Yer. 23 - EbaibulAkinyakakino ekaku a arikoro 1 Alimu Ekapolon ebe, “Ekaŋ iyes ŋikepukak ŋulu imunyasi ka ielasi ŋituŋa kaŋ anakwap kaŋ.” 2 Aŋun, ŋakiro nu irworo Ekapolon Akuj a Ŋisirael aŋuna a ŋikepukak a ŋulu ipukato ŋituŋa keŋ, “Iyes ŋikepukak ŋulu ipukato ŋituŋa kaŋ, iyes ielasi ŋituŋa kaŋ ka iritasi ikes nariet ka nyiyoko iyes ŋituŋa kaŋ, aŋun ekesicani ayoŋ iyes aŋuna a ŋiticisyo kus a ŋulu aronok. 3 Tosodi ayoŋ elope acununi ŋipiya a ŋituŋa kaŋ anakwapin a daadaŋ a ŋuna abu ayoŋ erita ikes, enyakuni ayoŋ ikes nakwap kec ka epitunete ikes tolalata. 4 Aseuni ayoŋ ŋikepukak aŋuna kec ŋulu ipukaete ikes, nyeyakaunotor ikes akuryanu nabo, kori nyekadakini, kori mam ikes ipei daŋ ŋini eŋopiyari.” Eletonit a Daudi ŋolo iyookino ( 16:14-15 ) 5 Alimu Ekapolon ebe, “Kire jik, eponito ŋirwa ŋulu aseunia ayoŋ aŋuna a Daudi eletonit ŋolo iyookino, ipukae iŋes ikwapei erwosit ka itiyae ka aosou ka akiyookino anakwap. 6 Alorwa keŋ eiunio ŋituŋa a Yudaya ka iboikinosi ŋituŋa a Isirael emam ŋace. Enyarao iŋes a ekiro a lo, ‘Ekapolon iŋes erae akiyookino yok.’ ” 7 Aŋun, adau Ekapolon alimun ŋakiro nu atemar eponito kire jik ŋirwa ŋulu nyikoŋioto nabo ŋituŋa a ekiro kaŋ ebasi, “Ikwapei eyarya Ekapolon ŋolo etipeunio ŋituŋa a Isirael anakwap a Ijipit,” 8 nai etemarete ikes ikoŋete ebe, “Ikwapei eyarya Ekapolon ŋolo abu yau ka toriku ŋiletok a ŋituŋa a Isirael anakwap a ŋina alo Kuju ka anakwapin a daadaŋ a ŋuna abu iŋes kirita ikes.” Aŋun, epote ikes akiboi anakwap kec a ŋilopeyek. Toŋeroi ŋikadwarak ŋulu edwarete akigeno ŋina nyiyookino 9 Aŋuna a ŋikadwarak: Alilimiyo etau kaŋ, emaranete ŋakoyo kaŋ daadaŋ; aŋuna a Ekapolon ka aŋuna a ŋakiro keŋ a ŋuna asegak, Ikikwaanikin ayoŋ ka ituŋanan ŋini emera, ituŋanan ŋini alema epiini agogoŋu. 10 Alalata anakwap ŋituŋa ŋulu nyikinyomito Ekapolon, igworosi ŋituŋa anakwap aŋuna icenitere ikes ka aoko ŋadakarisinei ŋuna edakasi ŋibaren. Etiyata ŋituŋa ŋuna aronok ka nyiyookino agogoŋu kec. 11 Alimu Ekapolon ebe, “Nyenupito ŋikadwarak kaapei ka ŋisacaradotin Akuj, aryamu ayoŋ atemar itiyaete ikes tari ŋuna aronok alo Kai kaŋ. 12 “Aŋun, erae ŋuna iwuapito ikes nakou kec, ikwaanikin ŋuna iwuapito ikes ka akiwuapit erot ŋolo ecurut iryono akwap, emyaaryo ikes nen kibusokinos; anerae ayauni ayoŋ ŋican neni kec alokaru a ŋolo isicanere ikes. 13 “Eŋolik ayoŋ alokadwarak a Samaria ibore ŋini asiilyanan, edwarete ikes aŋuna a Baal ka etooliyosi ŋituŋa kaŋ Ŋisirael. 14 Nai eŋolik ayoŋ alokadwarak a Yerusalem ibore ŋini ikitubuli akilo, ikinyomito ikes ŋakujo ŋace ka iwuapito ŋuna ka alyokonu, itogogoŋito ikes ŋuna itiyaete ŋikaronok, ikotere tomamukaun ituŋanan imyekini akitiya aronis. Ekwaanikin ikes daadaŋ aneni kaŋ ka ŋituŋa a Sodoma ka ikwaan ŋituŋa a Yerusalem ka ŋituŋa a Gomora.” 15 Aŋun, alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ŋakiro nu aŋuna a ŋikadwarak ebe, “Ainakini ayoŋ ikes kimuja ŋikur ŋulu a ŋakito ka ainakini ayoŋ ikes tomata ŋakipi ŋuna eyai ibore ŋini aaran, anerae neni a ŋikadwarak a Yerusalem akoraror amamukau anupit lotuŋa a akwap daadaŋ.” 16 Alimu Ekapolon ŋolo a ŋajoresyo ebe, “Nyipupokis ŋakiro a ŋikadwarak a ŋulu edwarete neni kus, ikimodyanakinete ikes iyes. Ikilimonokinete ikes iyes ŋakisileerekineta ŋuna etamununeete ikes, meere ŋakiro ŋuna elimunit Ekapolon. 17 Elimonokinete ikes ŋituŋa ŋulu ejamuwarito ŋakiro ka Akuj ebe, ‘Mam ŋuna aronok itiyakin neni kus;’ ka elimonokinete ikes ŋulu daadaŋ iwuapito anakisyaanu kec akisyaanu a ŋikadwarak a ŋul ebe, ‘Mam ŋican epote neni kus.’ 18 “Ŋae ikes ayai neni erworor Ekapolon, aŋuna ka akiŋolikin ka akiirar ŋakiro keŋ? Ŋae kec abu kiwuap ŋakiro a Ekapolon, ido tolot akisera ŋakiro ŋun? 19 Kiŋolikisi, ebunit aŋoit a Ekapolon, ebunit anyunyura, ebunit egogoŋ ikwa ekuwuam ŋolo agogoŋon, emini aŋoit a Ekapolon neni a ŋulu itiyaete ŋuna aronok. 20 Nyimyekini Ekapolon anaŋoit keŋ akisican, akitodol ŋina isiyookinio ka itiyakinia ŋakiro ŋuna eya natameta keŋ. Alorwa a ŋulu esidyok, iyenunete iyes ŋakiro ŋun ejok. 21 “Nyiyakiyara ayoŋ ŋikadwarak, nai ekerete ikes; nyirworo ayoŋ neni kec, nai edwarete ikes. 22 Nai ani kerae toyakas ikes neni erworor ayoŋ, kepedorito ikes akiserakin ŋakiro kaŋ lotuŋa kaŋ ka kisimyekinito ŋituŋa akiwuapit ŋipitesyo kec ŋulu aronok ka akitiya ŋiticisyo kec ŋulu aronok.” 23 Alimu Ekapolon ebe, “Arae mono ayoŋ Akuj ŋina aapi ka meere Akuj ŋina alwana a? 24 Ataŋae epedorete akiŋop anakiboisyo a ŋuna imunono ikotere nyeŋolik ayoŋ ikes? Nyayai mono ayoŋ nakuj ka nakwap a? 25 Eira ayoŋ ŋuna irworosi ŋikadwarak ŋulu edwarete alyokonu alokiro kaŋ ebasi, ‘Abu ayoŋ eruja, abu ayoŋ eruja!’ 26 Tari ori? Epote mono akilocokin ŋitai kec ŋikadwarak ŋulu edwarete alyokonu ka ŋulu edwarete amodiyo a ŋitai kec a? 27 Ayeete ikes ŋuna ka akisimuryakin ŋituŋa kaŋ ekiro kaŋ a ŋakirujaeta kec a ŋuna elimonokinosi ikes make, lopite ŋolo aponiata atapapaa kec kisimuryakinos ekiro kaŋ aŋuna a Baal. 28 Kimyekisi ekadwaran ŋolo irujat tolimu ŋuna irujat iŋes, nai kimyekisi ŋini eyakar akirot kaŋ tolimu akirot kaŋ emam akilocokin. Alipite ikwaanatar nooi ŋikinyom ŋulu ikote erau ka eot? 29 Nyikoni mono akirot kaŋ akim ka nyikoni mono iŋes enyondo ŋolo ebwaŋabwaŋaari ataaba toruwor ŋakanyilinyili a? 30 Aŋun, topupokisi, etidiŋit ayoŋ ŋikadwarak ŋulu ekokoiyanarete akirot kaŋ aneni a ŋinice. 31 Kiirasi, etidiŋit ayoŋ ŋikadwarak ŋulu irworosi ŋakiro kec ebasi, ‘Ebala Ekapolon.’ 32 Kiirasi, etidiŋit ayoŋ ŋikadwarak ŋulu edwarete ŋakirujaeta ŋuna ka amodiyo, ŋulu elimonokinete ŋituŋa kaŋ ŋakirujaeta ŋuna ka amodiyo ka ŋikadwarak ŋulu amodiyasi ŋituŋa kaŋ aneni kaŋ anakirworo ŋakiro ŋunacaryo ŋuna erae amodiyo, nyeyakiyarit bo ayoŋ ikes, kori nyaseunit ayoŋ ikes. Aŋun, nyitiyaete ikes ajokis adio neni a ŋituŋa a lu. 33 “Ani kikiŋita iyoŋ ŋituŋa ŋul, kori ekadwaran, kori esacaradoti ebe, ‘Anukiro eryeba Ekapolon?’ Iboŋokinete iyes ikes atemar ebala Ekapolon, ‘Iyes irae aryebo aneni kaŋ, ido akaŋeri ayoŋ iyes.’ 34 Ani kelimu idiotuŋanan a ŋituŋa kaŋ, kori ekadwaran, kori esacaradoti tema, ‘Erae nu ŋakiro ŋuna eryebete Ekapolon’, nyalimokinit ayoŋ iŋes, esicani ayoŋ ikes kaapei ka ŋituŋa a ŋikalya kec. 35 Aŋun, emaikina iyes irworosi make ebe, ‘Anukiro aboŋoki Ekapolon?’ kori ‘Anukiro alimu Ekapolon?’ 36 Nai nyelimu nabo ituŋanan ebe, ‘Ŋakiro ŋuna eryebete Ekapolon,’ anerae erae ŋakiro ŋuna ikiryebete akirot ŋina elimuni ŋinituŋanan, aŋun iloconokinete iyes ŋakiro ŋuna ka Akuj a ŋina eyari a Ekapolon a ŋolo a ŋajoresyo, ŋakiro a Akuj yok. 37 Aŋun, iŋisete iyes ekadwaran ebe, ‘Anukiro ikiboŋok Ekapolon iyoŋ?’ Kori ‘Anukiro alimu Ekapolon?’ 38 Nai ani kilimut iyes ebe, ‘Aryebo a Ekapolon,’ aŋuna ilimunioto iyes ŋakiro ŋun, okolimokinite ayoŋ iyes atemar nyilimut ŋakiro ŋun, 39 kire jik, akadakari ayoŋ iyes ekerita iyes alokiŋaren kaŋ, iyes kaapei ka etaun kus ŋolo abu ayoŋ oinak atapapaa kus. 40 Tosodi alemari ayoŋ ajokis a nen ŋikaru ka ŋikaru okoinak iyes ŋileec ŋulu a ŋikaru ka ŋikaru, ŋulu nyimuryakinosi.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda