Ŋitic. 22 - Ebaibul1 “Ŋikaitotoi ka atapapa, topupokinae ayoŋ erworo aŋuna kaŋ alokiŋaren kus!” 2 Ani iirarete ikes iŋes irworo a Ŋayudayan, kililiŋa ikes totakinos cek. Torubak Paulo irworo, tema, 3 “Arae ayoŋ Eyudayat ŋolo ekedounitoe alo Taso anakwap a ŋina a Cilicia, nai eketopolounitoe a ne alo Yerusalem, arae ekasyoman ŋolo a Gamaliel. Abu iŋes eketatam ayoŋ ejok epite ŋolo itemokino ewuapitor Ŋikisila ŋulu atapapaa yok ka abu ayoŋ olelaki Akuj nooi ikwapei tokona ilelakinitotor iyes daadaŋ a ne. 4 Abu ayoŋ esican ka oar ŋituŋa ŋulu ewuapito Erot ŋolo ke Ekapolon Yesu. Abu ayoŋ ekamununu ŋikilyok ka ŋaberu oyaana mabus. 5 Epedori Esacaradoti ŋolo Apolon nooi ka atukot daadaŋ akisuuda atemar erworo ayoŋ ŋuna a kire. Abu ayoŋ oryamu aneni kec ŋabaruwae ŋuna losyet neni a ŋikaitotoi a ŋulu arae Ŋiyudayan alo Damasko. Ido abu olot inaa akikamun ŋituŋa ŋul, ikotere oyau ikes Yerusalem eenen a ŋiriko, kisicanae. Kirwor Paulo epite ŋolo anupya iŋes Yesu ( Ŋitic. 9:1-16 , 26:12-18 ) 6 “Ani alosi ayoŋ aapiyari Damasko kidiŋ apaaran, toŋesun atipei anakuj akica ŋina apolon nooi kinuak neni ayai ayoŋ. 7 Emasakin ayoŋ kwap, eira etoil ebala neni kaŋ, ‘Saulo, Saulo! Kaanukiro ikisicanitor iyoŋ ayoŋ?’ 8 Eŋit ayoŋ otema, ‘Ŋae iyoŋ, Ekapolon?’ Toboŋok iŋes tema, ‘Arae ayoŋ Yesu ŋolo a Nasaret, ŋolo isicanit iyoŋ.’ 9 Toanyuwasi ŋikilyok ŋulu ikirukit ka ayoŋ akica, nai nyiirara ikes etoil a ŋolo erworo neni kaŋ. 10 Eŋit ayoŋ otema, ‘Nyo itemokino ayoŋ etiya, Ekapolon?’ Tema Ekapolon neni kaŋ, ‘Tonyou toloma Damasko, ikilimokinio iyoŋ aina ŋakiro daadaŋ ŋuna aseu Akuj atemar kitiya iyoŋ.’ 11 Kabu ayoŋ omudukan aŋuna ka akica a ŋina emilia nooi; aŋun, apotu ŋirukitos kaŋ ekekamut akan, okorikosi Damasko. 12 “Ayai Damasko ekile ŋolo anyaritae Anania, ŋolo ajokan, ŋolo ainakina neni ka Akuj. Ewuapit iŋes Ŋikisila a Moses ka akerito iŋes Ŋiyudayan daadaŋ ŋulu alo Damasko. 13 Abu iŋes bu neni kaŋ, towo alodiyete kaŋ tema, ‘Lokaato Saulo, kiŋolik nabo!’ Esaa ŋolopei ŋol, okienyu ayoŋ, oanyuwa iŋes. 14 Tema nai iŋes, ‘Ikiseu iyoŋ Akuj ŋina atapapaa yok ayenun acamit keŋ, aanyun Eketiyan keŋ ŋolo iyookino ka akiirar iŋes irworo a etoil keŋ ke elope. 15 Anerae iruwor iyoŋ esuuda keŋ alotooma alimokin ŋituŋa daadaŋ ŋuna ianyu iyoŋ ka ŋuna iira. 16 Nyo nai tokona eriŋa iyoŋ idarit? Tonyou, ikibatisae ka kilip alokiro a Yesu, ido kisyoni ŋasecisya kon.’ Tonyarae Paulo alimonokin lotuŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan 17 “Oboŋo ayoŋ Yerusalem. Ani akoloŋit apei eriŋa elipi alo Kai ka Akuj, bu atakanikinet neni kaŋ, 18 oanyuwa Ekapolon ebala, ‘Kiburuburak atipei arotokin alo Yerusalem, anerae nyecamunete ŋituŋa a ne akisuuda kon aŋuna kaŋ.’ 19 Oboŋok ayoŋ otema, ‘Ekapolon, eyenete ikes nooi atemar abu ayoŋ olosenenee losinagogae akikam ka akibuŋa ŋulu ikinupito iyoŋ. 20 Ani ŋina aarere Stepano ŋolo arae esuuda kon, ayai ayoŋ elope nen etojokite atwanare keŋ ka eŋadat ŋilowi a ŋulu aarete iŋes.’ 21 Tema Ekapolon neni kaŋ, ‘Tolot, anerae ekeyakiyari ayoŋ iyoŋ neni elwana nooi, lotuŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan!’ ” 22 Topupokis ŋituŋa Paulo tari neni alimunio nu; togeut nai acela nooi temasi, “Tolemasi iŋes! Toara iŋes! Nyitemokino iŋes toyar!” 23 Acelasi ikes, kiwakiwakete ŋilowi kec, kielete ŋalup kidiama. 24 Tolimok ekapolon a ŋisigarya a Roma ŋisigarya keŋ ayaar Paulo lolain, kicikak ikes akibuŋa iŋes nooi, ikotere eyenunere ŋakiro ŋuna acelatar Ŋiyudayan neni keŋ ikona. 25 Nai ani kedaut ikes akien iŋes a ŋarukanes, tolimok Paulo ekapolokiniton ŋisigarya amiat ŋolo awuoi alodiye tema, “Ikicamakinit iyoŋ ekisil akibuŋa ituŋanan ŋini a Roma, tari eriŋa nyetubokina a?” 26 Ani iirari ekapolokiniton ŋisigarya amiat ŋakiro ŋun, tolot neni a ŋolo apol akilo iŋes, kiŋit tema, “Iyeni iyoŋ ŋakiro ŋuna itiyae iyoŋ a? Erae ekile lo ituŋanan a Roma!” 27 Aŋun, tolot ekapolon ŋol elope neni a Paulo, kiŋit tema, “Tolimokinae ayoŋ, irae iyoŋ ituŋanan ŋini a Roma a?” Toboŋok Paulo tema, “Ee.” 28 Tolimu ekapolon tema, “Abu ayoŋ oruwor ituŋanan ŋini a Roma anakitac ŋisiliŋa ŋulu alalak.” Tema Paulo, “Nai arae ayoŋ ŋolo a Roma anauruunet.” 29 Kikutukutoosi atipei ŋikilyok ŋulu sek alosete akiŋitiŋit Paulo ŋakiro. Tobul ekapolon a ŋisigarya nooi eyenuni atemar arae Paulo ituŋanan a Roma ka aŋuna abunio iŋes toen Paulo a ŋiriko. Paulo alokiŋaren Atukot 30 Nai acamit ekapolon a ŋisigarya aanyun kire ŋakiro ŋuna esitakinitotor Ŋiyudayan Paulo; aŋun, abu iŋes taparacu keŋ tolaca ŋiriko aneni a Paulo, tocunak ŋisacaradotin ŋulu apolok ka Atukot daadaŋ. Ya nai iŋes Paulo kitowuo alokiŋaren kec. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda