Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yer. 49 - Ebaibul


Atubokino a Ŋiamoni

1 Alimu Ekapolon ŋakiro nu aŋuna a Ŋiamoni: “Emamukatar mono Ŋisirael ŋidwe ŋulusapa a? Emamukatar mono ikes ekeruman a? Kaanukiro nai emyekiniata ikes ŋikelipak neni a Milikom ikamarete akwap a ŋituŋa a Gad? Kaanukiro eboikinotor ŋituŋa ŋulu ilipete Milikom lotaunio a ŋituŋa a Gad?

2 Aŋun, kire jik, ebunit apaki ŋina aramakinia ayoŋ eli aŋuna ke ejie a ŋolo itijiere Raba, etaun ŋolo a Ŋiamoni, aruwor Raba ereŋorot ŋolo etukotor ŋamoru, icunyaryo ŋirerya keŋ. Inyakarete Ŋisirael akwap kec aneni a ŋulu apotu kikamasi aneni kec akwap kec.

3 Okoe ŋituŋa a Esibon, kiwololoto, anerae aruwor Ai ereŋorot! Okoe ŋituŋa a Raba, kigworo icelasi! Tonapa ŋiguniyae, kiwololoto, kibuŋata ŋawat kus a ŋadase, anerae eyaaryo akuj kus Milikom nakwap ace kaapei ka ŋisacaradotin ka ŋiketiyak keŋ.

4 Kaanukiro iturotor iyes aŋuna ka agogoŋu kus? adaun agogoŋu kus okoe ŋituŋa ŋulu emam akikinyoma. Ipotu iyes kikinyoma ebari kus ibasi, ‘Ŋae epedori akitijikin iwon?’

5 Alosi ayoŋ ayauni neni kus ekabule aneni a ŋikidunyet kus a daadaŋ, ido ikielaryo iyes daadaŋ ŋinituŋanan eemi bon, tomamukaun ituŋanan ecunakini ŋulu irimito car.

6 “Nai ekaku enyakakini ayoŋ ŋarereŋisyo neni a Ŋiamoni.” Ekapolon alimu ŋun.


Atubokino a Edom

7 Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ŋakiro nu aŋuna ke Edom, “Nyeriŋa mono aosou eyai lotuŋa ŋulu a Teman a? Adaun mono ŋakitatameta aneni a ŋikaosok a? Aŋopiya mono aosou kec a?

8 Okoe ŋituŋa ŋulu iboiyete alo Dedan! Toema, toboŋutu, todokutu kwap toŋopa anaturukanin, anerae abuni ayoŋ ayaun ŋican neni a ŋituŋa a Esau, anerae adolu apaki ŋina esicania ayoŋ ikes.

9 Ani mono kepotu neni kus ŋikalemak ŋaraito a epiini, nyimyekinete mono ikes ŋaraito ŋadi alokito a? Ani mono kepotu ŋikokolak nakwaare; nyelemarete mono ikes ŋiboro ŋulu ecamito bon a?

10 Nai ani eruwor ayoŋ, alema ayoŋ ibore daadaŋ aneni a ŋituŋa ke Esau. Esileereu ayoŋ ŋakiboisyo ŋuna sek eŋopeneniata ikes, nyeriŋa ikes ililiŋiyarete ŋuna irworosi. Amunyar ŋiletok kec, ŋiyeneta kec ka ŋikidunyet kec, aŋopiyasi ikes.

11 Kimyekisi ŋikokyok kus, ete ayoŋ ikes toyara ka kimyekisi ŋapuseru kus ekekinyoma ayoŋ.”

12 Ŋakiro ŋuna alimu Ekapolon ikes nu, “Ani kepedorete ŋituŋa ŋulu nyemaikina toryamut ŋican aryamun ŋican, kaanukiro ibucarotor iyes nyisicana? Nyikimyekinio iyes nyisicana, emaikina iyes ikisicani.

13 Adau ayoŋ elope akikoŋ atemar eruwor Bosira etaun ŋolo inyasuna ka ŋolo ejamuwaritae, eruwor ecaryoit ka ŋolo isitiyaete ŋituŋa akicenio ŋuluce, eruworosi ŋitaunio keŋ daadaŋ ŋicaryo ŋikaru ka ŋikaru.”

14 Abu ayoŋ otema, “Akalimoki Ekapolon ayoŋ ŋakiro ka eyakuun ekiyakia nakwapin, ebala iŋes, ‘Tocunakinos daadaŋ iwapei, ido potu kitijikis ikes, tonyoutu aŋuna ke ejie!’

15 Eketiditeuni ayoŋ iyes alotooma ŋakwapin, ikijamuwarete ŋituŋa iyes.

16 Ikimodik iyes ekabule ŋolo iinakinito iyes lotuŋa ka akituro a ŋitai kus. Iyes lu ŋulu iboiyete alokidiama ŋatabab ka alokidiama emukura. Tari kiboiyete iyes alokidiama ŋimoru ikwa ŋigolei, akacakuni ayoŋ iyes a ina.

17 “Aŋuna a ŋican a ŋulu epote Edom, eruwor Edom akwap ŋina einakini ŋituŋa ekabule, ituŋanan daadaŋ ŋini itori diyete keŋ ebuli ka ijutujutakini aŋuna a ŋican a ŋulu etiyakin nen.

18 Lopite ŋolo amunaarere Sodoma ka Gomora kaapei ka ŋikidunyet kec, emamukaun ituŋanan iboi alo Edom, mam tari ŋini eduki ere keŋ nen.

19 Lopite ŋolo elomunia eŋatuny anamoni a Yorodan toloma neni edakasi ŋibaren, abuni ayoŋ neni a Ŋiedomi erita ikes pa etenito, ido aseuni ayoŋ ŋini acamit ayoŋ kipuka akwap kec. Ŋae ikikwaan ka ayoŋ? Ŋae epedori akisitakin ayoŋ? Alikepukan epedori akitijiore ayoŋ?

20 Aŋun, kiirasi ŋakiro ŋuna eyeunit Ekapolon aŋuna a ŋituŋa ke Edom ka ŋakiro ŋuna ecamit iŋes akitiya neni a ŋituŋa a Teman. Kire jik, erikoryo ŋidwe kec iwace ka ebuli ŋituŋa daadaŋ aŋuna a ŋakiro kec.

21 Ani inyasunio Edom, emaranikini akwap, iiraryo akigworo kec ananam a ŋina Areŋan.

22 Ipumakin ŋimoe akirem Bosira lopite ŋolo ipumakinor egole ibore epetarit ŋabebenuk keŋ. Akoloŋit ŋin ebuli ŋikajiok a Edom lopite ŋolo ebulyo aberu ŋina eryeba aŋuna ka akidoun.”


Atubokino a Damasko

23 Erae nu ŋakiro ŋuna abu Ekapolon tolimu aŋuna a Damasko ebala, “Iyaloloŋiete ŋituŋa ka Amas ka ŋulu ka Aripad, anerae eirasi ikes ŋakiro ŋuna aronok, einaiya ikes ekabule, emaranete ŋawat kec lopite ŋolo emarania anam ŋina nyepedorete ŋakipi akinapakin.

24 Apalagagiasi ŋituŋa a Damasko aema aŋuna ke ekabule, ekamu ikes amaran, einaiya ikes aryeba ka akiyaloloŋ ikwa aberu ŋina eryeba aŋuna ka akidoun.

25 Okoe kepoloto ŋakiro ŋuna eelarotor ŋituŋa alotaun a ŋolo sek ituruunitoe, etaun ŋolo sek eleleba alelyan.

26 Aŋun, earyo ŋisorok keŋ analapatui a etaun ka emunyaryo ŋasigarya keŋ daadaŋ akoloŋit ŋin.

27 Enokakini ayoŋ akim narwatata a Damasko, enomiyari akim ŋin ŋaduketa a Ben-Adad ŋunajiet.”


Atubokino a Kedar ka Asor

28 Erae nu ŋakiro ŋuna abu Ekapolon tolimu aŋuna a Kedar ka aŋuna a ŋapukasinei ka Asor a ŋuna abu erwosit Nebukadinesar ŋolo a Babilon kilou: Alimu Ekapolon ebe, “Tonyoutu, toremo Kedar, tomunyasi ŋituŋa ŋulu iboiyete anakwapin a ŋuna alo Kide.

29 Toŋatasi ŋiemae kec ka ŋamesekin kec, toŋatasi ŋanaŋgae kec ka ŋiboro kec daadaŋ; yaasi aŋuna kus ŋikaala kec, ido iiraryo akigworo a ŋituŋa a ŋul ebasi, ‘Eyai ekabule ŋiwaetin daadaŋ.’

30 Toema, toloto neni alwanan, toŋopa aneni ecukul, okoe iyes ŋituŋa ŋulu iboiyete alo Asor, anerae ayeu erwosit Nebukadinesar ŋolo a Babilon akitijikin iyes, ayeu ŋakiro ŋuna ikimanitor iyes.

31 “Tonyoutu, toloto kitijikis ŋituŋa a akwap a ŋina iboi emam ŋace, akwap ŋina emam ŋimoe imanito. Akwap ŋina emam ŋipukei, kori ŋasuwa ŋuna egolere ŋipukei a etaun, akwap ŋina iboi bon.

32 Eŋataryo ŋikaala kec, eŋataryo ŋaatuk kec. Ealari ayoŋ lowaetin daadaŋ ŋituŋa ŋulu ebanyito ŋakyes kec, ka ayauni ayoŋ neni kec ŋican alowaetin a daadaŋ.

33 “Eruwor Asor neni eperete ŋikweei, eruwor ecaryoit ŋikaru ka ŋikaru; mam ituŋanan elosi akiboi nen, kori elomi nabo lotaun ŋol.”


Atubokino a Elam

34 Erae nu ŋakiro ŋuna abu Ekapolon tolimok Yeremia ekadwaran aŋuna ke Elam, apaki ŋina esyakinia erwosit Sedekia ŋolo a Yudaya akipuka.

35 Tolimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo tema, “Kiirasi, alemari ayoŋ agogoŋu a Elam, a etaun a ŋolo ikinyomito ikes

36 ka etukutuni ayoŋ neni keŋ ekuwuam alowaetin a daadaŋ a ŋuluomwon, ealari ayoŋ ikes lokuwuamin ŋul daadaŋ, mam akwap ŋina nyerikoryo ŋituŋa a Elam.

37 Etubuli ayoŋ ŋituŋa a Elam alokiŋaren ŋimoe kec ka alokiŋaren ŋulu imanito akiyar kec, ayauni ayoŋ ŋican neni a ŋituŋa a Elam, aryenyanikini ayoŋ ikes anaŋoit kaŋ, eyakiyari ayoŋ ŋikaarak neni kec toara ikes tari ŋina emunyaryata ŋikaarak ikes daadaŋ,

38 Tosodi ewuakini ayoŋ ekicoloŋ kaŋ ŋolo ka apukan Elam, oar erwosit kec ka ŋikapolok ŋulu ipukatotor iŋes.

39 Nai ekaku enyakakini ayoŋ ŋarereŋisyo neni a ŋituŋa ka Elam.”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan