon ŋitai a ŋirwosi a Medes, anerae elosikinit iŋes akinyasun Babilon. Erae ŋin akinyaŋa ŋina ebunit aneni ke Ekapolon, akinyaŋ Akai ka Akuj. 12 Kikyasii abendera ŋina itijikinere Babilon, ŋina ebwaŋere ŋarwatatain keŋ. Kitogogoŋo ŋulu iyokiyete akwap, kiwuakisi ŋikererok kitemonokis ŋikadapitok, anerae abu Ekapolon toyeu ka esiyook, ŋakiro ŋuna alimunit iŋes aŋuna a Babilon. 13 Iyes ŋulu iboiyete alodiyete ŋakipi ŋuna alalak, iyes ŋulu elal abaru, adolu adaunet kus, atubo eitanit a akiyar kus. 14 Ekoŋ Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo aŋuna keŋ atemar, kire jik, ekeyakikini ayoŋ iyes ŋasigarya ŋuna alalak, ŋuna etya emaase iworounete ikes ecelasi aŋuna ikilouniata iyoŋ. 15 “Ekapolon koloŋ asubi akwap a apedor keŋ, iŋes ewuakini akwap a aosou keŋ, ka iŋes abu topetak kidiama anayenut keŋ. 16 Ani irworikini iŋes, kiguryakin ŋakipi alokidiama ido bu ekuno anakisaleta a akwap. Iŋes iwuakini akimilya toyakaun apaki ŋina ka akiru ka iŋes eyaununui ekuwuam tokut aneni sek eyai. 17 Ebaŋaaka ŋituŋa daadaŋ ka emamukatar ayenut isirumete ŋakujo ŋulu eyeete ikes a egolid ŋileec, anerae erae ŋitorubei kec ŋicaryo, emamukatar ŋitorubei ŋul ekieŋanu. 18 ecaryooko ikes, erae etic ŋolo ejamuwaritae, emunyaryo ikes apaki ŋina ka atubokino kec. 19 Nyikoni Ekapolon Akuj a Yakob neni, anerae iŋes etiyauni ŋiboro daadaŋ, ido erae Isirael ekabila ŋolo a ŋituŋa keŋ a ŋulu abu iŋes toseu. Erae ekiro keŋ Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo.” Erae ŋituŋa a Isirael ŋulu itiyaete aŋuna ke Ekapolon 20 “Irae iyes Ŋisirael abiro kaŋ ŋinajiet, iborosit kaŋ ŋini ke ejie. Ekesitiyae ayoŋ iyes amunyarya ŋituŋa a ŋakwapin, ekesitiyae ayoŋ iyes amunyarya ŋapukasinei; 21 ekesitiyae ayoŋ iyes amunyarya aŋole ka ekameton keŋ; ekesitiyae ayoŋ iyes amunyarya ŋagaari ŋuna iritae a ŋaŋolei ka ŋikametok kec; 22 ekesitiyae ayoŋ iyes aarya ekile ka aberu; ekesitiyae ayoŋ iyes aarya ekasikout ka edya; ekesitiyae ayoŋ iyes aarya esorokit ka apese; 23 ekesitiyae ayoŋ iyes aarya ŋikeyokok ka ŋamesekin kec; ekesitiyae ayoŋ iyes aarya ŋiketak ka ŋimoŋin ŋulu itaata ikes; ekesitiyae ayoŋ iyes aarya ŋikepukak ka ŋulu iwuapito ikes anapukan.” Akinyasuno a Babilon 24 “Alimu Ekapolon atemar isicani iŋes Babilon ka ŋituŋa ŋulu iboiyete alo Babilon iteete iyes, esicani ayoŋ ikes aŋuna ka aronis a ŋina apotu ikes kitiyata Sion. 25 Okoe iyes ŋituŋa a Babilon, ikwaan iyes ka emoru ŋolo ikimunyari, emoru ŋolo emunyari akwap daadaŋ. Eopeuni ayoŋ akan kaŋ ekemanit iyes, ekeriu iyes anaŋici a ŋatabab, ekesikwaanik ka emoru ŋolo anomiya akim. 26 Mam amoru elemunio alotaun kus aŋuna ke ekoona, mam amoru kus elemunio tari aŋuna ka akisyakin aduketait, nai eruwor Babilon etaun ŋolo enyasun jik ŋikaru ka ŋikaru. 27 Kikiasi abendera anakwap, tokutakisi amomwara a amesek alokidiŋ ŋakwapin, kitemokisi ŋituŋa a ŋakwapin aŋuna ka akitijikin Babilon, tonyarautu aŋuna keŋ ŋituŋa a ŋapukasinei a nu: Ararat, Mini ka Asikenas. Toseutu aŋuna keŋ ekarikon a ŋajorei; tocunutu aŋuna keŋ ŋaŋolei ŋuna alalak ŋuna etya emaase. 28 Kitemokisi ŋituŋa a ŋakwapin aŋuna ka akitijikin Babilon, tonyarautu ŋirwosi a Medes ka ŋikepukak kec ta ŋulu iwapito ikes anapukan; tonyarautu ŋituŋa a ŋakwapin a daadaŋ a ŋuna ipukato ŋikepukak ŋul. 29 Emarani akwap ka iryaŋiryaŋa aŋuna a ŋakiro a ŋuna aseu Ekapolon akitiya nakwap a Babilon, akituruwor akwap a Babilon ereŋorot, neni emam ŋituŋa iboiyete alotooma keŋ. 30 Emyekis ŋikajiok a Babilon ajiore arubakis iboiyete anaduketa a ŋunajiet adaun agogoŋu kec ekwaanikin ikes ka ŋaberu, ecunyakin ŋakais a Babilon, abilibilaar ŋakito ŋuna egolitere ŋipukei keŋ. 31 Ekeri ekakeran epei akisiryam ŋinice ka elosi ekiyakitono epei akisiryam ŋinice, ekerete ikes alimokin erwosit a Babilon atemar, ekamar etaun alowae ke epei tari ŋoloce. 32 Ekamar ŋidoketa a ŋaŋololin ka ecunyakin ŋaduketa ŋunajiet. ka abul ŋasigarya. 33 Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo, Akuj a Ŋisirael ebe, ‘Ekwaan ŋituŋa a Babilon ka ŋikinyom apaki ŋina eramere analos, kikote neni daŋ, alotooma apaki ŋina euruwuana, emunyaryo ikes.’ 34 “Ikimunya isua erwosit Nebukadinesar ŋolo a Babilon, ikiar iŋes isua, eturuwo iŋes etaun kosi ŋolo emam ŋituŋa. Ikiliko iŋes isua lopite ŋolo ilikorya emorotot ibore. Aŋata iŋes ŋiboro kosi ŋulu ajokak daadaŋ, emasa nariet ŋulu nyecamit. 35 Etemarete ŋituŋa a Sion, ‘Ikilipi kinyaŋarae ŋican kosi aneni a Babilon.’ Etemarete ŋituŋa a Yerusalem, ‘Ikilipi kinyaŋarae ŋaokot a ŋituŋa a Babilon.’ 36 Aŋun, alimu Ekapolon ŋakiro nu, Alosi ayoŋ akiyok iyes enyaŋa aronis ŋina etiyae neni kus, etooni ayoŋ anam kec, eokete tari ŋilelyan kec, 37 ido eruwor Babilon ŋatukon a ŋamoru a ŋuna eritakinitae kwap ka neni iboiyoto ŋikweei, akibois ŋina ikitubuli iŋolikini ka ŋina ejutuwanaryo, ŋina emam ŋituŋa iboikin tooma keŋ. 38 “Irurumaete ŋituŋa a Babilon kaapei ikwa ŋiŋatunyo, eruunete ikwa ŋitak a eŋatuny. 39 Ani imuete ikes ŋagwe, ainakini ayoŋ ikes ŋagwe etemerak ikes, tari ŋina elakarator, tosodi tojotooros ŋajo ŋuna a jik, nyekyenyut nabo. 40 Arikori ayoŋ ikes neni eŋolere, lopite ŋolo erikorere ŋikaalei akiŋol, lopite ŋolo erikorere ŋimeesekin ka ŋamee akiŋol. 41 Ekamar Babilon etaun ŋolo sek iturito ŋituŋa daadaŋ. Aruwor Babilon etaun ŋolo itubuli ŋituŋa daadaŋ iŋilikinete. 42 Alelekis ŋakipi a anam Babilon, ebwaliyasi iŋes ŋikaguragurae a ŋakipi ŋulu erwosi. 43 Aruwor ŋitaunio keŋ ŋulu itubulete ŋituŋa iŋolikinete, aruwor Babilon akwap ŋina eonit ka aloŋisat, akwap ŋina emam ituŋanan iboiyo ka neni emam ituŋanan itorenene. 44 Esicani ayoŋ Bel akuj ŋina a Babilon, etelekuni ayoŋ ŋituŋa keŋ ŋiboro ŋulu apotu ikes todemasi ŋituŋa, nyeriŋa nabo ŋituŋa a ŋakwapin eropiyete akilip neni keŋ, aritakin arwatata a Babilon. 45 “Okoe ŋituŋa kaŋ, tolomutu kiŋa alo Babilon, iyes a ŋinituŋanan emaikina toiu akiyar keŋ, anaŋoit a Ekapolon a ŋina apolon. 46 Nyicamut ŋitai iyalaar, ekuryaketa aŋuna a ŋakiro car a ŋuna irworosi ŋituŋa anakwap, a ŋolokaru eya ŋakiro ŋuna irworosi ŋituŋa, ani ebuni ekaru ŋoloce toyenut ŋakiro ŋace, irworosi ŋituŋa ŋakiro car ŋuna ka aryenyeo anakwap, irworosi ŋuna a ekepukan a epei a ŋolo eremokino ŋoloce. 47 “Kire jik, eponito ŋirwa ŋulu esicania ayoŋ ŋakujo a Babilon, isirumyo akwap a Babilon daadaŋ ŋileec, earyo ŋituŋa daadaŋ alotooma keŋ. 48 Ekaku ŋun, ecelunete ka alelyanu, ŋisubuna daadaŋ ŋulu alokwap ka ŋulu alokidiama, aŋuna ka akinyasuno a Babilon, anerae epote ŋikenyasak alo Kuju akitijikin Babilon. 49 “Emaikina Babilon kinyasunae aŋuna a ŋituŋa a Isirael, a ŋulu apotu ŋituŋa a Babilon toara, ka aŋuna a ŋituŋa a akwap a daadaŋ a ŋulu apotu ŋituŋa a Babilon toara. 50 Iyes ŋulu iunosi alokileŋ toloto, nyirimirimo. Totamutu Ekapolon anakwap a ŋina alwanan, ka emaikina Yerusalem eyai natameta kus. 51 Ibasi iyes, ‘Ikisurumi isua ŋileec, anerae ikiyanyo isua ikijamwari isua, elelebun ŋileec loreetin kosi, anerae apotu ŋituŋa ŋulugelae, nakiboisyo ŋuna asegak alo Kai ke Ekapolon.’ 52 “Aŋun, alimu Ekapolon atemar, kire jik, ebunit apaki ŋina esicania ayoŋ ŋakujo a Babilon. Igworete ŋituŋa ŋulu ewanan anakwap a Babilon a daadaŋ. 53 Tari kedokasi ŋituŋa a Babilon neni aoyan, tari keduko ikes ŋaduketa ŋunajiet neni eyakasi ikes alokidiama, eyakuuni ayoŋ ŋikenyasak ŋulu epote amunaar iŋes. 54 “Kiirasi, eyai akigworo Babilon! Eyai akiyaloloŋ ŋina apolon aŋuna enyasunere akwap a Ŋibabiloniyae! 55 Enyasu Ekapolon Babilon, eturuwo iŋes ereŋorot, esililiŋ Ekapolon ecelet a Babilon. Ekerete ŋasigarya Babilon erwosi ŋakejen esibit akiruruma a anam, epupyo ecelet kec ŋolo apolon, 56 anerae apotu ŋikenyasak Babilon, ekamar ŋikajiok a Babilon, abilibilaar ŋakawo a ŋikaleŋeleŋe kec, anerae erae Ekapolon Akuj ŋina enyaŋan inyaŋari iŋes ŋakiro a ŋimoe keŋ lotyae ŋolo itiyatotor ikes. 57 Etemerakini ayoŋ ŋikapolok a Babilon ka ŋikasikou keŋ, kaapei ka ŋikepukak keŋ ka ŋulu iwuapito ŋul anapukan ta ŋikajiok keŋ; ejotoorosi ikes ŋajo ŋuna nyekyenyuniata nabo jik ŋikaru ka ŋikaru.” Erwosit, ŋolo erae ekiro keŋ Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo, iŋes alimu ŋakiro ŋun. 58 “Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ebe, ‘Eritakinio kwap arwatata a Babilon ŋina aburon kiriyanikin neni daadaŋ ka akwap neni ce, ido icunyaryo ŋipukei keŋ ŋulu aoyak. Ituupasi ŋituŋa koŋin ka iteŋedara ŋituŋa a ŋakwapin ŋiticisyo ŋulu icunyaryo.’ ” Ŋakiro ŋuna alimokini Yeremia Seraia 59 Alokaru a ŋolo a ŋiomwon ipukat Sedekia Yudaya, tolimok ekadwaran Yeremia Seraia lokoku a Neria a ŋolo arae lokoku a Mesaia ŋakiro nu apaki ŋina alosyoto iŋes ka erwosit Sedekia ŋolo a Yudaya Babilon. Arae Seraia eketiyan a Sedekia. 60 Abu Yeremia kigir lokitaabo ŋakiro daadaŋ ŋuna emaikina kitiyakin Babilon, arae ŋakiro ŋun daadaŋ ŋuna a Babilon. 61 Tolimok Yeremia Seraia tema, “Ani idoli iyoŋ Babilon, emaikina iyoŋ tosyom ŋakiro nu daadaŋ, 62 itema, ‘Okoe Ekapolon, ibu iyoŋ elope tolimu atemar inyasuni akibois na, ikotere nyeyar ŋituŋa, kori ŋityaŋ anakibois a na ka ikotere eruwor iŋes ereŋorot ŋikaru ka ŋikaru.’ 63 Ani irikakini akisyom ekitaabo lo, toenik amoru lokitaabo lo, tosodi kimasak kidiŋ aŋolol Eupurate, 64 ido tolimu tema, ‘Esipori Babilon lopite ŋolo asiporor ekitaabo ŋol, nyetakanuni nabo aŋuna a ŋican a ŋulu ayauni ayoŋ neni keŋ.’” Ŋakiro ŋuna abu Yeremia tolimok Seraia ikes ŋun. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda