Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋitic. 2 - Ebaibul


Abunore ŋina ke Etau a ŋolo Asegan

1 Ani edoli akoloŋit ŋina a Pentekoste, acunakina ŋikanupak daadaŋ iwapei.

2 Tonaŋakin ikes atipei eruye ŋolo esibit ŋolo ke ekuwuam a ŋolo apolon ebuni alokidiama, kiryam tooma akai ŋina aya ikes.

3 Kiŋolikis nai ikes ŋiboorei ŋulu ekote ŋakimia ielakin pena neni kec a daadaŋ.

4 Kilelebikin Etau ŋolo Asegan neni kec daadaŋ, togeut akirwor ŋaŋajepa ŋuna agelegelya, ikwaŋina ainakinitor Etau ŋolo Asegan ikes akirwor.

5 Ayakasi nai nen Ŋiyudayan ŋulu eboiyete alo Yerusalem, ŋulu ainakina neni ka Akuj; aponito ikes alobukui a daadaŋ a ŋulu anakwap.

6 Ani iirarete ikes eruye ŋol, tocunun asepic a ŋituŋa ŋina alalan, toumokis ikes daadaŋ, anerae ŋinituŋanan alokidiŋ kec apupi Ŋikiyakia irworosi aŋajep keŋ.

7 Toumokis ikes nooi temasi, “Erae ŋituŋa lu ŋulu irworosi Ŋigalileyan.

8 Kaanukiro nai ikipupio iwon ikes irworosi ŋaŋajepa yok?

9 Ikiponit iwon anakwapin a nu: alo Parisia, alo Media ka Elam; alo Mesopotamia, Yudaya ka alo Kapadokia, Ponito ka Asia;

10 alo Pirigia, Pampilia ka Ijipit ta ŋiwaetin a Libia ŋulu eya diye Kurene. Ikirae iwon ŋice ŋulu alo Roma,

11 Ŋiyudayan ka ŋulu nyerae Ŋiyudayan ŋulu ikicamu anupit kec. Ikiponit bo iwon ŋice alo Kirete ka Arabia--nai opupete bo iwon daadaŋ ikes irworosi a ŋaŋajepa yok ŋakiro ŋuna ka aumokin ŋuna etiyak Akuj!”

12 Aŋuna ka aumokinit ka ataaŋaŋ kec, kisyakis akiŋitanar make ebasi, “Anukiro nu?”

13 Nai tokyenatar ŋice ikes temasi, “Emerasi ŋituŋa lu!”


Erwor a Petero

14 Abu Petero towua ka Ŋikiyakia ŋuluce ŋulutomon ka epei, tosodi tocelu tema, “Ŋituŋa ŋulu a Yudeya ka iyes daadaŋ ŋulu iboiyete alo Yerusalem, toyenutu nu ka topupokisi ŋakiro kaŋ kojokan!

15 Nyemerasi ŋituŋa lu ikwaŋina itamakinitotor iyes; eriŋa erae ŋisaae ŋiuni ŋulu ka ataparacu.

16 Nai erae ŋuna iteete iyes tokona ŋuna erworit ekadwaran Yoel ebala:

17 ‘Ebala Akuj, etiyakini ayoŋ nu alorwa a ŋulu esidyok; eyakikini ayoŋ Etau kaŋ lotuŋa daadaŋ. Edwarete ŋikusidwe ŋulusapa ka ŋulupesur, eanyunete ŋikusisorok ŋatakanikineta ka irujaete ŋikasikou kus.

18 Kire tari ŋiketiyak kaŋ, ŋikilyok ka ŋaberu, eyakikini Etau kaŋ ŋirwa ŋul, ido todwara.

19 Etiyakini ayoŋ ŋakujuwuanisya alokidiama ka ŋaumonokineta alokwap: eyakaun ŋaokot ka akim ta apuru ŋina alalan nooi;

20 isiryonio akoloŋ cuc, ka itereŋio elap puu kikok ŋaokot, eriŋa nyedolo Akoloŋit ŋina apolon nooi ŋina ke Ekapolon.

21 Ido nai ituŋanan daadaŋ ŋini enyarit ekiro ŋolo ke Ekapolon, eiunio.’

22 Topupokisi ŋakiro nu, iyes ŋituŋa a Isirael! Arae Yesu ŋolo a Nasaret ituŋanan ŋini eyakuunit Akuj. Abu iŋes kiteyenik ŋakiro neni kus alotooma ŋakujuwuanisya ka ŋaumonokineta ta ŋakitoodikineta ŋuna abu Akuj kitiya alotooma keŋ. Iyenete iyes ŋilopeyek ŋun.

23 Aris Akuj anacamit ka anaosou keŋ ka alope ketyaku atemar itemokino ikirikokin iyes Yesu ka toara iŋes, anajalakin ŋituŋa ŋulu asecak ibubukinete iŋes lomusalaba.

24 Nai abu Akuj kiteyaru iŋes alokatwak; tolacu iŋes anapipilu a ŋina ka atwanare, anerae pa apedori atwanare akien iŋes.

25 Anerae erworit koloŋ Daudi ŋakiro keŋ ebala, ‘Ŋirwa daadaŋ, ete ayoŋ Ekapolon alokiŋaren kaŋ; eyai iŋes nakan kaŋ ŋina aloteten, ikotere nyeryaŋiryaŋakin ayoŋ.

26 Aŋun, elelyani ekaatau ka ikipuro iyoŋ etoil kaŋ. Ayeni ayoŋ atemar atwani, nai ayakar ayoŋ akigeno;

27 anerae nyikimyekini iyoŋ ayoŋ anakibois a ŋikatwak, kori nyicamakini iyoŋ eketiyan kon ŋoloseuna ebosi.

28 Ikitoodik iyoŋ ayoŋ ŋirotin ŋulu elosete nakiyar ka eketelelyani ayoŋ nooi neni ikirukitor ka iyoŋ.’

29 “Ŋikaitotoi: itemokino ayoŋ ekesileerek iyes ŋakiro ŋuna a papaa yok a Daudi. Abu iŋes totwan ka aponi tonukae, ido eyai alyal keŋ tari tokona ne neni ikiya iwon.

30 Ayeni Daudi atemar, aris Akuj kikoŋ atemar eturuwori lopapait keŋ epei erwosit, kilunyokin lokicoloŋ keŋ.

31 Aŋuna araakar Daudi ekadwaran, toyenu ŋuna alosi Akuj akitiyakin alorwa a ŋulu alokiŋaren, kirwor ŋuna ka ayarun a Kristo tema, ‘Nyimyekina Akuj iŋes anakibois a ŋikatwak, nyebosa akuwan keŋ analyal.’

32 Eteyaru Akuj Yesu ŋolopei ŋol alokatwak ka ikirae isua daadaŋ ŋisuudae ŋulu a ŋakiro a ŋun.

33 Adau Akuj Papa akitopoloor iŋes, ewuak lowae keŋ ŋolo aloteten ka ainakin iŋes Etau ŋolo Asegan ikwaŋina aris kiikinere; ido ŋuna iteete iyes ka topupete tokona, erae ainakinet ŋina ke Etau a ŋolo Asegan a ŋolo ikibukok Yesu isua.

34 Anerae nyeloto Daudi nakuj, nai abu tema, ‘Atema Ekapolon neni ke Ekapolon kaŋ, kiboikin teten kaŋ,

35 akitodol neni ewuakinia ayoŋ ŋimoi kon kwap ŋakejen kon.’

36 Aŋun, itemokino tokona ŋituŋa a Isirael daadaŋ toyenut atemar, Yesu ŋolo ibubukinete iyes lomusalaba, iŋes abu Akuj kituruwo Ekapolon ka Kristo!”

37 Ani iirarete ŋituŋa ŋakiro ŋun, tonomosi ŋakiro ŋitai kec, tosodo kiŋita Petero ka Ŋikiyakia ŋuluce temasi, “A ŋikaitotoi, ikikokini tokona isua ai?”

38 Tolimok Petero ikes tema, “Tokiwa ŋasecisya kus, kibatisae ŋinituŋanan alokidiŋ kus alokiro a Yesu Kristo, ikotere isyoniyo ŋasecisya; ido toryamut ainakinet ŋina ka Akuj--Etau ŋolo Asegan.

39 Anerae arae akiikinet ka Akuj ŋina kus ka ŋikusidwe ta neni a ŋituŋa a daadaŋ a ŋulu elwaka a ŋulu enyaraunit Ekapolon yok Akuj neni keŋ.”

40 Kiteyenik Petero ikes ŋakiro ŋuna alalak, kisimukek tema, “Toiunos anakisicanio a ŋina eryamunete ŋituŋa ŋulu aronok ŋulu ka anyamet a na!”

41 Tonupa ŋituŋa ŋulu alalak ŋakiro keŋ kibatisae, ido kiyatakin lokanupak ŋituŋa ŋulu adolito ŋalipyo ŋauni akoloŋit ŋin.

42 Torubakis ikes daadaŋ epupete ŋakiro ŋuna etatamete Ŋikiyakia, togeut ikes alosenen natukot ŋina a ŋikanupak akimuj kaapei ka akinumunum Akimuj ŋina ke Ekapolon ta akilipenen.


Akiyar ŋina ayakatar ŋikanupak alokidiŋ kec

43 Etiyasi ŋakujuwuanisya ka ŋaumonokineta ŋuna alalak aneni a Ŋikiyakia, toumokis nai ŋituŋa daadaŋ a ŋun.

44 Torubakis ŋikanupak daadaŋ erukito ka emorete ŋiboro kec.

45 Agyelanarete ikes ebari ka ŋiboro kec, tokorakis ŋisiliŋa neni a ŋinituŋanan lopite ŋolo eitanitor iŋes.

46 A ŋinakoloŋit, apotu ikes torubakis iryamunun kaapei Kai ka Akuj, akimuj kaapei ka akinumunum Akimuj ŋina ke Ekapolon alorerya kec. Amorete ikes akimuj ka alelyan ka arimao;

47 epurosi ikes Akuj ka tominakinito ŋituŋa daadaŋ ikes. A ŋinakoloŋit, eyatanakini Ekapolon natukot kec ŋulu aiununuyo.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan