Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yer. 25 - Ebaibul


Todwarae ŋuna ka arikoro Babilon

1 Alokaru a ŋolo a ŋiomwon ipukat erwosit Yeoiakim lokoku a Yosia a ŋolo a Yudaya (Torae ŋol ekaru ŋolo esyaunan ipukat erwosit Nebukadinesar ŋolo a Babilob) kirwor Ekapolon neni a Yeremia aŋuna a ŋituŋa a Yudaya a daadaŋ,

2 abu Yeremia ekadwaran tolimok ŋakiro ŋun ŋituŋa a Yudaya daadaŋ ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu eboiyete alo Yerusalem.

3 Ŋakiro ŋun ikes nu: Ameun alokaru a ŋolo a ŋitomon ka ŋiuni ipukat Yosia lokoku ka Amon a ŋolo a Yudaya tari nakoloŋit na, erae tokona ŋikaru ŋatomoniarei ka ŋiuni, erwor Ekapolon ŋakiro keŋ neni kaŋ ka adau ayoŋ akirwor ŋakiro ŋun neni kus ŋinapaki daadaŋ, nai nyiirara iyes.

4 Tari ŋina arubakinitor Ekapolon ikiyakiyanakini iyes ŋiketiyak keŋ ŋikadwarak nyiirara iyes, kori nyepupokina daŋ,

5 apaki ŋina ikilimokiniata ŋikadwarak iyes ebe, “Kilocokisi ŋipitesyo kus ŋulu aronok tokona, iyes ŋituŋa daadaŋ, kimyekisi akitiya ŋuna aronok, ido ipote iyes akiboi jik anakwap a ŋina abu Ekapolon ikiinak iyes ka neni atapapaa kus ŋinapei koloŋ sek tari ŋikaru ka ŋikaru,

6 Nyiwuapa ŋakujo ŋace anakitiyanakin ka anakilipenen neni kec ka nyikitoŋoa ayoŋ a ŋiboro a ŋulu itiyaununeete iyes a ŋakan kus, kitiyata iyes ŋun nyetiyakini ayoŋ aronis adio neni kus.”

7 Nai nyiwuapa iyes ŋakiro kaŋ, aŋun ikitoŋoa iyes ayoŋ a ŋiboro kaŋ, aŋun ikitoŋoa iyes ayoŋ a ŋiboro a ŋulu itiyaununeete iyes a ŋakan kus, ŋakiro ŋun ikiinakis iyes ŋican.

8 Aŋun, alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ebe, “Aŋuna pa aponere iyes kiwuapae ŋakiro kaŋ,

9 Anyarauni ayoŋ ŋituŋa a ŋikabilae a ŋulu a lo Kuju ka a eketiyan kaŋ Nebukadinesar ŋolo a Babilon, ayauni ayoŋ ikes kitijioto akwap na anyarauni ayoŋ ikes kitijioto ŋituŋa a Yudaya ka ŋituŋa a ŋakwapin a daadaŋ a ŋuna idunyatar ikes. Amunyari ayoŋ ikes jik, eturuwo ikes ŋulu ebulit ka ŋulu irumito ŋileec ta ŋulu inyasuna ŋikaru ka ŋikaru.

10 Alemari ayoŋ aneni kec ecelet ŋolo ka alelyanu ka ecelet ŋolo ka alakara, alemari ayoŋ ecelet ŋolo a eteran ka ŋolo a ateran, ecelet ŋolo ka amoru a ŋinakiryeet ka akica ŋina a etaa.

11 Inyasunio akwap na daadaŋ ka eruwor acaryoit, ido epote ŋituŋa a ŋakwapin a ŋun akitiyanakin erwosit a Babilon ŋikaru ŋatomonikanikaarei.

12 Ekaku a ŋikaru a ŋatomonikanikaarei esicani ayoŋ erwosit a Babilon ka ŋituŋa a akwap a ŋin, akwap a Ŋibabiloniyae, aŋuna ka asecit kec, eruwor akwap ŋin acaryoit ŋikaru ka ŋikaru.

13 Esiyookini ayoŋ aŋuna ka akwap a ŋin ŋakiro daadaŋ ŋuna abu ayoŋ olimu emanit iŋes, iyookin ŋakiro daadaŋ ŋuna a ŋiman ŋuna abu Yeremia todwar ŋuna igiritae lokitaabo lo, ŋakiro ŋuna a ŋituŋa a ŋakwapin a daadaŋ,

14 anerae epote ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna alalak ka ŋirwosi ŋulu agogoŋok akituruwor ikes ŋipi, ido esicani ayoŋ ŋituŋa ka ŋirwosi ŋul aŋuna a ŋiticisyo kec ka aŋuna a ŋiboro a ŋulu itiyaununeete ikes a ŋakan kec.”


Ŋican ŋulu epote aŋuna ka anyunyura ka Akuj

15 Abu Ekapolon Akuj a Ŋisirael okolimok ayoŋ tema, “Tolema anakan kaŋ ekopo lo ŋolo ileleba epiini ŋolo ka anyunyura kaŋ, inak ŋituŋa a ŋakwapin a daadaŋ a ŋuna ekeyakiyari ayoŋ iyoŋ neni kec tomata epiini ŋol.

16 Emasete ikes epiini ŋol, ido kiteritereonor ka tobaŋaaniyasi aŋuna a ejie a ŋolo eyakikini ayoŋ ikes.

17 “Aŋun, abu ayoŋ ejau ekopo anakan a Ekapolon, oinak ŋituŋa daadaŋ a ŋakwapin a ŋuna abu Ekapolon ekeyakiya ayoŋ neni kec, apotu ikes tomata epiini ŋolo ayai lokopo ŋol.

18 Ŋituŋa ŋulu apotu tomata epiini ikes lu: Ŋituŋa a Yerusalem ka ŋituŋa a ŋitaunio a Yudaya, ŋirwosi keŋ ka ŋikapolok. Apotu ŋitaunio ŋul toruworos ŋireŋoroto, ŋicaryo ŋulu ejamuwanaryo ka ŋulu icenio, lopite ŋolo eyakatar nakoloŋit na.

19 Eryamunete ŋituŋa lu daŋ ŋican ŋul: Parao erwosit a Ijipit, ŋiketiyak keŋ, ŋikapolok ŋulu ipukatotor iŋes ka ŋituŋa keŋ daadaŋ,

20 ŋituŋa ŋulu inyalal daadaŋ, ŋirwosi daadaŋ ŋulu ka akwap a Us, ŋirwosi daadaŋ ŋulu ka akwap a Ŋipilistin, ikes Askelon, Gasa, Ekiron, ŋipiya ŋulu ka Acidod;

21 eryamunete ŋituŋa ŋulu eya Edom, Moab ka Ŋiamoni,

22 ŋirwosi daadaŋ ŋulu a Tiro, ŋirwosi daadaŋ ŋulu a Sidon ka ŋirwosi a ŋakwapin a daadaŋ a ŋuna alokekwaye anam a ŋuna idunyito anam;

23 eryamunete ŋituŋa ŋulu eya Dedan, Tema, Bus ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu ikebito ŋipeneka kec,

24 ŋirwosi daadaŋ ŋulu ka Arabia ka ŋirwosi daadaŋ ŋulu a ŋituŋa a ŋulu inyalal a ŋulu iboiyete analoŋisat;

25 ŋirwosi daadaŋ ŋulu a Simiri, ŋirwosi daadaŋ ŋulu ke Elam ka ŋirwosi daadaŋ ŋulu a Media,

26 ŋirwosi daadaŋ ŋulu a ŋakwapin a ŋuna alo Kuju, a ŋuna eapiyete ka a ŋuna alwanak eryamunete ŋulutuŋa ŋun ekaku a ŋuluce; eryamunete ŋapukasinei daadaŋ ŋuna ka akwap a daadaŋ ŋican ŋul. Ekaku kec daadaŋ, toryamu nai erwosit a Sesak.

27 “Ilimokini nai iyoŋ ikes ebe, ‘Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo, Akuj a Ŋisirael atemar tomata, tomerakinos, toleka, ido kibusokinos nyinyout nabo aŋuna a ejie a ŋolo eyakuunit ayoŋ neni kus.’

28 “Ani kewout ikes akijaar ekopo anakan kon ikotere tomata, ilimokini nai iyoŋ ikes ebe, ‘Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo atemar emaikina iyes tomata!

29 Kiirasi, ageu ayoŋ ayaun ŋican lotaun lo ŋolo enyaritae a ekiro kaŋ, ido ikokinete iyes ipuunosi anakisicanio ai? Nyibucarosi iyes pa ikisicanitae, anerae anyarau ayoŋ ŋituŋa akitijiore ŋituŋa ka akwap a daadaŋ.’

30 “Aŋun, idwari iyoŋ neni kec ŋakiro nu daadaŋ, ido tolimok ikes ebe, ‘Egirokini Ekapolon alokidiama ka irworikini anakibois keŋ a ŋina asegan, egirokini iŋes nooi imanit ŋituŋa keŋ, eceluni lopite ŋolo ecelatar ŋituŋa ŋulu ecuyete epiini, eceluni imanit ŋituŋa ŋulu iboiyete anakwap.

31 Iiraryo ecelet a Ekapolon alowaetin a daadaŋ a ŋulu ka akwap, anerae eyakar Ekapolon akisitakinet neni a ŋituŋa a ŋakwapin. Ebunit iŋes akitub ŋakiro a ŋituŋa a daadaŋ, ido totubok atwanare neni a ŋulu iilit aŋuna itiyatotor aronis.’ ”

32 Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ebe, “Kiirasi, elosete ŋican anakwap a apei, kiroposi nakwap ŋinace ka ebunit ekuwuam ŋolo agogoŋon anakisaleta a akwap!

33 “Epetakin ŋawat a ŋituŋa a ŋulu eari Ekapolon kwap, ameun a epeiwae akisalet a akwap tari ŋoloce nyigworyo ŋituŋa ŋul, kori nyecunakinio, kori nyenukyo, imyekinio ikes a nen kikwaanikinos ka aoret alokidiama ŋalup.”

34 Iyes ŋikepukak, kiwololoto ka tocelutu igworosi, kibelibelokinos lokuron, iyes ŋikepukak a ŋituŋa, anerae adolut ŋirwa ŋulu ikiarere iyes ka ŋirwa ŋulu ikielarere iyes, ido ikielar lopite ŋolo ielaror amot ŋina ajokan.

35 Eŋopikini ŋikepukak neni eemete, nyebucarosi jik ŋikapolok a ŋituŋa.

36 Kiirasi epite ŋolo igworotor ŋikepukak, kiirasi epite ŋolo igworotor ŋikapolok a ŋituŋa, anerae amunya Ekapolon ŋituŋa kec,

37 enyasun neni sek iboiyoto ikes emam ŋace, enyasun nen aŋuna ka aŋoit a ŋina adedeŋan a ŋina a Ekapolon.

38 Emyek Ekapolon akibois keŋ, lopite ŋolo imyekinia eŋatuny adui keŋ, anerae aruwor akwap a ŋituŋa keŋ acaryoit aŋuna a aryenyeo a ŋituŋa a ŋulu amunyasi ŋituŋa keŋ ka aŋuna a aŋoit keŋ a ŋina aryenyaanan.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan