Ŋirom. 4 - EbaibulAkitaanyikinet ŋina ka anupit a ŋina ka Aburaam 1 Ikitemari nai iwon ai aŋuna ka Aburaam a papaa yok? Nyo abu iŋes toyenu? 2 Kerae tolimorite Akuj atemar iyookino Aburaam alokiŋaren keŋ aŋuna a ŋiticisyo keŋ, keyakar Aburaam ŋakiro ŋuna ituror, nai meere alokiŋaren Akuj. 3 Ebasi Ŋakigireta ebe, “Anupit Aburaam Akuj; aŋuna ka anupit keŋ, abu Akuj tocamu iŋes erae ŋolo iyookino.” 4 Ituŋanan ŋini itiyae, etacio. Nyimarakinitae ekeropit erae ainakinet, nai erae eropit keŋ ŋolo itemokino iŋes toryamu. 5 Nai ituŋanan ŋini ikinyomit Akuj ŋina isiyookini ŋikasecak, meere ŋiticisyo keŋ eyenuni iŋes atemar erae anupit keŋ, imarakini Akuj aŋuna ka alimor atemar iyookino iŋes alokiŋaren keŋ. 6 Erae ŋun daŋ apolou a ŋakiro a ŋuna abu Daudi kirwor aŋuna ka arereŋu a ituŋanan a ŋini adau Akuj acamun erae ŋini iyookino, akilo ŋiticisyo keŋ. 7 “Erereŋ ŋulu adau Akuj akisyon ŋaronisya kec, ŋulu ekisar ŋasecisya kec! 8 Erereŋ ituŋanan ŋini nyerubakini Akuj idyasi ŋasecisya keŋ!” 9 Erae mono arereŋu ŋin ŋina abu Daudi kirwor ŋina a ŋulu ileŋeritae bon a? Meere! Erae ŋina a ŋulu nyileŋeritae daŋ, anerae adau ayoŋ erwor ŋuna ebasi Ŋakigireta ebe, “Anupit Aburaam Akuj, aŋuna ka anupit keŋ, abu Akuj tocamu iŋes erae ŋolo iyookino.” 10 Ori kitiyakinotor ŋun? Arae mono eriŋa nyileŋera Aburaam kori kileŋeri? Meere kileŋeri, nai eriŋa nyileŋera iŋes. 11 Eleŋeryo iŋes ekaku, ido toruwor akileŋeryo keŋ emacar ŋolo itoodiunit atemar aŋuna ka anupit keŋ, aris Akuj kecamu iŋes erae ŋolo iyookino eriŋa nyileŋera. Aŋun, erae Aburaam papaa a daadaŋ a ŋulu enupito Akuj ka ŋulu adau iŋes acamun erae ŋulu iyookino, tari pa kileŋeritae. 12 Erae iŋes papaa a ŋulu ileŋeritae daŋ, meere aŋuna ileŋeritere ikes, nai aŋuna iboiyoto ananupit ikwaŋina eboiyo papaa yok Aburaam eriŋa nyileŋera. Eryamun akiikinet ŋina ka Akuj ananupit 13 Abu Akuj kiik Aburaam ka ŋiletok keŋ atemar eruwor akwap ŋina kec; pa etiyae Akuj ŋun aŋuna ewuapitor Aburaam Ŋikisila, nai aŋuna acamunere iŋes erae ŋolo iyookino ananupit keŋ. 14 Ani kerae torae akiikinet ŋina ka Akuj neni a ŋulu iwuapito Ŋikisila, kerae anupit akoŋinait ka kecaryono akiikinet. 15 Anerae eyaunete Ŋikisila anyunyura ŋina ka Akuj erae kebila ŋituŋa Ŋikisila: nai neni emam Ŋikisila, emam Ŋikisila ebilyo. 16 Aŋun, arae akiikinet aŋuna ka anupit, ikotere toruwor akiikinet ainakinet ŋina a ikoŋin aneni ka Akuj, neni a ŋiletok ka Aburaam a daadaŋ--meere neni a ŋulu iwuapito Ŋikisila make, nai tari neni a ŋulu enupito ikwaŋina anupitor Aburaam. Anerae Aburaam erae papaa yok a daadaŋ, 17 ikwapei igiritere Nakigireta ebe, “Ayoŋ Akuj eketuruwo iyoŋ papa a ŋibukui a ŋulu alalak.” Aŋun, erae Aburaam Paapa yok alokiŋaren Akuj ŋina abu iŋes tonup--Akuj ŋina iteyarununui ŋikatwak, ŋina iteyakauni analimunet keŋ ibore ŋini sek pa ayai. 18 Abu Aburaam tonup ka kigeno, tari ŋina amamukatar ŋuna etemokino iŋes igenor, ido toruwor “Papa a ŋakwapin a ŋuna alalak.” Ikwapei igiritere Nakigireta ebe, “Elalakiarosi ŋikoniletok ikwa ŋikacer.” 19 Aapiyarito ŋikaru ka Aburaam amiat; nai abu akikinyomit keŋ Akuj torubak egogoŋ tari apaki ŋina etamakinia iŋes atemar asalu akuwan keŋ ka Sara daŋ aberu keŋ pa auri. 20 Abu iŋes nyimyek akikinyomit Akuj ka nyeŋayaŋaya ŋuna ka akiikinet a ŋina ka Akuj; abu anupit keŋ togogoŋior ido abu iŋes kitopoloo Akuj. 21 Anupit iŋes kire atemar epedori Akuj akitiyakin ŋuna adau akiikin. 22 Arae ŋakiro ŋuna ka anupit keŋ, “Abunio Akuj tocamunia iŋes erae ŋolo iyookino.” 23 Ŋakiro ŋuna ebasi, “Abunio Akuj tocamunia iŋes erae ŋolo iyookino”, pa egiritae aŋuna keŋ bon. 24 Egiritae aŋuna yok daŋ a ŋulu elosi Akuj acamun erae ŋulu iyookino, iwon ŋulu ikinupit Akuj ŋina eteyaruni Yesu Ekapolon yok alokatwak. 25 Aponi kipotoroe iŋes totwan aŋuna a ŋasecisya yok ka aponi kiteyarunae aŋuna ka akituruwor iwon ŋulu ikiyookino alokiŋaren Akuj. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda