Ŋitic. 28 - EbaibulPaulo aloculat Malta 1 Ani edolyo isua lokipetot emam ŋace, toyenunae atemar anyaritae eculat ŋol Malta. 2 Akoneoko nooi ŋituŋa ŋulu a nen. Ikijaut ikes isua, kinokakis akim, anerae atepit akiru, tolilim akwap. 3 Kirirau Paulo ŋakito, kiwuak nakim. Apaki ŋinapei ŋin, tolomu emun aŋuna ka amwanis a ŋina ka akim, tokony, kimiidikin nakan keŋ. 4 Ani iŋolikinete ŋituŋa ŋulu ka akwap a ŋin emun ineno anakan a Paulo, temanaros make ebe, “Itemokino ekile lo kire torae ekaaran ŋituŋa. Anerae tari kebucuna iŋes ananam, nyecamakini atubokino ŋina ka Akuj iŋes toyar.” 5 Nai towuatak Paulo emun tooma nakim, nyewana iŋes tari iwadio. 6 Kidara ikes Paulo erae kebuuni akuwan kori kepokor totwan. Nai ani idarete ikes apaki ŋina aoyan nyiŋolikis idiobore ŋini gela itiyakin neni keŋ, kiloconokis ŋatameta kec temasi, “Erae iŋes akuj!” 7 Aapiyete ŋimanikorin ŋulu ke ekile a ŋolo anyaritae Pubulio a ŋolo apolokinit eculat ŋol. Ikijau isua, ikisipeyon neni ajokan, kiboi ka iŋes ŋirwa ŋiuni. 8 Adyaka papa keŋ elekes ka ekiuruton. Tolot Paulo neni ayai ekasikout, kilip, kidokok ŋakan neni keŋ, kitaŋaleu iŋes. 9 Ani itiyakinosi ŋun, potu ŋikadyakak ŋuluce daŋ ŋulu ayakasi loculat ŋol, kitaŋaleunoe. 10 Ikiinakis ikes isua ŋainakineta ŋuna alalak. Ani erotokinio isua, kiwuakis ikes nameeli ŋiboro daadaŋ ŋulu ikiitanit isua analosit kosi. Alo Malta akitodol Roma 11 Ani kiriyae isua ŋilapyo ŋiuni alo Malta, torotokinoe todokae ameeli ŋina alo Alekisandaria, ŋina anyaritae “Ŋakujo ŋuna Muu.” Kiriyat sek ameeli ŋin aloculat ŋirwa ŋulu ka alilimu. 12 Todolunoe lotaun ŋolo anyaritae Sirakuse, neni eboiyere ŋirwa ŋiuni. 13 Torotokinoe a nen todoloe lotaun ŋolo enyaritae Regium. Akoloŋit ŋina atupakini, togeu ekuwuam akutun alowae a ŋolo alo Kwap, todoloe alorwa a ŋiarei lotaun ŋolo anyaritae Puteoli. 14 Toryamunae a nen ŋikanupak ŋulu apotu ikijaut isua akiboi ka ikes esabit epei. Poni nai Roma. 15 Ani iirarete ŋikanupak ŋulu alo Roma atemar ikipotu isua, tosodo potu akisiryam. Potu ŋice neni anyaritae Lomaket ŋolo ka Apios ka ŋice neni anyaritae Ŋiotelio Ŋiuni. Ani iŋolikini Paulo ikes, tolakar neni ka Akuj, min atitinyu neni keŋ. Paulo alo Roma 16 Ani edolyo isua Roma, tocamakinae Paulo akiwarun akai keŋ bon, nai torukito ka esigarit ŋolo eten iŋes. 17 Ani kelunyarosi ŋirwa ŋiuni, tonyarau Paulo ŋikarikok ŋulu a Ŋiyudayan a nen aponare neni keŋ. Ani ketukokinosi ikes, kirworik iŋes tema, “Ŋikaitotoi ŋulu ka akwap kaŋ! Tari kemam ibore etiyat ayoŋ ŋini ka aremokino ŋituŋa yok kori ŋitalyo ŋulu koloŋ ikiesikiniata atapapaa yok iwon, aponi eketuruwor ayoŋ emabus alo Yerusalem ka ekepotokin neni a Ŋiromanin. 18 Ani kedaut ikes akiŋitiŋit ayoŋ, apotu Ŋiromanin tocamut alacakin ayoŋ, anerae amam akirot ŋina etemokino okotubokinere ayoŋ atwanare. 19 Nai aŋuna aŋeryoto Ŋiyudayan nu, abu ayoŋ etiŋakin atemar ekepukan a Roma etemokino totub ŋakiro kaŋ, tari ŋina amamukatar ŋakiro ŋuna esitakinitor ayoŋ ŋituŋa ŋulu ka akwap kaŋ. 20 Erae nai ŋakiro ŋun abunio ayoŋ eŋitaki aanyun iyes ka akirwor ka iyes, ikwapei eraakar ŋakiro ŋuna igenosi Ŋisirael, ikes akarocitere ayoŋ a ŋiriko a lu.” 21 Temasi ikes neni keŋ ebe, “Nyeryamuna isua alo Yudeya ŋabaruwae ŋadi ŋuna etapito ŋakiro kon, emam alokidiŋ Ŋiyudayan ŋulu apotu nege, ŋini ayau eemut edio kori tari ŋakiro ŋadi ŋuna aronok, ŋuna ikitapito iyoŋ. 22 Nai ikicamit isua akiirar aneni kon ŋakiro ŋuna itami iyoŋ, anerae ikiyeni isua atemar anakwap a daadaŋ itoroniarito ŋituŋa atukot ŋina iyai iyoŋ.” 23 Aŋun, totubut ikes akoloŋit ŋina iryamunotor ka Paulo. Akoloŋit ŋin, potu ikes elalak neni eboiyo Paulo. Ŋinapei taparacu akitodol eboŋ, kiteyenik ka kisileerek daŋ iŋes ikes ŋakiro ŋuna ka Apukan ka Akuj. Alorwor keŋ ŋakiro ŋuna a Ŋikisila a Moses ka ŋakigireta ŋuna a ŋikadwarak, abu kikatak akitacamun ikes ŋakiro ŋuna a Yesu. 24 Tocamut ŋice ŋakiro ŋuna erworo iŋes, towout ŋice akinup. 25 Aŋun, torotokis ikes imocoete make, kedau Paulo alimun ebe, “Alimunit Etau ŋolo Asegan ejok neni atapapaa kus alorwor a ŋolo ke ekadwaran Isaya; 26 anerae abu iŋes tema, ebala Akuj ebe, ‘Tolot lotuŋa lu tolimok atemar, iirarete ŋina erae akiirar, nai nyiyenunete; iŋolikinete ŋina erae akiŋolikin, nai nyianyuwarete. 27 Anerae abaŋaaniyasi ŋatameta a ŋituŋa a lu, agol ikes ŋaki kec, arapa ŋakonyen kec. Kerae nyikote nen, keanyuwarito a ŋakonyen kec, kiirarito a ŋaki kec, nabo keyenunito a ŋitai kec, ido toboŋut neni kaŋ akitaŋaleuno!’ ” 28 Toŋetaki Paulo tema, “Toyenete nai atemar, eyakiya tokona Akuj ŋakiro ŋuna ka aiuno a ŋituŋa neni a ŋulu nyerae Ŋiyudayan. Nai iirarete ikes!” [ 29 Ani kedau Paulo alimun ŋakiro ŋun, torotokis Ŋiyudayan epeganakinosi nooi alokidiŋ kec make.] 30 Kiboi Paulo ŋikaru ŋiarei alokai a ŋina atacenene iŋes, kijaununuye ŋulu daadaŋ aponeneete aanyunun iŋes. 31 Tolimonok iŋes ikes ŋuna ka Apukan ka Akuj ka kitatam daŋ ŋuna ke Ekapolon Yesu Kristo, kirwor pa ekuryanit ka amam ibore etukuruworit. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda