Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋitic. 21 - Ebaibul


Tolot Paulo Yerusalem

1 Ani ketyakaroi isua aneni kec, todokae ameeli, kidiiriyaretei tari loculat ŋolo enyaritae Kos. Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, todoloe loculat Rodes; a nen tolotoi tari lotaun Patara.

2 Toryamunae aina ameeli ŋina alosi Poenikia; aŋun, todokae ameeli ŋin, torotokinoe.

3 Poni isua neni atakania Kupuro, tomanae alowae a ŋolo alo Kwap, tolotoi nakwap ŋina anyaritae Siria. Todokunae alotaun Tiro, anerae arae nen aai ameeli ŋiboro ŋulu ewuokit.

4 Torukaunae ŋikanupak a Yesu aina, kiboi ka ikes esabit epei. Tolimokis ikes Paulo nyelot Yerusalem ikwapei eteyenikinitor ikes Etau ŋolo Asegan.

5 Tari ŋina alimunitere ŋun, ani edaun ŋarwa ŋuna arukitere isua ka ikes, kitemokinetei isua arotokin. Ikitenakis isua ŋikanupak daadaŋ ka ŋaberu kec ta ŋidwe daŋ, tolotoi kiŋa etaun nacukut ŋina ka anam, toryedikoe kilipae, ido totyakatei.

6 Todokae isua ameeli, toboŋosi ikes lorerya kec.

7 Torubakinae isua elosyo ka ameeli tari Tolemais, neni emalaere isua ŋikanupak ŋulu a nen, kiboi ka ikes akoloŋit apei.

8 Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, torotokinoe isua todolunoe lotaun Kaisaria. A nen, tolotoi kai a Pilipo a ŋolo arae ekalimonokinan Ŋakiro ŋuna Ajokak, kiboi ka iŋes. Arae iŋes epei alokidiŋ ŋikilyok ŋikanikaarei ŋulu aris keseun alo Yerusalem.

9 Ayakar iŋes ŋidwe keŋ ŋulupesur ŋiomwon ŋulu arae ŋikadwarak.

10 Ani eriŋa isua iriyatae a nen, bu alo Yudaya ekadwaran ŋolo anyaritae Agabo.

11 Bu iŋes neni kosi, tolema arokoba ŋina a Paulo, toenia ŋakejen keŋ pei ka ŋakan tema, “Ŋuna ebala Etau ŋolo Asegan ikes nu: eenete Ŋiyudayan elope ŋolo ka arokoba a na alo Yerusalem ka ipotokinete ikes iŋes lotuŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan.”

12 Ani iiraryo isua nu, aponi isua ka ŋulu ayakare nen torubakinae edyekitae Paulo nyelot Yerusalem.

13 Tema nai Paulo, “Nyo itiyaete iyes igworotor ikona ka ikiteryebiata ayoŋ etau kaŋ? Atenit ayoŋ aeno alo Yerusalem; meere ŋun bon, nai atenit atwanare daŋ aina aŋuna ke ekiro ke Ekapolon Yesu.”

14 Ani ewouni Paulo akiirar ŋakiro kosi, toesikinae isua erwor, ido temarae, “Kitiyakin ŋuna ecamit Ekapolon.”

15 Ani kedaunosi ŋirwa ŋul, kitemokinetei isua, torotokinoe Yerusalem.

16 Aponi isua torukoroe ka ŋikasyomak ŋice daŋ, ŋulu aponito alo Kaisaria. Arukito ikes ka ekile ŋolo alosyo isua akiboi kai keŋ alo Yerusalem. Arae iŋes Minason ŋolo alo Kupuro, ŋolo aberakin nooi aruwor ekanupan a Yesu.


Kipeyon Paulo Yakobo

17 Ani edolunio isua Yerusalem, ikijaut ŋikanupak isua ka alakara.

18 Ani taparacu keŋ, torukoroe isua ka Paulo aanyun Yakobo ka ŋikatukok daadaŋ ŋulu ka atukot a Ŋikristo ŋulu aponito nen.

19 Kimala Paulo ikes, ido kitatamik ereunit a ŋapeipei ŋakiro daadaŋ ŋuna aris Akuj kitiya alotic keŋ lotuŋa ŋulu pa arae Ŋiyudayan.

20 Ani kiirasi ikes erwor a Paulo, kipuro ikes Akuj. Temasi nai ikes daadaŋ neni a Paulo, “Lokaato, kiŋolik iyoŋ epite ŋolo alo Yerusalem a ne: eyakasi Ŋiyudayan ŋulu edolito ŋalipyo, ŋulu aruworosi ŋikanupak a Yesu. Tari kikote neni, iricakinito ikes daadaŋ Ŋikisila a Moses.

21 Itatamikinitae ikes atemar ibu iyoŋ kitatam Ŋiyudayan daadaŋ ŋulu eyakasi nakwapin ŋuna a ŋituŋa a ŋulu nyerae Ŋiyudayan aesikin Ŋikisila a Moses, alimokin ikes atemar nyileŋerete ŋikusidwe kori nyiwuapito ŋitalyo a Ŋiyudayan.

22 Nyo itemokino kitiyae? Kire iirarete ikes atemar idolu iyoŋ.

23 Aŋun nai, kitiya ŋuna ikilimokinio isua iyoŋ. Eyakasi ne ŋikilyok ŋiomwon ŋulu ikoŋito neni ka Akuj.

24 Torukosi ka ikes lotal ŋolo ka akiteseguno ikwaŋina icikakinitotor Ŋikisila; ido totac egyelit a ŋinibore iitanio aŋuna kec, ikotere epedoryata ikes akibany ŋakyes kec. Alopite a ŋol eyenunete ŋituŋa daadaŋ atemar emam ibore iyookino anakiro a ŋuna kelimonokin ikes aŋuna kon, nai eyenunete atemar iwuapit iyoŋ Ŋikisila a Moses.

25 Nai lotuŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan, ŋulu sek aris keruworosi ŋikanupak, ikiyakik isua ikes abaruwa alimokin ikes ebe aponi isua totyakunae atemar itemokino ikes toesikis akinyam ŋamuja ŋuna einakinitae nakujo, ŋaokot, ediotyaŋ ŋolo emyeditae ka akitiya amalao.”

26 Torukosi nai Paulo ka ŋikilyok ŋul, ani taparacu keŋ, kitiyata kaapei etal ŋolo ka akiteseguno. Tolot nai iŋes Kai ka Akuj, tolimok ŋisacaradotin apaki ŋina adaunor etal ŋolo ka akiteseguno a ŋawat kec, ŋina earere amuronot aŋuna a ŋinituŋanan alokidiŋ kec.


Kikamunae Paulo alo Kai ka Akuj

27 Ani eapikini ŋirwa ŋulukanikaarei ŋulu ka akiteseguno adaun, kiŋolikis Ŋiyudayan ŋice ŋulu alo Asia Paulo alo Kai ka Akuj. Kisiguryakis ikes asepic daadaŋ, kikamut Paulo.

28 Tocelut ikes temasi, “Ŋituŋa a Isirael, kiŋarakinae! Elo ekile ŋolo irimit akwap daadaŋ akitatam ŋituŋa daadaŋ akitoroniyar ŋituŋa a Isirael, Ŋikisila a Moses ka Akai ka Akuj na. Nabo tokona ayau iŋes tari ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan tooma Akai ka Akuj, ido etooŋoryan ne, neni imyekinitae aŋuna ka Akuj!”

29 (Alimunete ikes ŋun, anerae keris ikes kiŋolikis Paulo ka Tropimo ŋolo alo Epeso erukito alotaun, totamakis atemar kori keyait Paulo iŋes tooma Akai ka Akuj.)

30 Kiguryakin etaun daadaŋ, toema ŋituŋa daadaŋ kaapei kikamut Paulo, kiriyasi iŋes kiŋa Akai ka Akuj ka togolokinoe atipei ŋikekya.

31 Ani eriŋa aruruma ikatakinit akiar Paulo, kiyakiyarae akirot neni ke ekapolon a ŋisigarya a Roma atemar ayeu Yerusalem daadaŋ aruruma.

32 Ya iŋes atipei ŋisigarya ka ŋikapolokinitok kec ŋice, kiwonyakis nasepic. Ani iŋolikinete ŋituŋa ikes, towua, toesikis akibuŋa Paulo.

33 Tolot ekapolon a ŋisigarya neni ayai Paulo, kikamu iŋes, totubu atemar toenae iŋes a ŋiriko a ŋiarei. Kiŋit nai ŋituŋa tema, “Ŋae ekile lo? Nyo itiyat iŋes?”

34 Tocelut ŋice anasepic ŋakiro ŋapei, tocelut nabo ŋice ŋace. Kiguryakinos ŋakiro neni aronon, todaun ekapolon a ŋisigarya epite ŋoloyenunet ŋuna kire kepotu kitiyakin. Aŋun, tolimok iŋes ŋisigarya keŋ ayaar Paulo lolain.

35 Ani edolunete ikes nadoketa ŋuna elomarere lolain, todedeŋiar asepic nooi, tosodo ŋisigarya todaka Paulo erae akidak.

36 Ewuapit ikes aruruma a ŋituŋa a ŋulu acelasi ebasi, “Oara iŋes!”


Kirwor Paulo aŋuna keŋ

37 Ani eapiyaryata ŋisigarya Paulo tooma elain, kirworik Paulo neni ke ekapolon a ŋisigarya tema, “Alimuni adiokirot a?” Kiŋit ekapolon a ŋisigarya tema, “Ikwa iyeni iyoŋ erwor Ŋagirik a?

38 Ikwa nyirae iyoŋ Ejipitanoit ŋolo paaran ayeuni ajore, toriko ŋikajiyok ŋulu adedeŋak ŋulu adolito ŋalipyo ŋaomwon naloŋisat a?”

39 Toboŋok Paulo tema, “Arae ayoŋ Eyudayat ŋolo alo Cilicia, ŋolo ekedounitoe alo Taso, etaun ŋolo arwon. Kiŋarakinae kare mono erworik lotuŋa.”

40 Tocamak ekapolon a ŋisigarya iŋes, tosodi Paulo towo kiikiikok akeekan akisililiŋ ŋituŋa. Ani ililiŋete ikes, kirworik Paulo neni kec a Ŋayudayan ebala:

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan