Ŋitic. 5 - EbaibulAnania ka Sapira 1 Ayai ekile ŋolo anyaritae Anania ka aberu keŋ Sapira. Togyelasi ikes daŋ emanikor kec ece, 2 nai abu Anania kiŋadaiya ŋisiliŋa ŋice, toyeni aberu keŋ daŋ; tosodi inak ŋuluce neni a Ŋikiyakia. 3 Nai tolimok Petero Anania tema, “Anania, kaanukiro imyekinia iyoŋ Satan ilelebikin lotau kon, ido tomodik iyoŋ Etau ŋolo Asegan, aŋuna iwuaya ŋisiliŋa ŋice ŋulu igyelarya iyoŋ emanikor? 4 Ani eriŋa iyoŋ nyegyelara emanikor ŋol, arae ŋolo kon; nabo ani kigyela, arae ŋisiliŋa ŋulu kon. Kaanukiro nai itubunio iyoŋ akitiya ŋakiro ŋuna ikote ŋun? Nyerae ŋituŋa imodikinit iyoŋ, nai erae Akuj!” 5 Ani iirari Anania ŋakiro ŋun, topokor, totwan. Tobul ŋituŋa daadaŋ ŋulu eirarete ŋakiro ŋun. 6 Potu ŋisorok kimuko akuwan keŋ, yaasi kiŋa, tonuka. 7 Ani elunyar ŋisaae ŋulu aapiyarito ŋiuni, tolomu aberu ka Anania nen pa eyeni ŋakiro ŋuna kepotu kitiyakin. 8 Tolimok Petero iŋes tema, “Tolimokinae ayoŋ, kerae lu ŋisiliŋa daadaŋ ŋulu iryamunete iyoŋ ka lokile kon igyelarete emanikor.” Toboŋok iŋes tema, “Ee, daadaŋ lu.” 9 Tolimok Petero iŋes tema, “Kaanukiro iponiata iyoŋ ka lokile kon tocamut akikatakin Etau ŋolo ke Ekapolon? Topupok! Ipupi iyoŋ ŋakejen alopuke a? Erae ŋuna a ŋisorok a ŋulu sek alosito akinuk lokile kon, ikidakarete ikes iyoŋ daŋ kiŋa.” 10 Atipei, topokor Sapira alokiŋaren Petero, totwan alodiyete ŋakejen keŋ. Ani elomunete ŋisorok toryamut iŋes ketwana, yaasi kiŋa, tonuka diyete ekile keŋ. 11 Tobul nooi atukot a Ŋikristo ka ŋuluce daadaŋ ŋulu apotu kiirasi ŋakiro ŋun. Ŋakujuwuanisya ka ŋaumonokineta 12 Apotu Ŋikiyakia kitiyata ŋakujuwuanisya ka ŋaumonokineta ŋuna alalak alotuŋa. Acunanakin ŋikanupak daadaŋ Kai ka Akuj, tooma Ebarasan a Solomon. 13 Emam ituŋanan ŋini pa arae ekanupan ŋini abu toŋirik arukit ka ikes, nai etopoloorito ŋituŋa ikes. 14 Apotu ŋaberu ka ŋikilyok ŋulu alalak tonupa Ekapolon, kiyatakinos lokanupak. 15 Aŋuna a ŋakiro a ŋuna etiyaete Ŋikiyakia, apotu ŋituŋa yaut ŋikadyakak lorotin, kiperikis lokitaadae ka lojamu, ikotere ani itori Petero nen, min etorube keŋ neni a ŋice kec. 16 Tosutut ŋituŋa alotaunio a ŋulu edunyasi ka Yerusalem daŋ, yaut ikes ŋikadyakak ka ŋulu ekamunito ŋipyan, kitaŋaleunoe daadaŋ. Kisicanae Ŋikiyakia 17 Min arakao nooi aŋuna a Ŋikiyakia neni ke Esacaradoti a ŋolo Apolon nooi ka ŋirukitos keŋ ŋulu arae ŋulu ka atukot a ŋina a Ŋisadukayon. 18 Ido apotu ikes kikamut Ŋikiyakia, kiwuakis ikes mabus iteete ŋituŋa daadaŋ. 19 Nai ani nakwaare, toŋaa emalaika ŋolo ke Ekapolon ŋikekya ŋulu a mabus, ido yau ikes kiŋa, tolimok ikes tema, 20 “Toloto Kai ka Akuj, tolimokis ŋituŋa ŋakiro daadaŋ ŋuna ka akiyar a ŋina kitete a na, a ŋina ayau Yesu.” 21 Kitiyata Ŋikiyakia ikwaŋina alimokinitere: ani taparacu eriŋa elilim, tolomasi Kai ka Akuj, kisyakis akitatam ŋituŋa. Ani edolunete Esacaradoti ŋolo Apolon nooi ka ŋirukitos keŋ, tonyaraut Atukot ka ŋikatukok daadaŋ ŋulu a Isirael iwapei. Kiyakiyasi nai ikes ŋisigarya mabus ayaun Ŋikiyakia. 22 Nai ani edolete ŋisigarya, torukaut Ŋikiyakia emameete alomabus. Toboŋosi ikes, tolimokis Atukot 23 temasi, “Aponi isua toryamunae ejera egolol ejok ka ŋisigarya ŋulu eteok ewuasi alokekya. Nai ani eŋaaryo isua, toryamunae emam ituŋanan ayai tooma!” 24 Ani iirarete ekapolokiniton ŋiketeok ŋulu ka Akai ka Akuj ka ŋisacaradotin ŋulu apolok ŋakiro nu, totaaŋaŋa ikes nooi temasi, “Anu ta etakanunete aŋuna a ŋakiro a nu?” 25 Bu nabo ituŋanan ice, tolimok ikes tema, “Topupokisi! Ŋikilyok ŋulu iwuakinito iyes mabus, eya tokona Kai ka Akuj itatamete ŋituŋa!” 26 Toloto ekapolokiniton ŋol ka ŋiketeok ŋulu ka Akai ka Akuj arikun Ŋikiyakia alo Kai ka Akuj. Nai nyikamut ikes Ŋikiyakia ka agogoŋu, anerae akerito atemar kori ikimasete ŋituŋa ikes a ŋamoru. 27 Ani keyaut ikes Ŋikiyakia, kitowua alokiŋaren Atukot. Tolimok Esacaradoti ŋolo Apolon nooi ikes tema, 28 “Ikicikit paaran isua iyes nooi atemar, toesikisi akitatam alokiro a lo, nai isiryam iyes ŋakiro ŋuna itatamete Yerusalem daadaŋ ka icamito daŋ areeun atemar pena ŋaokot keŋ nakyes kosi!” 29 Nai toboŋokis Petero ka Ŋikiyakia temasi, “Itemokino isua opupete Akuj akilo ŋituŋa. 30 Abu Akuj atapapaa yok kiteyaru Yesu, ŋolo ipotu iyes kibubukis lomusalaba, toara. 31 Kitopoloo Akuj iŋes, kisiboik lowae ŋolo aloteten keŋ toruwor Ekarikon ka Ekaiunan, ikotere Ŋisirael epedorete akiki, kisyoni Akuj ŋasecisya kec. 32 Ikirae isua ŋisuudae ŋulu a ŋakiro a ŋun--isua ka Etau ŋolo Asegan, ŋolo einakinit Akuj neni a ŋulu iwuapito ŋakiro keŋ.” 33 Ani iirari Atukot ŋakiro ŋun, toŋo nooi, kiitan akiar ikes. 34 Nai tonyou Eparisayot epei a Natukot ŋolo anyaritae Gamaliel. Arae iŋes eketataman a Ŋikisila, ŋolo etopoloorito ŋituŋa daadaŋ. Abu tolimok ŋituŋa ayaar Ŋikiyakia kiŋa adiouriyen; 35 ido kisirwor ŋituŋa tema, “Ŋituŋa a Isirael, tocoito mono iyes ŋuna icamito akitiyakin lokilyok lu. 36 Anerae ŋikaru ŋidi ŋulu alunyar, abu Teudas bu itusubuna idiotuŋanan, kiwuapakis iŋes ŋituŋa ŋulu aapikinit ekimar ŋamiae ŋaomwon. Nai aponi toarae iŋes kielaros ŋikewuapak keŋ, tosalut ŋuna etya neni. 37 Ekaku keŋ, bu Yuda ŋolo arae Egalilayat ŋirwa ŋulu emarere ŋituŋa, kiwuapakis ŋituŋa ŋice iŋes. Nai aponi toarae iŋes daŋ ka kielarae ŋikewuapak keŋ daadaŋ. 38 Aŋun, anakiro a ŋuna a tokona a nu, akalimokini ayoŋ iyes atemar, kimyekisi ŋikilyok lu make! Toesikisi ikes toloto! Ani kerae lotuŋa eponitotor ŋuna elosikinito kori itiyaete ikes, esalunete. 39 Nai ani kerae neni ka Akuj eponitotor, nyipedorete iyes akiretakin ikes, acepaki iryamunete atemar itepegete iyes Akuj.” Tocamu Atukot ŋakiro a Gamaliel. 40 Tonyaraut nai ikes Ŋikiyakia tooma, kibuŋata, ido kicikakis nyirwor nabo alokiro a Yesu, tolakakis ikes toloto. 41 Tolomasi Ŋikiyakia a Natukot elakara nooi, anerae atamete ikes atemar amaikina ikes aryamun ŋican aŋuna ke ekiro a Yesu. 42 Torubakis Ŋikiyakia a ŋinakoloŋit itatamete ka elimonorete alo Kai ka Akuj ka alorerya atemar Yesu erae Kristo. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda