Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋirom. 9 - Ebaibul


Akuj ka ŋituŋa keŋ ŋulu seuna

1 Erae ŋakiro ŋuna tokona alosi ayoŋ erwor ŋuna a kire; nyerworo ayoŋ alyokonu, anerae arae ayoŋ ŋolo a Kristo. Ŋatameta kaŋ daŋ, erae ŋuna ipukat Etau ŋolo Asegan, eketeyenunito ikes ayoŋ atemar nyerworo ayoŋ alyokonu.

2 Erae ŋun kire atemar epol nooi akiyaloloŋ kaŋ ka nyedaun aryeba ŋina eyai lotau kaŋ aŋuna a ŋituŋa kaŋ. Erworo ayoŋ aŋuna a ŋituŋa a ŋulu ke ekabila kaŋ.

3 Kerae ca opedori ayoŋ akiŋarakin ikes, kacamu daŋ aŋuna kec ekecen Akuj ka okotyakar aneni a Kristo!

4 Ikes erae ŋituŋa ŋulu a Isirael ŋulu eseunit Akuj kituruwo ŋidwe keŋ ka kitoodik apolou keŋ neni kec. Abu iŋes bu neni kec inak ikes Acamunet ka Ŋikisila daŋ. Eyenete ikes kire epite ŋolo kilipet; aryamut ikes ŋakiikineta ŋuna ka Akuj.

5 Erae ikes ŋiletok ŋulu atapapaa yok a ŋulu apolok nooi a ŋulu elimokinitae ŋirorwa kec lokabilae a ŋituŋa ka Kristo daŋ alopite a ŋolo araakar iŋes ituŋanan, arae ŋolo anateker kec. Kipuroe Akuj ŋina ipukat daadaŋ, ŋikaru ka ŋikaru! Amen.

6 Nyabala ayoŋ epiyo Akuj akisiyookin akiikinet keŋ; anerae meere ŋituŋa a Isirael daadaŋ erae ŋiseuna ŋulu ka Akuj.

7 Nabo daŋ nyerae ŋiletok ŋulu ka Aburaam daadaŋ ŋidwe keŋ. Abu Akuj tolimok Aburaam ebe, “Imarakinio ŋiletok ŋulu ka Isaka erae ŋulu kon.”

8 Iŋes atemar meere ŋidwe daadaŋ ŋulu anakuwan keŋ erae ŋulu ka Akuj, nai ŋulu idounitoe anakiikinet a ŋina ka Akuj bon ikes erae ŋiletok ŋulu a kire.

9 Anerae abu Akuj kiik akiikinet keŋ anakiro a nu, “Aboŋuni ayoŋ ekaru ŋolo moi apaki napei na, ido aryamuni Sara kidou ikoku ŋini sapat.”

10 Nabo meere daadaŋ ŋun. Rebeka daŋ ayakatar ŋidwe ŋulusapa ŋiarei, ŋulu arae papa kec epei, iŋes papaa yok Isaka.

11-12 Tari eriŋa ikes nyidouno ka eriŋa ikes nyitiya ŋuna ajokak kori ŋuna aronok, aponi tolimokinae Rebeka ebe, “Eruwor edya ŋolo apolon eketiyan a ŋolo cici.” Aŋun, erae aseunet ŋina ka Akuj ŋina iwuapit epite ŋolo ikinyaraa iŋes alope; meere aŋuna a idiobore a ŋini itiyae ituŋanan.

13 Ikwaŋinapei ebaakatar Ŋakigireta ebe, “Abu ayoŋ ominak Yakobo, nai abu etidiŋ Esau.”

14 Ikitemari nai tokona iwon ai? Ikitemari erae Akuj ŋina nyetubi ŋakiro iyookino a? Mam jik!

15 Anerae abu iŋes tolimok neni a Moses tema, “Esyoni ayoŋ ŋini acamit akisyon, etimi ŋini acamit akitim.”

16 Aŋun nai, nyerae akisyon aŋuna a ŋakiro a ŋuna ecamit ituŋanan kori imukekinit, nai erae aŋuna ka akisyon a ŋina ka Akuj bon.

17 Anerae ebasi Ŋakigireta abala Akuj neni a Parao ebe, “Abu ayoŋ eketuruwo iyoŋ ekepukan aŋuna a ŋakiro a nupei a nu: akisitiya iyoŋ kitoodiu apedor kaŋ ka akiserakin ekiro kaŋ nakwap daadaŋ.”

18 Aŋun nai, isyoni Akuj ŋini ecamit iŋes ka itininiki ŋatameta a ŋini ecamit iŋes.


Eseununui Akuj ŋini ecamit

19 Etemari nai ipei alokidiŋ kus neni kaŋ ebe, “Ani kikote ŋun nen, kaanukiro nai erubakinitor Akuj isitanakini ituŋanan aŋuna ka asecit? Anerae emam ituŋanan epedori akiretakin acamit keŋ.”

20 Nai ŋae mono iyoŋ ituŋanan itepegi Akuj? Nyepedori amot akiŋit ekayan keŋ ebe, “Kaanukiro ikiyeunia iyoŋ ayoŋ ikwana?”

21 Nyeyakar mono ekayan ŋamoti apedor ŋinakitiyaunet alolupe a epei ŋamoti ŋuna a ŋiticisyo a ŋulu apolok ka ŋace ŋuna a ŋiticisyo a ŋulucaryo a?

22 Ŋuna etiya Akuj lotuŋa, ikote kire nenipei. Acamit iŋes akitoodiun akeenyunyura ka akiteyenun apedor keŋ neni a ŋulu etemokino tomunyarae. Tari kikote nen abu iŋes totitinyik nooi ka kidaŋidaŋ aronis a ŋulu adikino eryamunete anyunyura keŋ.

23 Acamit daŋ Akuj akitoodikin apolou keŋ ŋina epol nooi neni a ŋulu esyon iŋes ka neni a ŋulu adau koloŋ iŋes akitemokin aryamun apolou keŋ.

24 Erae iwon ŋituŋa ŋul; abu iŋes ikinyara iwon alobukui a daadaŋ, meere aneni a Ŋiyudayan bon.

25 Ŋakiro nu ikes irworo Akuj alokitaabo a ŋolo ke ekadwaran a Osea ebe, “Ŋituŋa ŋulu pa arae ŋulu kaŋ, anyarae ayoŋ ikes, ‘Ŋituŋa kaŋ.’ Ebuku ŋolo sek pa amina ayoŋ, anyarae ayoŋ iŋes, ‘Ŋolo minat kaŋ.’

26 Anakibois a ŋinapei alimokinere ikes atemar ‘Meere iyes ŋituŋa kaŋ’; enyarao ikes ŋidwe ŋulu ka Akuj a ŋina eyari.”

27 Abu ekadwaran Isaya kisileereu ŋakiro a Ŋisirael tema, “Tari kelalak ŋituŋa ŋulu a Isirael ketya asinyon ŋina ka anam, ŋidikudyo bon eiunio;

28 anerae ebuni Ekapolon atipei atubokin ŋituŋa daadaŋ ŋulu ka akwap, kirikakin.”

29 Ikwaan ŋakiro ŋun ka ŋuna aris Isaya kedwar ebala, “Ani kerae nyikiesikinitor Ekapolon ŋolo etiron iwon ŋiletok ŋice, ketinen iwon kikikok Sodoma ka Gomora, ŋulu aponi kinyasunae.”


Erae Ŋakiro ŋuna Ajokak aŋuna a Ŋisirael daŋ

30 Ikitemari nai tokona iwon ai? Ikote ne: pa ekatakinito ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan akituruwor ŋulu iyookino alokiŋaren Akuj, nai arae Akuj abu kituruwo ikes ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ, anerae apotu ikes tonupa Akuj.

31 Nai Ŋisirael, ŋulu ewarito aruwor ŋulu iyookino alokiŋaren Akuj anakiwuapit Ŋikisila, ikes apotu nyepedosi.

32 Kaanukiro nai? Anerae ŋuna apotu ikes kitiyata, pa arae alotooma anupit, nai arae alotooma ŋiticisyo. Abu kiguki ikes amoru ŋina enyaritae “Ikiguwanakini.”

33 Amoru ŋin iŋes ŋina irworo Akuj alotooma Ŋakigireta ebe, “Kiŋolikisi, ewuakini ayoŋ neni a Sion amoru ŋina iguwanakini ŋituŋa, ataaba ŋina ibusonokini ikes. Nai ituŋanan ŋini enupi neni ka Akuj, nyirumete ŋileec jik.”

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan