Ŋitic. 17 - EbaibulKisicanae Paulo ka ŋikeerukitos keŋ alo Tesalonika 1 Toloto ikes, kitoro lotaunio ŋulu ka Ampipoli ka Apolonia tari Tesalonika neni ayai esinagoga ŋolo a Ŋiyudayan. 2 Ikwaŋina araakar epite a Paulo, abu tolosene losinagoga. Kiyana iŋes ka ŋituŋa a nen ŋirwa ŋuluuni ŋulu arae ŋulu a Sabato, tolimonokini ikes ŋakiro ŋuna igiritae Nakigireta. 3 Kisileerek ka kitoodik ikes atemar etemokino Kristo toryamu ŋican ka toyaru alokatwak. Tolimu Paulo tema, “Yesu lo, ŋolo eserae ayoŋ neni kus, iŋes erae Kristo.” 4 Tonupa ŋice alokidiŋ kec, toriwo neni a Paulo ka Silas. Tonupa daŋ Ŋigirik ŋulu alalak ŋulu ainakina neni ka Akuj, kaapei ka ŋaberu ŋuna alalak ŋuna apolok alotaun. 5 Nai min arakao neni a Ŋiyudayan, kiriraut ŋikerimitok emaket ŋice, toyeut aruruma. Kisiguryakis ikes etaun daadaŋ, tolomasi ka agogoŋu lore a Yason, iwarito Paulo ka Silas ayaun ikes kiŋa lotuŋa. 6 Nai ani eryamunete ikes emamukasi, kiriut Yason kaapei ka ŋikanupak ŋice lokapolok ŋulu ke etaun, tocelas ebasi, “Etolomut ŋikilyok lu ŋakiro ŋuna aronok nakwap daadaŋ! Tokona apotu ikes lotaun yok 7 ka ejau Yason ikes kai keŋ. Eŋerito ikes daadaŋ ŋikisila ŋulu ke ekepukan a Roma, aŋuna ebaakatar ebe eyai erwosit ece ŋolo enyaritae Yesu.” 8 Ani iirarete ŋituŋa ka ŋikapolok ŋulu ke etaun ŋakiro ŋun, kiidakinos nooi. 9 Kitelemut ŋikapolok Yason ka ŋuluce daŋ ŋisiliŋa ŋulu acamakinere ikes akiboi alokiŋa ejera. Tolacakis nai ikes toloto. Tonupa ŋituŋa ŋulu alalak alo Berea 10 Ŋinapei ani ewari akwap, tolimokis ŋikanupak Paulo ka Silas atemar toloto Berea. Ani edolete ikes inaa, toloto losinagoga a Ŋiyudayan. 11 Apupete ŋituŋa a nen ŋakiro akilo ŋulu alo Tesalonika, anerae apotu kijaut ŋakiro ŋuna ka Akuj ecamito nooi, tosyomete a ŋinakoloŋit ŋakiro ŋuna igiritae Nakigireta, ecamito aripun erae kerae kire ŋakiro ŋuna erworo Paulo. 12 Aŋun, tonupa ikes ŋulu alalak; tonupa daŋ Ŋigirik ŋulu alalak, ŋaberu ŋuna ajakaanak, kaapei ka ŋikilyok. 13 Nai ani iirarete Ŋiyudayan ŋulu alo Tesalonika atemar iserae Paulo ŋakiro ŋuna ka Akuj tari alo Berea, potu ikes neni daŋ, togeut akitutuk ŋituŋa, kisiguryakis. 14 Kitenakis ŋikanupak Paulo atipei, tolot ananam; nai kidoŋo Silas ka Timoteo Berea. 15 Apotu ŋikilyok ŋulu etenarete Paulo kitodolo iŋes Asen. Toboŋosi nai ikes Berea, kedau Paulo akicik ikes atemar okoryamut iŋes Silas ka Timoteo atipei alotooma apaki ŋina euruwuana. Alo Asen 16 Ani eriŋa Paulo idarit Silas ka Timoteo alo Asen, toronik iŋes nooi epite ŋolo alalaata ŋakujo alotaun a ŋol. 17 Aŋun, kirworo iŋes alosinagoga ka Ŋiyudayan kaapei ka ŋuluce ŋulu ainakina neni ka Akuj; kimocoete jwi jwi alomaket ka ŋulu arae ŋikalotok. 18 Kimocoto daŋ iŋes ka ŋikaosok ŋulu anyaritae Ŋipikuriyae ka Ŋisitoikae. Temasi ŋice, “Inyoni ecamit ekile ŋolo irworo car lo alimun?” Temasi ŋice, “Esibit elimonokini iŋes ŋakiro ŋuna a ŋakujo a ŋuna egelaaka.” Alimunete ikes ŋun, anerae alimonokini Paulo ŋakiro ŋuna a Yesu ka ŋuna ka ayarun alokatwak. 19 Aŋun, tonyaraiyasi ikes iŋes yaasi loikiiko ŋolo ke etaun, ŋolo anyaritae Areopago, tolimokis iŋes temasi, “Ikicamit isua akiirar akitatam ŋina kitete na, ŋina itatami iyoŋ. 20 Anerae epupyo isua ŋakiro ŋace ŋuna egelaaka; aŋun, ikicamit isua ayenun apolou kec.” 21 (Aminasi ŋituŋa ŋulu ka Asen ka ŋulu gelae ŋulu aya nen aayenen ŋapakio daadaŋ irworosi ŋakiro ŋuna alunyarosi ka akiiranar ŋuna kitet.) 22 Towo Paulo alokiŋaren eikiiko ŋolo ka Areopago, kirworik tema, “Ŋituŋa ŋulu ka Asen, ayenu ayoŋ atemar iraakasi iyes ŋituŋa ŋulu iyaito ibore daadaŋ alowae a ŋolo ke edin. 23 Apaki ŋina erimoritor ayoŋ etaun kus ka eŋolianak neni ilipyananaata iyes, abu oanyua neni imurotor iyes neni egiritae neni ebala, ‘Neni ka akuj a ŋina nyeyenio.’ Akuj ŋin nai, ŋina ilipete iyes neni keŋ nyiyenete, iŋes tokona eserae ayoŋ ŋakiro keŋ. 24 Akuj na ŋina asubuni akwap ka ibore daadaŋ ŋini eyai tooma keŋ, ŋina erae Ekapolon ŋolo anakuj ka akwap; nyiboi iŋes anakais a ŋuna edukito ŋituŋa akilipya ŋakujo. 25 Nabo daŋ nyiitanit iŋes akiŋarakinet a ŋituŋa esibit icana iŋes idiobore, torae bo iŋes einanakini akiyar ka ekieŋanu ta ŋiboro daadaŋ neni kec. 26 Abu Akuj tosub ŋibukui a ŋituŋa daadaŋ alokile ke epei, kisiboik ikes nakwap daadaŋ, kedau atubun apaki ŋina eyaryata ka neni iboikinosi. 27 Etiyae Akuj ŋun, ikotere kiwara ŋituŋa iŋes, toraraput, ido toryamut iŋes. Tari kikote nen daŋ, nyelwana iŋes aneni yok a daadaŋ. 28 Anerae ebookoi ebe: ‘Ikiyari, ikilosi ka ikiya iwon aŋuna ka Akuj.’ Ikwaŋinapei ebaakatar ŋikegirak kus ŋice ebe, ‘Ikirae iwon kire ŋiletok keŋ.’ 29 Ikwaŋinapei ikiraakar iwon ŋiletok ŋulu ka Akuj, nyitemokino iwon ikitami atemar ikwaan eyakae keŋ ka etorube ŋolo eyeunitae ke egolid kori ke esilipa kori ka amoru--etorube ŋolo eyeuni ituŋanan ka aosou keŋ. 30 Akitodol apaki na, abu Akuj nyimaraki ŋapakio ŋuna pa ayeniata ŋituŋa iŋes, nai tokona ecikak ŋituŋa anakwapin a daadaŋ akibelekin neni keŋ. 31 Anerae atubu Akuj akoloŋit ŋina etubokinia ŋituŋa daadaŋ anakwap anakiyookino ka erae ituŋanan ŋini aseu iŋes itiyakini ŋun. Etoodiu iŋes ŋun lotuŋa daadaŋ anakiteyarun ituŋanan ŋin alokatwak!” 32 Ani iirarete ikes ŋuna ka ayarun alokatwak, tojamuwasi ŋice iŋes; nai temasi ŋice ebe, “Ikicamit isua akiirar iyoŋ irworo ŋakiro ŋun nabo.” 33 Aŋun, tolot Paulo aloikiiko. 34 Nai apotu ŋikilyok ŋice toriwo ka iŋes, tonupa: alokidiŋ ŋul, ayai Dionisio ŋolo ka atukot a ŋina ka Areopago ka aberu ŋina anyaritae Damaris ta ŋice daŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda