Yer. 31 - EbaibulAlelyanu a ŋulu arikoritae nakwapin 1 Alimu Ekapolon ebe, “Apaki ŋin aruwor ayoŋ Akuj a ŋikalya a daadaŋ a ŋulu a ŋituŋa a Isirael, ido eruworosi ikes ŋituŋa kaŋ. 2 Abu ayoŋ esyoni analoŋisat ŋulu apotu topuunos alokileŋ, apaki ŋina eitanitotor ŋituŋa a Isirael akieŋun, 3 abu ayoŋ otakanu neni kec aneni alwanan. Adau ayoŋ aminakin iyes ka amina a ŋina a ŋikaru ka ŋikaru, aŋun, arubak ayoŋ ekekinyomit iyes. 4 Okoe ŋituŋa a Isirael, eketogogoŋi ayoŋ iyes nabo iruworosi nabo ŋulu igogoŋ. Ilemunete nabo iyes ŋiburin kus, tolomasi kiŋa kidoŋata ka alakara. 5 Idupakinete nabo iyes ŋikito a epiini lomoru a Samaria, ŋulu edupakinete ŋikito a epiini, enyamete elelyanete ŋaraito a epiini a ŋolo adupakinete ikes. 6 Ebunit apaki ŋina eceluniata ŋiketeok etaun alokamukumukui a Epuraim ebasi, ‘Potu etipeiyosi Sion neni a Ekapolon Akuj yok,’ 7 anerae alimu Ekapolon atemar, toeikisi icelasi ka alakara aŋuna a ŋituŋa a Yakob, tocelutu aŋuna ka akwap a ŋina epol akilo ŋakwapin daadaŋ, kiserautu, inakisi akipuro, temasi ‘Okoe Ekapolon, toiu ŋituŋa kon, ŋipiya a Ŋisirael.’ 8 Kiirasi, alosi ayoŋ ayaun ikes anakwap a ŋina alo Kuju ocun ikes alowaetin a akwap a ŋulu alwanak. Epote ikes kaapei ka ŋimudukanotin ka ŋikaŋwalak, kaapei ka ŋaberu ŋuna epotiyete ka ŋuna eryebasi aŋuna ka akidoun, eboŋunete ikes erae ŋituŋa ŋulu alalak. 9 Epote ikes igworosi, ido enyakuni ayoŋ ikes emaimai, etorunio ayoŋ ikes nayona ŋuna a ŋakipi, etorunio ayoŋ ikes lorot ŋolo ecorot ŋolo emam ibore igukini ikes, anerae aruwor ayoŋ papa a Ŋisirael ka erae Epuraim lokoku kaŋ ŋolokiyae.” 10 Iyes ŋituŋa a ŋakwapin, kiirasi ŋakiro a Ekapolon, tolimosi ŋakiro ŋun anakwapin a ŋuna alodiyete anam, anakwapin a ŋuna alwanak. Temasi iyes, “Ecunakini nabo Ŋisirael ŋolo sek eelari ikes, iyoki ikes lopite ŋolo iyokiyo ekeyokon ŋamesekin keŋ. 11 Aiu Ekapolon ŋituŋa a Yakob, alaku ikes aneni a ŋulu egogoŋ akilo ikes. 12 Epote ikes toeikis ecelasi alokidiama Sion, elelyanete ikes aŋuna a ŋarereŋisyo aŋuna iterereŋio Ekapolon ikes, elelyanete ikes aŋuna a ŋainakineta aŋuna a ŋikinyom, a epiini ka akimyet ŋina a ŋikito a Olipa, eryamunete ikes ŋainakineta ŋuna a ŋikaalei a ŋamesekin ka ŋitak a ŋaatuk. Ikwaanikinosi ikes ka emanikor ŋolo elelekinito ŋakipi nyepalagageta ikes nabo jik. 13 Elelyanete nai ŋasorok alodoŋa elakarosi ŋisorok ka ŋikasikou, elocokini ayoŋ akiyaloloŋ kec toruwor alelyanu, esirworiuni ayoŋ ŋitai kec, oinak ikes alakara akilo akiyaloloŋ. 14 Ainakini ayoŋ ŋisacaradotin akimuj ŋina ajokan ka ŋina alalan, imwokete ŋituŋa kaŋ a ibore a daadaŋ a ŋini iitanito.” 15 Aŋun, alimu Ekapolon ebe, “Eirar alo Rama etoil, etoil ŋolo iwololoe ka akigworo ŋina apipilan. Igworo Rakel aŋuna a ŋidwe keŋ; awou iŋes akisirworiuno aŋuna a ŋidwe keŋ, anerae aris ketwaka.” 16 Aŋun, alimu Ekapolon ebe, “Tojoŋoto akigworo, tomyetasi ŋakiyo anakonyen kus, anerae ikiropyo iyes aŋuna a ŋakiro a ŋuna itiyata iyes, eboŋunete ŋituŋa kus anakwap a ŋimoe, 17 eyai akigeno aŋuna ka akiyar kus a ŋina a moi, eboŋunete ŋidwe kon nakwap kec a ŋilopeyek. 18 Kire adau ayoŋ akiirar adyekitoi a ŋituŋa a Epuraim ebasi, ‘Ibu iyoŋ ikida isua ka aponi isua tocamunae akida kon, ikikwaan isua ka itaok ŋini nyisisatae aenit. Kinyakunae isua, kimyekinae isua toboŋunoe, anerae irae iyoŋ Ekapolon Akuj kosi. 19 Aponi isua ikiŋeri iyoŋ, nai aponi tokiwae aronis kosi, aponi isua toyenunae ŋunakitiya, nai aponi kiyaloloŋoi nooi, apotu ŋileec ikiruma isua ka abu ikikadak isua, anerae ikipotu isua oseca eriŋa eraakae ŋisorok.’ 20 Erae mono Epuraim lokoku kaŋ ŋolominat a? Erae mono iŋes ikoku ŋini alakara ayoŋ aŋuna keŋ a? Ŋapakio daadaŋ ŋuna eruworor ayoŋ neni kus eketoroniyarit, akatamunit ayoŋ iyes. Aŋun, iyakasi iyes lotau kaŋ, kire jik, ekesyoni ayoŋ iyes. 21 Toryamutu aŋuna kus ŋakitoodyanakineta ŋuna ikitenarete neni icamit alosit, kiwuakisi aŋuna kus ŋakitoodyanakineta lorotin, toanyutu erot ŋolo ipotu iyes kiwuapa apaki ŋina irotokinioto iyes. Okoe Ŋisirael, toboŋutu, toboŋutu nege lotaunio kus. 22 Okoe iyes ŋituŋa ŋulu emam akikinyoma, tari ori irimito iyes? Adau Ekapolon asubun ibore ŋini kitete anakwap, iyoki aberu ekile.” 23 Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo, Akuj a Ŋisirael ebe, “Apaki ŋina enyakunia ayoŋ ŋituŋa kaŋ nakwap kec, elimunete nabo ikes ŋakiro nu anakwap a Yudaya ka alotaunio a Yudaya ebe, ‘Ikilipi kiterereŋ Ekapolon ekamukumukut a Yerusalem ŋolo asegan, akibois ŋina asegan ŋina iboiyo iŋes.’ 24 Iboikinosi ŋituŋa a Yudaya lotaunio a Yudaya daadaŋ, eyakaunosi nen ŋiketak ka ŋikeyokok ŋulu irimito ka ŋamesekin kec. 25 Esieŋuni ayoŋ ŋulu eupit. Esimwoni ŋulu einaa akoro.” 26 Apaki ŋin, abu ayoŋ okyenyu, oŋoleŋolek, oryamu atemar arae ajot kaŋ ŋina ajokan. Atubokino a ŋinituŋanan 27 Alimu Ekapolon ebe, “Kire jik, eponito ŋirwa ŋulu elelebikinia ayoŋ nakwap a Isirael ka nakwap a Yudaya ŋityaŋ ka ŋituŋa. 28 Lopite ŋolo abunio ayoŋ olemarya, omunaarya, elounia, enyasunia ka oyau aronis neni kec, aŋun eyoki ayoŋ ikes, ido adukokini ka adupakini ikes nabo. 29 Alorwa a ŋul, nyetemarete nabo ikes, ‘Apotu ŋikauruunak tonyama ŋaraito a epiini ŋunababar, ido tolyoko ŋikyal a ŋidwe.’ 30 Nai etwakete daadaŋ aŋuna a ŋasecisya kec, elyoki ŋikyal a ŋinituŋanan enyami ŋaraito ŋuna ebabar.” acamunet ŋinakitete 31 Alimu Ekapolon ebe, “Kire jik, eponito ŋirwa ŋulu ewuakinia ayoŋ acamunet ŋinakitete ŋina ikicamunor ayoŋ ka ŋituŋa a Isirael ka ŋulu a Yudaya. 32 Nyikwaanikin acamunet ŋin ka ŋina ikicamunor ayoŋ ka atapapaa kec apaki ŋina arikunio ayoŋ ikes a akan kaŋ anakwap a Ijipit, acamunet ŋina apotu ikes toŋero tari ŋina araakar ayoŋ Ekapolon kec. 33 Nai erae na acamunet ŋina ikicamunor ayoŋ ka ŋituŋa a Isirael; kelunyar ŋirwa ŋul, ewuakini ayoŋ ŋikisila kaŋ tooma kec ka egirakini lotai kec, aruwor ayoŋ Akuj kec, ido eruworosi ikes ŋituŋa kaŋ. 34 Nyerubakinete nabo ikes itatamasi make, kori elimonokinete ŋuluce ebe, ‘Toyenete Ekapolon,’ anerae akayenunete ikes daadaŋ ayoŋ, ameun alotuŋa a ŋulucaryo tari ŋulu itopolooritae, anerae esyoni ayoŋ ŋasecisya kec, nyatamu nabo ŋasecisya kec jik.” 35 Ŋae iwuakinit akoloŋ ikotere ecai naparan? Ŋae iwuakinit elap ka ŋikacer neni eya, ikotere ecayete nakwaare? Ŋae iguryakini ŋakipi a anam, ikotere togirokis ŋikaguragurae a ŋakipi? Erae ekiro keŋ Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo. 36 Ani ca kerubakinito ŋisubuna ŋul eyakasi, erubakinete ŋituŋa a Isirael daŋ eyakasi nakwap kec ŋikaru ka ŋikaru. 37 “Ani kepedoryo akipim kidiama neni etya ka ayenun ŋakisyakineta ŋuna ka akwap alotooma, iŋes nai apedorya ayoŋ akiŋer ŋiletok a Isirael aŋuna a ŋiticisyo a daadaŋ a ŋulu apotu ikes kitiyata.” Akiyatakino a Yerusalem 38 Alimu Ekapolon ebe, “Kire jik, eponito ŋirwa ŋulu edukokinere nabo etaun aŋuna a Ekapolon, ameun anaduketait a ŋina aoyan a ŋina enyaritae Ananel tari lopuke ŋolo ke Ekoona, 39 elosi ekukoru a nen kiŋa neni alwanan, kidiiriyar lokamukumukut Gareb, kilugok a nen todol Goa. 40 Akadipaalat daadaŋ ŋina enukio ŋikatwak ka neni etukonokinio ekuron, ŋimanikorin daadaŋ todol tari nayonae Kidiron kiropo lokoona a epuke a ŋaŋolei ŋolo eyai Kide, eruwor nen daadaŋ akibois ŋina italeoritae aŋuna a Ekapolon. Nyemunaaryo nabo etaun, kori nyikamaryo.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda