Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Yer. 22 - Ebaibul


Akimaima ŋituŋa tokiwa

1 Okolimok ayoŋ Ekapolon tema, “Tolot kai a erwosit a Yudaya, kirwor a nen ŋakiro nu,

2 tolimu tema, ‘Kiira ŋakiro a Ekapolon okoe erwosit a Yudaya, iyoŋ ŋolo icoloŋit ekicoloŋ ŋolo ka apukan a Daudi, iyoŋ kaapei ka ŋiketiyak kon ka ŋituŋa kon ŋulu elomanarete alopukei a lu.’

3 Alimu Ekapolon atemar kitiyata ŋuna ka akiyookino. Toiutu ŋituŋa daadaŋ ŋulu edemanaritae ŋiboro kec, toiutu ikes anapedor a ŋulu isicanito ikes ka nyitiyata aronis, kori nyiryenyanikis ŋigelaanotin, ŋikokyok ka ŋapuseru, kori nyiar alotaun a lo idiotuŋanan ŋini emam aronis itiyat,

4 anerae kiwuapa kire iyes ŋakiro ŋun, elomunete alopukei a lu ŋirwosi ŋulu icoloŋete ekicoloŋ ŋolo ka apukan a Daudi, edokito ŋagaari ŋuna iritae a ŋaŋolei ka edokito ŋaŋolei kaapei ka ŋiketiyak kec ka ŋituŋa kec.

5 Nai ani pa kiwuapa iyes ŋakiro ŋun, ekoŋi ayoŋ Ekapolon atemar eruwor Akai na ereŋorot.”

6 Irworo Ekapolon ŋakiro nu aŋuna a akai a apukan a erwosit a Yudaya ebala, “Ikwaan iyoŋ aneni kaŋ ka Gilead, ikwaan iyoŋ ka aita a emoru Lebanon. Nai, ekoŋi ayoŋ atemar eketuruwori ayoŋ iyoŋ aloŋisat, etaun ŋolo emam ŋituŋa iboiyoto.

7 Etemokini ayoŋ ŋituŋa ŋulu epote akinyasun iyoŋ, ayauni ayoŋ ikes daadaŋ eyakatar ŋiboro kec ŋulujiet, etubutubokinete ikes kwap ŋikito kon ŋulu a Cedar kimasakis nakim.

8 Itorunete ŋituŋa a ŋakwapin a ŋuna alalak lotaun lo, ido etemari ŋinituŋanan neni a ŋinice, ‘Kaanukiro etiyaa Ekapolon ŋakiro nu lotaun ŋolo apolon lo?’

9 Eboŋokinete ikes temasi, ‘Erae aŋuna aŋeryoto ŋituŋa a etaun a lo acamunet kec ka Ekapolon Akuj kec, ido apotu toloto akilip neni a ŋakujo a ŋace ka kitiyanakis ŋakujo ŋun.’

10 “Okoe ŋituŋa a Yudaya, nyigworo aŋuna a erwosit Yosia, kori nyigworo aŋuna atwania iŋes; emaikina iyes kigworo aŋuna a ŋini arikor iwace, anerae nyeboŋuni iŋes nabo akiŋolikin akwap keŋ.”


Akirot aŋuna a ŋidwe a Yosia a ŋulusapa

11 “Ŋakiro nu ikes irworo Ekapolon aŋuna a Salum alokoku a erwosit Yosia a ŋolo a Yudaya, irworo Ekapolon nu neni a Salum a ŋolo abu kilunyokin lokicoloŋ a papa keŋ a Yosia ka a ŋolo aponi torikoroe anakwap a na. Nyeboŋuni nabo iŋes nakwap na,

12 nai etwani iŋes anakibois a ŋina aponi torikoroe iŋes ka nyiŋolikini nabo iŋes akwap na.

13 “Ekaŋ iyoŋ ituŋanan ŋini iduki akai keŋ anamamukau akiyookino ka kiyat ŋagulei keŋ ŋuna alokidiama anamamukau akiyookino. Ekaŋ iyoŋ ituŋanan ŋini isitiyae ŋikidunyet kon pa itaci, pa inanakini ikes etacit kec.

14 Ekaŋ iyoŋ ituŋanan ŋini ibala, ‘Adukokini ayoŋ aŋuna kaŋ akai ŋina aloloman, ŋina eya ŋagulei ŋuna apolok kidiama,’ iwuanakini iyoŋ ŋidirisae kai ŋin, topetanak ŋakito ŋuna a Cedar nen ka kiwosak eraŋgi ŋolo areŋan nen.

15 Irae mono iyoŋ erwosit aŋuna idukio a ŋakito a Cedar a? Pa mono abu papa kon kimuj ka tomat ka totubi ŋakiro ka akiyookino ka kitiya ŋuna ka akiyookino a? Aŋun, amam ŋace aneni keŋ.

16 Atubi iŋes ŋakiro aŋuna a ŋikulyak ka ŋulu a ŋican a akiyookino, ido amam iŋes ŋace. Meere mono akitiya ŋun iŋes itoodiunit atemar eyeni ituŋanan Ekapolon a?

17 Nai eyenete ŋakonyen kon ka etau kon epite ŋolo ebarere anamodiyo bon; ido iari iyoŋ ŋulu emam asecit itiyato ka itiyae ŋuna ka aryenyeo ka akisicanit ŋulucetuŋa.

18 “Aŋun, alimu Ekapolon ŋakiro nu aŋuna a erwosit Yeoiakim a lokoku a Yosia a ŋolo a Yudaya ebe, Nyiwololoete ikes aŋuna keŋ ebasi, ‘Okoe lokaato kaŋ,’ kori ‘Okoe nakaato kaŋ.’ Nyiwololoete ikes aŋuna keŋ ebasi, ‘Okoe Ekapolon,’ kori ‘Okoe erwosit!’

19 Enukio iŋes lopite ŋolo enukere esigirya, iriyaryo iŋes kiŋa kimasarae kiŋa ŋipukei a Yerusalem.

20 “Okoe ŋituŋa a Yerusalem, kitipeiyosi Lebanon kigworo a nen, toloto Basan kigworo a nen icelasi, kioroutu alo Abarim, anerae amunyar ŋituŋa ŋulu iminin ka iyes daadaŋ.

21 Abu ayoŋ erwor neni kus apaki ŋina iyakatar iyes najokis, nai ipotu iyes temasi, ‘Nyikiirari isua.’ Itiyata iyes lopite ŋol ŋinapei anasorokanut kus, nyiwuapa iyes ŋakiro kaŋ.

22 Ekutari ekuwuam ŋikepukak kus daadaŋ, erikoryo ŋituŋa ŋulu iminin ka iyes nakwap ace, tosodi ikirumete iyes ŋileec ka ikikadakini iyes aŋuna ka aronis kus.

23 Okoe iyes ŋituŋa ŋulu iboiyete alo Lebanon, ŋulu iboiyete anakais a ŋuna edukitoe a ŋakito a Cedar! Ipote iyes aumen apaki ŋina ebunio aryeba neni kus, aryeba ŋina ikwaan ka ŋina a aberu a ŋina eapi akidoun.”


Atubokinet a Akuj neni a Konia (Yeoiakim)

24 Alimu Ekapolon ebe, “Ikwapei ayarya ayoŋ, tari kikoni Konia lokoku a Yeoiakim ŋolo a Yudaya ekaboboot ŋolo alokimoin a akan kaŋ a ŋina aloteten, akalemari ayoŋ iyoŋ,

25 okoinak iyoŋ napedor a ŋulu iwarito akiyar kon, akainakini ayoŋ iyoŋ napedor a ŋulu ikuryana iyoŋ aŋuna kec ka napedor a erwosit Nebukadinesar a ŋolo a Babilon ta napedor a Ŋibabiloniyae.

26 Ekeritari ayoŋ iyoŋ ka toto kon nakwap ace, nakwap ŋina pa ikidounere iyoŋ, ido itwanikini iyoŋ inaa.

27 Nai nyeboŋorete ikes nakwap ŋina iitanito ikes aboŋor.

28 Ikwaan mono Konia ka amot ŋina ebwaŋa, eborosit ŋolo erae ecaryoit ŋolo emam ituŋanan ecamit a? Kaanukiro ayaarere iŋes ka ŋiletok keŋ kiŋa akwap kec, emasarere ikes nakwap ŋina nyeyenete ikes?

29 Okoe akwap, akwap, akwap, kiira ŋakiro a Ekapolon.

30 Alimu Ekapolon ebe, ‘Toyena ekile lo erae ituŋanan ŋini emam ŋidwe, ekile ŋolo nyepedori akisiyookin ŋadi anakiyar keŋ; anerae mam ikoku keŋ ebuni akipuka alokicoloŋ a Daudi kipuka nabo alo Yudaya.’ ”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan