Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋitic. 27 - Ebaibul


Yaarae Paulo Roma

1 Ani etubuni Pesto atemar adol apaki ŋina erotokinere isua Italia, apotu ŋikapolok a Ŋiromanin alo Kaisaria inakis Paulo ka ŋimabus ŋice neni a Yulio, a ŋolo arae ekapolokiniton ŋisigarya amiat ŋulu anyaritae “Ajore ŋina ke ekepukan.”

2 Todokae isua ameeli ŋina abunit alotaun Adaramitium, ŋina alosi lotaunio ŋulu ka Asia ŋulu aya lokipetot ŋolo ka anam. Ikirukit isua ka Aristako, ŋolo auruunitae alo Makedonia, a ŋolo a Tesalonika.

3 Todoloe isua lotaun Sidon akoloŋit ŋina atupakini. A nen, torimaan Yulio aneni a Paulo, tocamak iŋes alosit aanyun ŋikonei keŋ, ikotere eryamuni akiŋarakinet ŋina eitanit iŋes.

4 Kipororoe isua a nen, tolotoi ikiteriboorit ekipetot ŋolo ke eculat a Kupuro, anerae ikibukinit ekuwuam isua.

5 Ani kedoki isua anam ŋina a Cilicia ka Pampilia, poni lotaun Mira ŋolo anakwap a ŋina a Licia.

6 Toryamu a nen ekapolokiniton ŋisigarya amiat ameeli ŋina abunit alotaun Alekisandaria, ŋina alosi Italia; tosodi ikitodok isua ameeli ŋin.

7 Kiyapae isua iwadio ŋirwa ŋulu alalak, ani ekaku todolunoe ka atyonis diyete etaun Kinido. Ikwaŋinapei pa ikitepedorya ekuwuam isua arubakin ikitorit neni ikicamit, ikipotu oloto a ŋun lowae ŋolo alo Kwap ikiteriboorit eculat Kirete, kitoroi neni anyaritae Salomone.

8 Torubakinae isua ka atyonis enokitoe ekipetot, todolunoe lotaun ŋolo enyaritae “Ŋolo iteere ŋameeli ejok”, neni eapi alotaun a Laseya.

9 Ikwapei abunio apaki ŋina alalan tolunyar ka aris kelunyar apaki ŋina ka akikany akimuj, togogoŋior alosit ka ameeli, anerae aapuunit apaki ŋina ejoŋoere alosit a ŋameeli. Tolimok Paulo ŋituŋa ŋakiro ŋuna eŋarakinak tema,

10 “Ŋikilyok, ani kikirubak iwon ikilosi, eŋolikinit ayoŋ atemar ikiryamuni iwon ŋican ŋulu apipilak; emunaarosi ameeli kaapei ka ŋiboro ka acepaki ikitwaki iwon daŋ.”

11 Nai tomitak ekapolokiniton ŋisigarya amiat ŋuna alimonokinete ekapolokiniton ameeli ka elope ameeli, akilo amitakin ŋuna erworo Paulo.

12 Aŋuna tari pa ajokya etaun ŋol akiboiyo ŋirwa ŋulu ka alilimu, apotu ŋikalalak temasi torotokinoe a nen, igenosi atemar kori ikidoli Poenikis etaun ece ŋolo alo Kirete, ŋolo eyai kidiŋ Kwap-To ka Kuju-To, ikotere iboiyete a nen ŋirwa ŋulu ka alilimu.


Ekuwuam ŋolo apolon ananam

13 Ŋolopite ageunia ekuwuam ediocici akutun alowae a ŋolo alo Kwap, temasi ŋikilyok kori epedorete ikes akitiya ikwaŋina atubunitotor; kikeut ibore ŋini apotyon ŋini itowuoi ameeli, kitonoko ameeli ekipetot ŋolo a Kirete.

14 Nai tokut atipei ekuwuam ŋolo agogoŋon alowae a ŋolo a Kirete, anyaritae ekuwuam ŋol “Kuju-Kide”.

15 Ani enaŋi ekuwuam ameeli ka agogoŋu, todaun epite ŋolo elosyo lowae ŋolo akutunitor ekuwuam, ido tojamakinae isua akimukekinit kimyekinae ameeli tokuta ekuwuam.

16 Ani itoryo isua diyete ekipetot ŋolo ke eculat a ŋolo cici a ŋolo enyaritae Kauda, topedoroe ka atyonis akiriun atuba ŋina ka ameeli tooma.

17 Ani kedaun akiriun atuba, kilogiloga ŋilopeyek ameeli kec a ŋaunoi. Akerito ikes atemar kori ikilomari lorus ŋolo alokipetot a Libia. Aŋun, tocakut ikes anaŋga ŋina emetor ekuwuam ameeli, kimyekis ekuwuam bon ekutarit ameeli.

18 Torubak ekuwuam ŋolo apolon ekusi; togeut ŋilopeyek ameeli akoloŋit ŋina atupakini akimasanar kiŋa ŋiboro ŋice ŋulu aya nameeli

19 ka akoloŋit ŋinace, kimasasi ikes ŋiboro ŋulukitiyaet ameeli kiŋa.

20 Aŋuna adolyo ŋirwa ŋulu alalak pa etakani akoloŋ kori ŋikacer ka torubakinite ekuwuam ekusi nooi, tojoŋoi isua jik akigeno tari iwadio atemar eyaryo.

21 Aris kelunyar apaki ŋina aoyan nyimuja ikes aŋuna a ŋatyokisyo a ŋun, tosodi Paulo towo alokidiŋ kec tema, “Ŋikilyok, kerae kiirarito iyes ŋakiro kaŋ, pa kerotokinitoe iwon alo Kirete ka pa keryamunitae ŋican lu ŋulu apipilak ka atwakiyar ŋiboro.

22 Nai tokona akadyekit ayoŋ iyes, toena ŋitai; anerae emam ipei daŋ alokidiŋ kus ŋini etwaniari akiyar, nai ameeli bon etwakiaryo.

23 Anerae bien nakwaare, abu emalaika ŋolo ka Akuj a ŋina arae ayoŋ ŋolo keŋ ka ŋina elipi ayoŋ, bu neni kaŋ,

24 tema, ‘Paulo, nyikibul! Itemokino iyoŋ towo alokiŋaren ekepukan a Roma. Kiira! Aŋuna kon, eiuni Akuj tari ŋituŋa daadaŋ ŋulu idokito ka iyoŋ ameeli.’

25 Aŋun, ŋikilyok, toena ŋitai! Anerae anupit ayoŋ ŋakiro ŋuna ka Akuj atemar ikokinete nenipei akalimokinitere ayoŋ.

26 Nai ikikutari ekuwuam iwon neni eyai eculat edio.”

27 Aris kelunyarosi ŋisabito ŋiarei ŋulu ageunia ekuwuam ŋolo apolon akikut, ikirimitor isua ananam a ŋina enyaritae Mediteranian. Ani edoli kidiŋ akuwar, temasi ŋikametok ameeli kori keapiar diyete akwap.

28 Aŋun, kiyooliyosi ikes nakipi auno ŋina aenikinitae ibore ŋini apotyon, toryamut atemar arae acukul a ŋakipi ŋamitae ŋatomoniomwon. Kelunyar apaki adiouriyen, kitiyata ikes ikoŋinapei, toryamut acukul a ŋakipi erae ŋamitae ŋatomoniuni.

29 Tobul ikes temasi kori elosi ameeli anaŋakin neni eya ŋatabab, aŋun kiyooliyosi ikes alokaku ŋiboorei ŋulu apotyok ŋiomwon ŋulu itowuoete ameeli, togata atemar kerae kiwala akwap atipei.

30 Ani eriŋa nyiwalara, kikatakis ŋikametok ameeli akisi anameeli esibit elosete akiyatakin kiŋaren ameeli ŋiboorei ŋice ŋulu itowuoete iŋes; nai keris ikes kiyooliyosi atuba nakipi, ecamito alomar tooma keŋ.

31 Nai tema Paulo neni ke ekapolokiniton ŋisigarya amiat ka neni a ŋisigarya ebe, “Mati kerubakis ŋituŋa lu eyakasi nameeli, nyipedorete iyes aiun.”

32 Tosodo nai ŋisigarya totubo ŋaunoi ŋuna aenito atuba anameeli, kimyekis atuba todoiyo nakipi.

33 Ani eapuuni akiwalar, todyek Paulo ikes daadaŋ akinyam adiokimuj tema, “Iboiyoto iyes ŋirwa ŋitomon ka ŋiomwon nyimuja idiobore.

34 Aŋun, akadyekit nai ayoŋ iyes, kimuja adiokimuj; iitanito iyes iŋes aŋuna ka aryamunia agogoŋu ikwapei emamukar tari ipei alokidiŋ kus ŋini ewana.”

35 Kedau alimun ŋun, tolemu Paulo amugati, tolakar neni ka Akuj alokiŋaren kec a daadaŋ, tonyilinyili, togeu akimuj.

36 Toryamut nai ikes daadaŋ akisimukekinet, ido kimuj ŋinituŋanan akimuj adio.

37 Arae ekimar kosi a ŋulu ikiya nameeli ŋamiae ŋaarei ka ŋatomonikanikaarei ka ŋikanikapei.

38 Ani kimwoko ikes, kimasasi ŋaganoi kiŋa, ikotere tookiar ameeli.


Tobwaŋa ameeli

39 Ani iwalari, kiŋolikis ikes akwap, nai nyeyena atemar ai. Nai kiŋolikis agule ŋina ka anam ŋina eleleba asinyon, neni apotu ikes totyakut atemar kirimok ameeli todolere nen.

40 Aŋun, totubutuboto ikes ŋaunoi ŋuna aenitere ŋiboorei ŋulu itowuoete ameeli, kidoŋo tooma nakipi; ŋinapeipaki, tolacanakis ŋaunoi ŋuna aenito ŋameeta. Kikyaasi nai anaŋga ŋina alokiŋaren ameeli, ikotere ekutarya ekuwuam ameeli kiŋaren, tolot lokipetot.

41 Nai tonaŋ ameeli neni tekeny, towo todaun arotokinet, tobwaŋa ŋikaguragurae a ŋakipi ŋulu elapasi nooi ameeli alokaku.

42 Totukut ŋisigarya akiar ŋimabus daadaŋ, ikotere nyelum tari epei, tolot lokipetot, ido toem nariet.

43 Nai aŋuna acamitor ekapolokiniton ŋisigarya amiat aiun Paulo, kiretak iŋes ikes akitiya ŋuna atukunito. Tolimok iŋes ŋituŋa ŋulu apedorete akilum akisyaun aporor kiŋa ameeli, tolumo toloto lokipetot.

44 Ani ekaku, totupakis ŋuluce imiidikina nabaoi kori ŋabwaŋabwaŋaet ŋuna ka ameeli. Arae lo epite ŋolo adolere isua daadaŋ lokipetot emam ŋace.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan