Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋitic. 13 - Ebaibul


Akirimoret a Paulo ŋina ke ekiŋaren

1 Ayakasi ŋikadwarak ka ŋiketatamak neni a Ŋikristo a ŋulu alo Antiokio. Araakasi ikes Baranaba ka Simeon ŋolo arae Niger (iŋes atemar ŋolokiryonon), Lukio ŋolo abunit alo Kurene, Manaen ŋolo kepolounete kaapei ka erwosit Erode ta Saulo.

2 Ani ilipete ikes neni ke Ekapolon ka kikanyete, tolimok Etau ŋolo Asegan ikes tema, “Kimyekisi Baranaba ka Saulo kitiyata etic ŋolo anyaritor ayoŋ ikes.”

3 Ani kedaut ikes akikany akimuj ka kilipete, kidokokis ŋakan kec neni a Baranaba ka Saulo, kiyakiyasi ikes.


Baranaba ka Saulo alo Kupuro

4 Aŋun, kedau Etau ŋolo Asegan akiyak Baranaba ka Saulo, toloto ikes Seleukia; a nen, todoka ameeli toloto loculat ŋolo enyaritae Kupuro.

5 Ani edolete inaa, tolomasi lotaun ŋolo enyaritae Salamis, kiserata ikes ŋakiro ŋuna ka Akuj alosinagogae a Ŋiyudayan. Arukito ikes ka Yoana ŋolo arae Mariko, ŋolo eŋarakinit ikes.

6 Ani kedaut ikes atubor aloculat, todolo lotaun ŋolo enyaritae Papos. Toryamut ikes a nen ekekukujan ŋolo anyaritae Ba-Yesu, ŋolo arae Eyudayat, torae daŋ ekadwaran ŋolo alyokonon.

7 Arae iŋes ekone ke ekepukan a Papos a ŋolo anyaritae Serugo Paulo. Arae Serugo Paulo ekile ŋolo aoson. Tonyaraiya iŋes Baranaba ka Saulo neni ayai iŋes, anerae acamit akiirar ŋakiro ŋuna ka Akuj.

8 Nai abu ekekukujan Elimas (epite ŋol anyaritotor Ŋigirik Ba-Yesu ŋol), ŋolo acamit akitooliyor ekepukan ananupit ŋakiro ŋuna ka Akuj, kitepeg ikes.

9 Nai abu Saulo, ŋolo daŋ anyaritae Paulo ŋolo eleleba Etau ŋolo Asegan, kitek ekekukujan,

10 tolimu tema, “Iyoŋ lokoku a Satan! Iyoŋ emoit ŋolo ka akiyookino a daadaŋ! Ileleba iyoŋ ŋamodyanakineta ŋuna egelegelya ka aronis! Nyijoŋoenene mono iyoŋ akilocenen ŋakiro ŋuna ke Ekapolon ŋuna a kire, kituruwo alyokonu a?

11 Kiira! Ikisicani tokona Ekapolon iyoŋ. Imudukani iyoŋ ka nyiŋolikini akica ŋina ka akoloŋ mono.” Ŋolopeikiro, tonaŋakin Elimas ilwacikini ŋakonyen keŋ kiriokyata cuc, kisyak akitwap iwarit idiotuŋanan ŋini ikamuni akan keŋ, toriko.

12 Ani iŋolikini ekepukan ŋuna apotu kitiyakinos, tonup, anerae abu iŋes toumok nooi aŋuna ka akitatam a ŋina a ŋakiro a ŋuna ke Ekapolon.


Alo Antiokio a ŋolo anakwap a Pisidia

13 Torotokis nai Paulo ka ŋirukitos keŋ ka ameeli alo Papos, potu lotaun Periga ŋolo anakwap a Pampilia, neni abunio Yoana Mariko toesikinia ikes toboŋo Yerusalem.

14 Torotokis nai ikes alo Periga, todolo lotaun Antiokio ŋolo anakwap a Pisidia. Ani akoloŋit ŋina a Sabato, toloto ikes losinagoga, kiboikinos.

15 Ani kesyomi ekitaabo ŋolo a Ŋikisila a Moses ka ŋakigireta ŋuna a ŋikadwarak, kiyakikis ŋikapolokinitok esinagoga ikes akirot ebasi, “Ŋikaitotoi, ani keyai iyes akirot ŋina isimukekini ŋituŋa, tolimutu.”

16 Aŋun, tonyou Paulo kikia akan keŋ akisililiŋ ikes, tolimok tema, “Ŋituŋa a Isirael ka iyes ŋulu ikerito Akuj, topupokisi!

17 Abu Akuj ŋina a ŋituŋa a lu a Ŋisirael toseu atapapaa yok, kipitu ikes apaki ŋina ayakatar Ijipit. Anapedor keŋ a ŋina apolon, abu yau ikes alo Ijipit.

18 Todaŋ iŋes ikes ŋikaru ŋatomoniomwon analoŋisat.

19 Abu iŋes kilou ŋakwapin ŋakanikaarei alo Kanaan, ido inak ŋituŋa keŋ akwap a ŋituŋa a ŋul, kituruwo ŋina kec.

20 Apotu nu daadaŋ yaasi ŋikaru ŋamiae ŋaomwon ka ŋatomonikan ameun apaki ŋina aponiata ikes alo Ijipit. “Ekaku a ŋun, abu Akuj inak ikes ŋikatubok akitodol apaki ŋina a Samuel ke ekadwaran.

21 Kiitana nai ikes erwosit, ido inak Akuj ikes Saulo lokoku a Kis, a ŋolo ka ateker a Benjamin, aruwor erwosit kec ŋikaru ŋatomoniomwon.

22 Ani kelema Akuj Saulo, kilunyok Daudi aruwor erwosit kec. Kiteyenu Akuj nu aŋuna a Daudi: ‘Aanyu ayoŋ atemar erae Daudi, lokoku a Yese ekile ŋolo elelyania etau kaŋ; itiyakini iŋes ŋuna daadaŋ acamit ayoŋ iŋes kitiya.’

23 Ayau Akuj aloletok a Daudi Ekaiunan ŋolo a Ŋisirael, ŋolo erae Yesu, ikwaŋina aris iŋes kiikinia.

24 Ani eriŋa Yesu nyebuno, aris Yoana kelimonoki ŋituŋa a Isirael daadaŋ atemar etemokino ikes tokiwa ŋasecisya kec, kibatisae.

25 Ani eapuuni Yoana akirikakin akitatam keŋ, tolimok ŋituŋa tema, ‘Itamete iyes atemar ŋae ayoŋ? Nyarae ayoŋ ŋolo idarito iyes. Emam, nai ekaku kaŋ, ebuni iŋes ŋolo nyapedori ayoŋ tari alacun ŋamuk keŋ.’

26 “Ŋikaitotoi, ŋiletok ka Aburaam ka iyes ŋuluce ŋulu ikerito Akuj. Erae neni yok eyakuun ŋakiro ŋuna ka aiuno a na!

27 Apotu ŋituŋa ŋulu a Yerusalem ka ŋikarikok kec nyeyena Yesu, kori nyiirasi ŋakiro ŋuna a ŋikadwarak ŋuna esyomeneneo a ŋinakoloŋit a Sabato. Tari kikote nen, apotu kisiyookis ŋun, toara iŋes.

28 Tari ŋina pa aryamuniata ikes ŋakiro ŋuna etemokino totubokinere iŋes atwanare, apotu ikes tolimokis Pilato atemar toarae iŋes.

29 Ani kedaut ikes akisiyookin ŋakiro daadaŋ ŋuna egiritae aŋuna keŋ, apotu tolemut akuwan keŋ alomusalaba, kiperikis nalyal.

30 Nai abu Akuj kiteyaru iŋes alokatwak

31 ka abu iŋes ŋirwa ŋulu alalak totakanu eyari neni a ŋulu arukunete ka iŋes alo Galileya tari Yerusalem, ŋulu tokona erae ŋisuudae keŋ alotuŋa.

32 Ikiinunit tokona isua iyes Ŋakiro ŋuna Ajokak,

33 atemar ŋakiro ŋuna eikinit Akuj atapapaa yok, esiyook tokona aneni yok a ŋulu ikirae ŋiletok kec aŋuna eteyarunia Yesu. Ikwaŋinapei igiritere tooma Eete ŋolo a ŋiarei ebe: ‘Irae iyoŋ Lokoku kaŋ; aruwor ayoŋ Papa kon nakoloŋit na.’

34 Elimorit Akuj anakiro a nu atemar eteyaruni iŋes Yesu alokatwak, nyebosi jik, ebe: ‘Akainakini ayoŋ iyoŋ ŋarereŋisyo ŋuna asegak, ŋuna a kire ŋuna eikinit ayoŋ Daudi.’

35 Elimunit Daudi daŋ alotooma Eete ece ebe: ‘Nyimyekini iyoŋ eketiyan kon ŋolo asegan ebosi.’

36 Nai kire abu Daudi totwan, kedau akitiya ŋuna acamit Akuj iŋes kitiya ananyamet keŋ, tonukae diyete atapapaa keŋ, ido tobos.

37 Nai ŋolo abu Akuj kiteyaru alokatwak, abu nyebos.

38 Aŋun ŋikaitotoi, itemokino iyes toyenut atemar alotooma Yesu, iserao neni kus ŋakiro ŋuna ka akisyon ŋasecisya.

39 Alotooma keŋ, ŋinituŋanan enupi, elacakinio anasecit a daadaŋ a ŋina pa apedorete Ŋikisila a Moses alacakin iŋes.

40 Tocoito nai nyetakanut neni kus ŋuna elimunito ŋikadwarak ebasi:

41 ‘Kiirasi! Iyes ŋikajamuwanarak ŋakiro ŋuna ka Akuj! Toumonokisi, totwaka! Anerae alosi ayoŋ akitiyakin alorwa kus ibore ŋini nyinupete iyes jik tari daŋ kikilimok iyes idiotuŋanan!’ ”

42 Ani erotokinete Paulo ka Baranaba alosinagoga, kiŋitakis ŋituŋa ikes alimokin ikes nabo ŋakiro ŋun akoloŋit ŋina a Sabato ŋina atupasi ka ŋin.

43 Ani kielarosi ŋituŋa alosinagoga, totupakis Ŋiyudayan ŋulu alalak kaapei ka ŋulu acamunito anupit ŋina a Ŋiyudayan, Paulo ka Baranaba. Apotu lu kisirworo ikes ka kitogogoŋo ikes arubakin anajokis a ŋina ka Akuj.

44 Akoloŋit ŋina a Sabato ŋina atupakini, adikino ŋituŋa daadaŋ isunyunosi alotaun akiirar ŋakiro ŋuna ka Akuj.

45 Nai ani iŋolikinete Ŋiyudayan ŋasepico, min arakao nooi neni kec, kitepega erwor a Paulo ka kiyanya iŋes.

46 Kirworo nai Paulo ka Baranaba neni kec pa ekuryanito temasi, “Arae neni kus mono etemokino akirot ŋina ka Akuj tolimonokinae. Nai ikwapei iŋeryoto iyes ŋakiro nu ka itamete atemar nyemaikina iyes aryamun akiyar ŋina nyedaun, tokona elosyo isua lotuŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan.

47 Anerae ŋuna ikilimok Ekapolon isua akitiya ikes nu: ‘Eketuruwo ayoŋ iyes akica ŋina a ŋulu nyerae Ŋiyudayan, ikotere iyaunete iyes aiuno nakisaleta ŋuna ka akwap.’ ”

48 Ani iirarete ŋulu pa arae Ŋiyudayan alokidiŋ kec ŋakiro ŋun, tolakaros, kipuro Akuj aŋuna ka Akirot keŋ. Tonupa daadaŋ ŋulu aseunitae aryamun akiyar ŋina nyedaun.

49 Tokeikin ŋakiro ŋuna ke Ekapolon akwap ŋin daadaŋ.

50 Nai, apotu Ŋiyudayan kitutuko ŋaberu ŋuna apolok ŋuna ainakina neni ka Akuj ka ŋikarikok ŋulu ke etaun. Togeut ikes akisican Paulo ka Baranaba, kiritasi ikes anakwap kec.

51 Totwakis ŋikasyomak apuwa anakejen kec neni kec, kitoodiu nen atemar esecito ikes, ido toloto Ikonio.

52 Nai tari kikote nen daŋ, apotu ŋikasyomak ŋulu edoŋete Antiokio tolelyana, kilelebun Etau ŋolo Asegan neni kec.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan