Yer. 38 - EbaibulYeremia anakare 1 Apotu nai Sepatia lokoku a Matan, Gedalia lokoku a Pasur, Yukal lokoku a Selemia ka Pasur lokoku a Maliciya kiirasi ŋakiro ŋuna alimonokini Yeremia ŋituŋa daadaŋ. 2 Tema Yeremia, “Alimu Ekapolon ebe, ‘Ŋituŋa daadaŋ ŋulu iboiyete alotaun a lo, etwakete a ekileŋ, a akoro ka edeke, nai ŋulu elomarete kiŋa etaun neni a Ŋibabiloniyae nyearyo, nai eiunete ikes akiyar kec, ido toyara.’ 3 Alimu Ekapolon ebala, ‘Kire jik einakinio etaun lo napedor a erwosit a Babilon ka ikamaryo etaun lo.’ ” 4 Tolimokis nai ŋikapolok erwosit temasi, “Emaikina ekile lo toarae, anerae nyisimukekinit iŋes ŋasigarya ŋuna idoŋito lotaun kaapei ka ŋituŋa daadaŋ anakiro a ŋuna irworo iŋes neni kec. Nyemitakinit ekile lo akiyar a ŋituŋa, nai ecamit iŋes tomunyarae ŋituŋa.” 5 Tema erwosit Sedekia, “Iŋes lo, eyai napedor kus, anerae emamukar erwosit apedor ŋina ikiŋeryo iyes.” 6 Aŋun, apotu ikes torikosi Yeremia kimasakis tooma akare a Milikia alokoku a erwosit, ŋina ayai nalapatu ŋina a ŋasigarya a ŋuna eyokiyete akai a erwosit, kiyoolikis ikes Yeremia tooma akare a ŋaunoi. Amam ŋakipi alokare, nai arae ecoto bon ayai, toloma Yeremia locoto. Toiu Ebed-Melek Yeremia 7 Kebu Ebed-Melek Esiopiait ŋolo arae ekolup alokai a erwosit kiira atemar keponi kiwuakinae Yeremia tooma akare. Apaki ŋin eboi erwosit alopuke a Benjamin, 8 aŋun, abu Ebed-Melek tonyou alokai a erwosit, tolot erwor ka erwosit. Tolimok iŋes erwosit tema, 9 “Ekapolon kaŋ erwosit, etiyata ŋituŋa lu ŋakiro ŋuna aronok nooi, emasakis ikes Yeremia tooma akare ikotere eari akoro iŋes a nen, anerae mam amugati idoŋit lotaun.” 10 Tolimok nai erwosit Ebed-Melek Esiopiait tema, “Ya ŋikilyok ŋiuni a ne, kiriut ekadwaran Yeremia alokare eriŋa nyetwana.” 11 Aŋun, abu Ebed-Melek ya ŋikilyok ŋiuni torukosi ka iŋes kai a erwosit nagule ŋina eŋadatae ŋiboro, tolemut a nen ŋaraco ŋunaŋorok ka ŋilowi ŋulu anyamuna, tosodi kiyooliyosi ikes ŋilowi ŋul a ŋaunoi tooma akare neni ayai Yeremia. 12 Tolimok nai Ebed-Melek Esiopiait Yeremia tema, “Kiwuak ŋaraco ka ŋilowi nakirididia kon ta ŋaunoi.” Kitiya Yeremia ikwaŋinapei. 13 Apotu nai ikes kiriut Yeremia alokare a ŋaunoi, torubak nai Yeremia iboi analapatu a ŋasigarya a ŋuna eteok akai a erwosit. Kiŋit nabo Sedekia Yeremia ŋakiro 14 Kiyakiya Sedekia ituŋanan anyarare Yeremia, kijau iŋes Yeremia alopuke a ŋolo a ŋiuni elomaryo Kai ka Akuj. Tolimok erwosit Yeremia tema, “Ayakar ayoŋ ŋakiro ŋuna acamit akiŋit iyoŋ, nyikimunon ayoŋ ŋadikiro.” 15 Tolimok Yeremia Sedekia tema, “Ani kakalimok ayoŋ iyoŋ ŋakiro ikiari iyoŋ ayoŋ, kire nyikiari iyoŋ ayoŋ a? Tosodi ani kakalimok ayoŋ iyoŋ ŋuna emaikina a kiirar nyiirari iyoŋ ŋakiro kaŋ.” 16 Aŋun abu erwosit Sedekia kikoŋ anakimunono neni a Yeremia tema, “Ikwapei eyarya Ekapolon, ŋolo ikiinakinit iwon akiyar yok, nyakaari ayoŋ iyoŋ, kori nyekepotokini ayoŋ iyoŋ napedor a ŋikilyok a lu a ŋulu imanito akiyar kon.” 17 Tolimok nai Yeremia Sedekia tema, “Alimu Ekapolon, Akuj a ŋajoresyo, Akuj a Ŋisirael ebe, ‘Ani ca kicamu iyoŋ akilouno aneni a ŋikapolok a Babilon, eiun akiyar kon ka nyicunyakinio etaun lo, ido iyari iyoŋ kaapei ka ŋituŋa a ekal kon. 18 Nai ani pa kicamu iyoŋ akilouno aneni a ŋikapolok a erwosit a Babilon, einakinio etaun lo napedor a Ŋibabiloniyae, ido icunyakinete ikes etaun ka nyiun iyoŋ elope anapedor kec.’ ” 19 Tolimok erwosit Sedekia Yeremia tema, “Akabulit ayoŋ aŋuna a Ŋiyudayan a ŋulu ariwo ka Ŋibabiloniyae, anerae acepaki ekepotokinio ayoŋ neni kec, ido epedorete ikes abolyar ayoŋ.” 20 Tema Yeremia, “Nyitiyakin ŋun, kiwuap iyoŋ ŋakiro ke Ekapolon anakiro a ŋuna akalimok ayoŋ iyoŋ, mam ŋuna aronok itiyakin neni kon, ido eiun akiyar kon. 21 Nai ani pa kicamu iyoŋ akilouno, ekesileerek Ekapolon ayoŋ ŋakiro nu: 22 Abu ayoŋ eŋolik anakiruja ŋaberu daadaŋ ŋuna edoŋito kai ke erwosit a Yudaya erikoryo kiŋa neni a ŋikapolok a erwosit a Babilon ebasi, ‘Apotu ŋikonei ŋuluminan a erwosit tomodiyasi erwosit, apotu kilopiyasi iŋes anapolou. Aŋuna tokona epokia ecoto ŋakejen kon, ikimyekis ikes iyoŋ. Tokona a ŋina emiidikinotor ŋakejen a erwosit locoto emyekis ŋikonei keŋ iŋes.’ 23 Erikoryo ŋaberu ka ŋidwe kon daadaŋ neni a Ŋibabiloniyae, nyibucar iyoŋ elope anapedor kec, nai ikikamari iyoŋ erwosit a Babilon, ido icunyaryo etaun lo.” 24 Tolimok nai Sedekia Yeremia tema, “Nyiteyenik ituŋanan idio ŋuna ikidau iwon akirwor, kitiya iyoŋ ŋun itwani. 25 Ani kiirasi ŋikapolok atemar abu ayoŋ erworo ka iyoŋ, ido potu neni kon temasi, ‘Tolimokinae isua ŋakiro ŋuna ilimok iyoŋ erwosit, nyikimunon isua ŋakiro ŋun, ani pa kilimu ikiaryo isua iyoŋ. Anukiro abu erwosit ikilimok iyoŋ?’ 26 Iboŋokini iyoŋ ikes tema, ‘Adyekit ayoŋ erwosit, elipa atemar nyekenyakar nabo ayoŋ kai a Yonasan atwanare a nen.’ ” 27 Kire, apotu ŋikapolok daadaŋ potu neni a Yeremia kiŋitiŋita iŋes ŋakiro, abu Yeremia toboŋonok ikes a ŋakiro a ŋunapei alimokinit erwosit iŋes. Aŋun, apotu ŋikapolok tojoŋoto akiŋitiŋit Yeremia ŋadikiro, anerae mam ituŋanan abu kiira ŋuna sek kirworosi iŋes ka erwosit. 28 Torubak Yeremia iboi analapatu a ŋina a ŋasigarya a ŋuna eyokiyete akai a erwosit, akitodol akoloŋit ŋina ekamarere etaun. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda