Ŋitic. 7 - EbaibulErwor a Stepano 1 Kiŋit nai Esacaradoti ŋolo Apolon nooi Stepano tema, “Iyookino ŋakiro ŋuna ikisitakinitere iyoŋ nu a?” 2 Toboŋok Stepano tema, “Ŋikaitotoi ka atapapa, topupokisi ŋakiro kaŋ! Abu koloŋ Akuj ŋina ka apolou totakanu neni a papaa yok Aburaam alo Mesopotamia, eriŋa iŋes nyewuoto Aran. 3 Tolimok Akuj iŋes tema, ‘Towot anakwap kon ka alotuŋa kon, tolot nakwap ŋina eketoodikini ayoŋ iyoŋ.’ 4 Abu nai iŋes towot anakwap a Ŋibabiloniyae, tolot Aran. Ani ketwana papa keŋ, abu Akuj yau Aburaam nakwap ŋina tokona iboiyoto iyes na. 5 Tari kikote neni, abu Akuj apaki ŋin nyeinak iŋes tari atutubet adio ŋina ka akwap a na; nai kiik iŋes ka ŋiletok keŋ akwap na, tari eriŋa iŋes nyeuruuna idiokoku. 6 Kirwor Akuj neni keŋ alopite a lo tema, ‘Erikoryo ŋiletok kon nakwap ŋina gela, neni eruworotor ŋipi, kisicanae nooi ŋikaru ŋamiae ŋaomwon. 7 Nai esicani ayoŋ ŋituŋa ŋulu ka akwap a ŋina eruworotor ikes ŋipi. Ani ekaku, elomunete ikes anakwap a ŋin, potu kilipa neni kaŋ a ne.’ 8 Abu Akuj inak Aburaam Acamunet ŋina arae emacar keŋ akileŋer. Toruwor nai Aburaam papa a Isaka, kileŋer iŋes Isaka kelunyar esabit epei. Ekaku, toruwor Isaka papa a Yakobo, ido touru Yakobo atapapaa yok ŋulutomon ka ŋiarei. 9 “Torakaakyata atapapaa yok, togyelasi Yosepu Ijipit aruwor epito. Nai arukito Akuj ka Yosepu, 10 toiu Akuj iŋes alocan a daadaŋ. Inak Akuj iŋes aosou, ido tominak Parao ekepukan a Ijipit iŋes, kituruwo ekapolon ŋolo ka akwap ka ŋirerya keŋ daadaŋ. 11 Bu nai eron Ijipit daadaŋ ka Kanaan, toryamut ŋituŋa ŋican nooi, toŋopik atapapaa yok akimuj. 12 Nai ani iirari Yakobo atemar ayai akimuj Ijipit, kiyakiya iŋes ŋidwe keŋ--atapapaa yok akiyakiyaret ŋina ke ekiŋaren. 13 Ani iyakiyaryo ikes akiyakiyaret ŋina a ŋaarei, kiteyenun Yosepu neni a ŋikaitotoi keŋ ka kiteyenun ateker a Yosepu neni a Parao. 14 Ekaku, kitowotu Yosepu papa keŋ ka ekal keŋ daadaŋ. Arae ekimar kec ŋatomonikanikaarei ka ŋikan. 15 Tolot nai Yakobo Ijipit, neni eboiyoto iŋes ka atapapaa yok akitodol ŋina ekarya ikes. 16 Yaarae ŋawat kec kinyakarae Sekem, kiperikinoe naturukan ŋina koloŋ kegyeli Aburaam alodwe ka Amor a ŋisiliŋa. 17 “Ani eapuuni apaki ŋinakisiyookinet akiikinet ŋina eikinit Akuj Aburaam, kiyatakin ekimar ŋolo a ŋituŋa yok alo Ijipit, tolalata nooi. 18 Ekaku, min lokicoloŋ ekepukan ece ŋolo abu kipuka Ijipit. Pa ayeni ekepukan ŋol Yosepu. 19 Abu iŋes tomodik ateker yok, kitiŋak atapapaa yok acakanar ŋidwe kec ŋulu cicik nariet ikotere etwakyata. 20 Alorwa a ŋul, aponi kidounoe Moses, ebus iŋes nooi alokiŋaren Akuj; aponi kitanakae iŋes ŋilapyo ŋiuni alore a papa keŋ. 21 Ani eayo iŋes nariet akiwua, toryamu nakoku a Parao iŋes, ido kitopolou erae lokoku keŋ. 22 Kitatamae Moses ŋakiro daadaŋ ŋuna ka aosou a ŋina ka akwap a Ijipit, togogoŋior iŋes alorwor ka aloticisyo keŋ. 23 “Ani edolete ŋikaru a Moses ŋatomoniomwon, kiitan iŋes aanyun ŋituŋa keŋ Ŋisirael. 24 “Ani elosi iŋes, kiŋolik Ejipitanoit epei ebolyar Esiraelit. Toik Moses Esiraelit, toar Ejipitanoit. 25 Atami Moses atemar kori eyenete ŋituŋa keŋ atemar esitiyae Akuj iŋes aiun ikes, nai apotu ikes nyeyenut. 26 Akoloŋit ŋina atupakini, toryamu Moses Ŋisirael ŋiarei ejiete. Kikatak iŋes akisisil ikes ebala, ‘Ŋikilyok, iraakasi iyes ŋikaitotoi, kaanukiro icamitotor iyes awana make?’ 27 Nai abu ekile ŋolo etiji ŋoloce kijuka Moses nawae tema, ‘Ŋae ikituruwori iyoŋ ekosikepukan ka ekatubon ŋakiro kosi? 28 Icamit iyoŋ akiar ayoŋ daŋ lopite ŋolo bien iarya iyoŋ Ejipitanoit a?’ 29 Ani iirari Moses ŋakiro ŋun, tosi todoki nakwap a Median, neni abunio iŋes kiboiyo, touruunia ŋisapa ŋiarei. 30 “Tolunyaros nabo ŋikaru ŋatomoniomwon. Totakanu emalaika neni keŋ anamoni a ŋina anoki analoŋisat a ŋina ke emoru Sinai. 31 Ani iŋolikini Moses arira, toumok, ido tolot akiŋolikin. Toapiya iŋes, kiira etoil ŋolo ke Ekapolon ebala, 32 ‘Ayoŋ Akuj atapapaa kon, Akuj ka Aburaam ka Isaka ta Yakobo.’ Tobul Moses tomaranik, kijuuru pa ecamit akiŋolikin. 33 Tolimok nai Ekapolon iŋes tema, ‘Tolaca ŋamuk kon, anerae eseg akibois ŋina iwuaar iyoŋ. 34 Eŋolik ayoŋ kire epite ŋolo iteryamunitere ŋituŋa kaŋ ŋican alo Ijipit. Eira ayoŋ akigworo kec ka abu ayoŋ aiun ikes. Kiira tokona, ekeyakiyari ayoŋ iyoŋ Ijipit.’ 35 “Arae lo Moses ŋolopei apotu Ŋisirael toŋero apaki ŋina aponiata tolimokis iŋes temasi, ‘Ŋae ikituruwori iyoŋ ekepukan ka ekatubon ŋakiro kosi?’ Iŋes pei abu Akuj alope kiyakiya neni kec aruwor ekepukan ka ekalakunan kec, alorwor a emalaika a ŋolo atakanikinit iŋes anamoni. 36 Abu Moses kiten Ŋisirael, kitiya ŋakujuwuanisya ka ŋaumonokineta alo Ijipit ka ananam a ŋina enyaritae Anam ŋina Areŋan ta analoŋisat ŋikaru ŋatomoniomwon. 37 Arae lo Moses ŋolo alimokini Ŋisirael tema, ‘Iyakuuni Akuj neni kus ekadwaran ŋolo ikoni ayoŋ, ebuni iŋes alokidiŋ kus pei.’ 38 Arukito iŋes ka asepic ŋina a Ŋisirael, ŋina acunakina naloŋisat. Abu iŋes kirworo ka atapapaa yok ka emalaika daŋ ŋolo erworotor iŋes alomoru Sinai, aneni ejaunia iŋes Ŋakiciketa ŋuna eteyarak, ikikobak iwon. 39 “Nai apotu atapapaa yok towout akiwuap ŋakiro keŋ. Toŋero ikes iŋes, kiitana aboŋor Ijipit. 40 Tolimokis ikes Aron temasi, ‘Kitiyakinae isua ŋakujo ŋuna ikirikete isua. Nyikiyeni isua ŋakiro ŋuna kitiyakin neni a Moses a ŋolo ikirikuni isua alo Ijipit.’ 41 Apaki ŋin, iŋes etiyauniata ikes etorube ŋolo a itaok, ido inakis ŋamuronisya nakuj ŋin ka kimomwora aŋuna a ibore a ŋini etiyaunete ikes a ŋakan kec. 42 Ŋakiro ŋun abunio Akuj tomulenio ikes, kimyek ilipete ŋikacer ŋulu alokidiama, ikwapei igiritere lokitaabo ŋolo a ŋikadwarak ebe, ‘Ŋituŋa a Isirael, ipotu mono iyes iyaut ŋamuronisya ka ŋainakineta neni kaŋ ŋikaru ŋatomoniomwon analoŋisat a? 43 Kire ipotu iyes kiwuoko eema ŋolo ka akuj a Molok, ka etorube ŋolo ke etop a ŋolo ka akuj kus a ŋina anyaritae Repan, ŋakujo ŋuna ipotu iyes kitiyaut, ido kilipa neni kec. Aŋun, ekeritari ayoŋ iyes toruworos ŋirikon anakwap a ŋina alwanan adepar tari Babilon.’ 44 Ayakatar atapapaa yok analoŋisat Eema ŋolo ka Akiteyenunet atemar arukito Akuj ka ikes. Etiyaunitae iŋes ikwaŋina kelimokinitor Akuj Moses akitiyaun, lopite ŋolo keris kitoodikinere iŋes. 45 Ani kijaut ŋipapae kec Eema, apotu ikes kaapei ka Yosua yaut iŋes tari nakwap ŋina ekamarete ikes, apaki ŋina eritarya Akuj ŋituŋa ŋulu ka akwap a ŋin aŋuna kec. Kiboi Eema anakwap a ŋin akitodol ŋirwa ŋulu a Daudi. 46 Abu Daudi tojokyar alokiŋaren Akuj, kilip adukokin akai aŋuna ka Akuj a Yakobo. 47 Nai arae lokoku keŋ Solomon abu todukok Akai ka Akuj. 48 “Nyiboyonokin bo Akuj ŋina alokidiama nooi nakais ŋuna edukito ŋituŋa; ikwaŋina elimunitor ekadwaran ebe, ebala Akuj Ekapolon: 49 ‘Erae nakuj ekicoloŋ kaŋ ka erae akwap neni ecakit ayoŋ. Akai ŋina ikoni ai ikidukokinete iyes ayoŋ, ai eyai neni kieŋunet kaŋ? 50 Meere mono ŋakan kaŋ etiyaunete ŋiboro lu daadaŋ a?’ 51 “Eninik ŋatameta kus nooi! Ikote ŋitai kus ŋulu a ŋituŋa a ŋulu nyenupito Akuj! Nyicamunete iyes akiirar ŋakiro ŋuna ka Akuj! Ikote iyes atapapaa kus, itepegete iyes jwi jwi Etau ŋolo Asegan! 52 Eyai mono ekadwaran epei daŋ ŋolo apotu atapapaa kus nyisicana a? Apotu ikes toara tari ŋulu adwarete abunore ŋina a ŋolo Iyookino, a ŋolo tokona idaut iyes alukin ka akiar. 53 Arae iyes ipotu toryamut Ŋikisila ŋulu ka Akuj, ŋulu ayaunete ŋimalaikan; nai nyiricakina iyes ikes!” Tocakae Stepano a ŋamoru 54 Ani iirarete ŋituŋa ŋulu ka Atukot ŋakiro a Stepano, toŋoa ikes nooi, tonyoridido ŋireetin kec aŋuna keŋ. 55 Nai abu Stepano ŋolo eleleba Etau ŋolo Asegan kireo nakuj, toanyuwa akica ŋina ka apolou a ŋina ka Akuj ka Yesu ewuoi alowae a ŋolo aloteten Akuj. 56 Tocelu Stepano tema, “Kiŋolikisi! Ete ayoŋ nakuj eŋaara ka Lokoku a Ituŋanan ewuoi alowae a ŋolo aloteten Akuj!” 57 Nai tocelut ikes nooi, togolo ŋaki a ŋakan kec, kipumakinos daadaŋ iŋes. 58 Kitunyasi iŋes kiŋa etaun Yerusalem, tocaka a ŋamoru. Apotu ŋisuudae ŋulu a ŋakiro a ŋun kicikakis ŋilowi kec neni ke esorokit a ŋolo anyaritae Saulo. 59 Ani erubakinete ikes ecakete iŋes, kilip tema, “Ekapolon Yesu, kijaa etau kaŋ!” 60 Toryedik nai tocelu a etoil a ŋolo apolon tema, “Ekapolon! Nyimarak asecit na neni kec!” Ani kedau iŋes alimun ŋun, kiridak. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda