Rus. 1 - EbaibulTorotokis Elimelek ka ekal keŋ Moab 1 Anapaki a ŋina araakar ŋikatubok epukato Isirael, tolomu eron nakwap ŋin. Abu ekile epei torotok alore a ŋolo alo Betelem a ŋolo eyai Yudaya, tolot akiboi Moab kaapei ka aberu keŋ ka ŋidwe keŋ ŋulusapa ŋiarei. Arae ikes ŋulu anateker a Epuraim alo Betelem anakwap a Yudaya. Apotu ikes toloto Moab kiboiyoto a nen. 2 Arae ekiro a ekile a ŋol Elimelek, ŋolo ka aberu keŋ arae Naomi, ka ŋulu a ŋisapa kec araakasi Malon ka Kilion. 3 Ani eya ikes Moab, totwana Elimelek, kidoŋo Naomi bon ka ŋisapa keŋ ŋuluarei. 4 Kiitut ŋisapa ŋul ŋaberu ŋuna arae Ŋamoabi, arae ekiro ka apei Orupa ka ŋina a ŋaarei arae Rus. Ani kiboiyoto ikes alo Moab ŋikaru ŋulu aapiyarito ŋitomon, 5 totwaka Malon ka Kilion daŋ. Kidoŋ Naomi esilikinit emam ŋisapa keŋ ŋuluarei ka ekile keŋ daŋ. Naomi ka ŋaterak keŋ 6 Tonyout Naomi kaapei ka ŋaterak keŋ toboŋosi alo Moab, anerae kebu iŋes kiira ebe adau Akuj atamun ŋituŋa keŋ Ŋisirael, ainakin akimuj. 7 Tonyout iŋes kaapei ka ŋaterak keŋ ŋunaarei alo Moab anakibois a ŋina sek eboiyoto, toboŋosi nakwap ŋina a Yuda. 8 Ani eya ikes lorot, tolimok Naomi ŋaterak keŋ ŋunaarei ŋun tema, “Toloto, toboŋo ŋinituŋanan lore a toto keŋ, ikidar Akuj iyes ka arimao, lopite ŋolo iponiata iyes kitiyata neni a ŋulu atwaka ka neni kaŋ daŋ. 9 Ikiinak Akuj iyes aiyorit, ŋinituŋanan alore a ekile keŋ a ece.” Tonu Naomi ikes, nai tocelut nooi kikalout. 10 Tolimokis Naomi temasi, “Mam, ikiboŋori isua ka iyoŋ lotuŋa kon.” 11 Tolimok Naomi ikes tema, “Toboŋosi ŋapesur kaŋ, nyo icamitotor iyes aboŋor ka ayoŋ? Eriŋa mono ŋisapa ŋice eya nakook kaŋ, ŋulu eruwor ŋikilyok kus a? 12 Toboŋosi ŋapesur kaŋ, toboŋosi; anerae amojoŋ ayoŋ nyaryamuni ekile nabo. Kerae tari daŋ otamakinite atemar ayakar akigeno akiryamakin ka ekile takae nakwaare, ido edou ŋisapa, 13 ipedorete mono iyes akidar tari ŋina epolounito ikes a? Ipedorete mono iyes akidaŋidaŋ nyikiit ekile ece a? Meere koŋina ŋapesur kaŋ, anerae eroko ŋakiro aneni kaŋ nooi akilo aneni kus, atakani ayoŋ arae ituŋanan ŋini elamam anakan ka Akuj.” 14 Tocelut nabo nooi, kikalout. Tosodi Orupa tonu tata keŋ, nai kimiidikin Rus neni a tata keŋ. 15 Tolimok Naomi Rus tema, “Kiŋolik, aboŋo nakain kon lotuŋa keŋ ka nakujo keŋ. Toboŋo kiwuapak nakain kon.” 16 Tema Rus, “Nyikidyek ayoŋ akimyekin iyoŋ, aboŋor emyek akiwuapit iyoŋ, anerae neni ilosi iyoŋ, alosi ayoŋ daŋ. Neni iboikin iyoŋ, eboikin ayoŋ daŋ. Ŋituŋa kon eruwor ŋituŋa kaŋ ka Akuj kon eruwor Akuj kaŋ. 17 Neni itwanikini iyoŋ, atwanikini ayoŋ ka nen iŋes akanukakinio ayoŋ. Aŋun, ekoŋi ayoŋ kitiya Akuj neni kaŋ erono erae kikityak iwon ibore ice pa kerae atwanare.” 18 Ani eyenuni Naomi atemar imukekinit Rus arukor ka iŋes, tojoŋo akisirwor iŋes. 19 Toloto ikes ŋaarei torukosi akitodol neni alomaryata lotaun Betelem. Ani elomarete ikes Betelem, kiguryakin ŋituŋa a etaun a daadaŋ iŋolikinete ikes. Temasi ŋaberu, “Erae mono na Naomi a?” 20 Tolimok Naomi ikes tema, “Nyikinyarata ayoŋ nabo Naomi, (A ŋaburaniyae apolou a Naomi iŋes atemar alakar ) tonyarae ayoŋ Mara, (A ŋaburaniyae apolou a Mara iŋes atemar amamu alakar.) anerae etiya Ekapolon ŋolo etiron erono nooi neni kaŋ. 21 Abu ayoŋ orotok a ne ayakar ŋituŋa, nai ekenyaku ayoŋ Akuj emam ipei daŋ. Nyo ikinyaritotor iyes ayoŋ Naomi, torae bo etiya Akuj ŋina etiron erono neni kaŋ.” 22 Epite ŋol iŋes aboŋunio Naomi alo Moab kaapei ka Rus nateran keŋ ŋina arae a Amoabit. Todolut ikes Betelem apaki ŋina esyakinere akilem ŋikinyom ŋulu ikote erau. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda