Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋitic. 20 - Ebaibul


Tolot Paulo Makedonia ka Akaia

1 Ani kedaun aruruma, tonyarau Paulo ŋikanupak iwapei, kisimukek ikes, ido tolimok tema, “Ikianyun.” Torotok nai iŋes Makedonia.

2 Ani kedau akirim ŋitela ŋul daadaŋ, kisimukek ŋikanupak a nen, ido tolot Akaia.

3 Kiriya iŋes aina ŋilapyo ŋiuni. Ani eriŋa iŋes itemonokin alosit ka ameeli Siria, toyenu atemar etukosi Ŋiyudayan aŋuna keŋ. Aŋun, totyaku iŋes akitor nabo Makedonia eboŋori.

4 Torukosi ŋituŋa lu ka iŋes: Sopate ŋolo alo Berea--lokoku a Piro, Aristako ka Sekondo ŋulu alo Tesalonika, Gaio ŋolo alo Derube, Tuciko ka Tropimo ŋulu alo Asia ka Timoteo.

5 Toberaros ikes kiŋaren ikidarut isua alo Toroas.

6 Ani edaun ŋasuban ŋuna a ŋamugati a ŋuna emam ŋakinyalet, torotokinoe isua ka ameeli alo Pilipi. Kelunyarosi ŋirwa ŋikan, torukaunae ikes alo Toroas, kiriyae aina esabit epei.


Alosit a Paulo Toroas ŋina esidyon

7 Akoloŋit ŋina ke Esabit, apaki ŋina ikiyakar isua iwapei akinumunum Akimuj ŋina ke Ekapolon, abu Paulo kirwor neni a ŋikanupak a ŋulu a nen akitodol kidiŋ akuwar, aŋuna arotokinitor iŋes taparacu keŋ.

8 Ayakasi ŋitaae ŋulu alalak nagule ŋina alokidiama, ŋina ikitukokina isua.

9 Eboi esorokit ŋolo anyaritae Eutiko alodirisa; ikwaŋina arubakinitor Paulo irworo, kilurakin nooi Eutiko akitodol neni ajotooror. Kimasun kwap alodirisa a ŋolo anagule a ŋina ayai kidiama ŋunaarei. Toryamunae iŋes etwanit.

10 Todoka nai Paulo kwap, torwakin neni keŋ, totun iŋes, tolimu tema, “Nyikibul, eyari iŋes!”

11 Toboŋo iŋes kidiama kai, tokorak Akimuj ŋina ke Ekapolon kimuja kaapei. Kirworo iŋes ka ikes ekaoyan akitodol nakipiripirunet akoloŋ, ido torotok.

12 Yaasi ikes esorokit lore eyari ka alakara ikes nooi.


Torotokis Paulo ka ŋirukitos keŋ alo Toroas tari Mileto

13 Tolotoi isua alo Toroas kiŋaren, todokae ameeli tari Asos, kimyekinae Paulo ebunit a ŋakejen a nen, aneni atyakunitae isua akitodokia iŋes ameeli; anerae aris iŋes kikilimok isua akitiya ŋun.

14 Ani ikiryamakin iŋes ka isua Asos, kitodokakinae isua iŋes ameeli, tolotoi tari loculat Mitilene.

15 Torotokinoe a nen, kitoroi taparacu iwalari diyete eculat ŋolo anyaritae Kios. Kelunyar akoloŋit apei, todolunoe isua loculat Samo; ani akoloŋit ŋina atupakini ŋin, todoloe Mileto.

16 Aris Paulo ketyaku adepar Epeso, ikotere nyicanicanaar adiopaki alo Asia. Ekirikira iŋes erae kepedori adolun Yerusalem nyedolo akoloŋit ŋina a Pentekoste.


Erwor a Paulo ŋolo esidyon neni a ŋikatukok alo Epeso

17 Kiyaku Paulo akituk alo Mileto tari Epeso alimokin ŋikatukok ŋulu ka atukot a ŋikanupak akisiryam iŋes.

18 Ani edolunete ikes, tolimok iŋes ikes tema, “Iyenete iyes ŋilopeyek epite ŋolo ikirukitor iyes ka ayoŋ apaki daadaŋ, ameun akoloŋit ŋina adolunio ayoŋ Asia.

19 Abu ayoŋ etiyanak Ekapolon anapatanu tari anapakio a ŋuna egworor ka ŋuna aryamunitor ŋican, ikwaŋina arubakinitotor Ŋiyudayan etukosi aŋuna kaŋ.

20 Iyenete iyes atemar abu ayoŋ nyemunon idiobore ŋini eyai epoida aneni kus, abu okolimonok ka eketatamik anatukon ka alorerya kus.

21 Abu ayoŋ eteyenik Ŋiyudayan ka Ŋigirik daŋ atemar etemokino ikes tokiwa ŋasecisya kec alokiŋaren Akuj ka tonupa Ekapolon yok Yesu Kristo.

22 Nai tokona, anakipup Etau ŋolo ka Akuj, alosi ayoŋ Yerusalem pa ayeni ŋuna akatakanikinete ayoŋ aina.

23 Ŋuna ayeni ayoŋ ikes nu: eketeyenunui Etau ŋolo Asegan ayoŋ alotaunio a daadaŋ atemar ekedarit ayoŋ alomar mabus ka aryamun ŋakisicaneta.

24 Nai aneni kaŋ nyepol akiyar nooi akilo aŋetakin akerit na ŋina erae etic ŋolo akainakinit Ekapolon Yesu ayoŋ akitiya. Etic ŋol iŋes akiteyenun Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna ka ajokis a ŋina ka Akuj.

25 “Ayeni ayoŋ tokona atemar iyes daadaŋ ŋulu adau ayoŋ alimonokin ŋuna ka Apukan ka Akuj, nyikiŋolikinete ayoŋ nabo.

26 Aŋun, ekekekini iyes nooi napeikoloŋit na atemar, ani tokona kitutubokinosi iyes Akuj, emam ŋuna akatapito ayoŋ.

27 Anerae nyimunono ayoŋ akiserakin iyes ŋuna daadaŋ ecamit Akuj.

28 Kimukeuna make ka kiyoko esipan daadaŋ ŋolo ecikak Etau ŋolo Asegan nakan kus. Toraakas ŋikeyokok ŋulu ka atukot a ŋina a ŋikanupak Akuj, ŋina abu iŋes kituruwo ŋina keŋ a ŋaokot a Lokoku keŋ.

29 Ayeni ayoŋ atemar ani karotok ayoŋ, epote ŋipeei ŋulu adedeŋak nooi neni kus ka nyeesikinete akinyasun esipan.

30 Ebuni apaki ŋina elomuniata tari alokidiŋ kus ŋikalyokonok ŋice ecamito atemar kiwuapakis ŋikanupak ikes.

31 Aŋun nai, totenito totamunito atemar tari anapakio a ŋuna egworor ayoŋ, abu ekesimukek iyes daadaŋ akuwar ka apaaran, tolunyar ŋikaru ŋiuni.

32 “Nai tokona, ekewuakini ayoŋ iyes nakan ŋuna ka Akuj ka nakiro ŋuna ka ajokis keŋ, ŋina epedori akitogogoŋ ka ainakin iyes ŋarereŋisyo ŋuna iŋadat Akuj aŋuna a ŋituŋa a ŋulu eturuwo iŋes ŋulu keŋ.

33 Iyenete iyes ŋilopeyek atemar nyiwuakina ayoŋ ekibure losilipa a ituŋanan a idio, logolid kori lolowi,

34 nai abu ayoŋ a ŋakan kaŋ etiya ka oryamu ibore daadaŋ ŋini ikiitanit ayoŋ ka ŋirukitos kaŋ.

35 Eketoodik ayoŋ iyes alopitesyo a daadaŋ atemar itemokino ŋinituŋanan kitiya ka agogoŋu, ikotere epedori akiŋarakin ŋulu epalag anatamunit ŋakiro ŋuna abala Ekapolon Yesu, ‘Eyai arereŋu nooi nainanakin akilo naryamunun.’ ”

36 Ani irikakini Paulo erwori, toryediko kaapei ka ikes daadaŋ, kilipa.

37 Totunakinos ikes daadaŋ neni keŋ enuyete ebasi, “Tolot neni ajokan.”

38 Egworosi ikes ka eyaloloŋete nooi a ŋakiro a ŋuna aris iŋes kelimu atemar nyiŋolikinete ikes iŋes nabo. Kitenakis nai iŋes nameeli.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan