Ŋirom. 15 - EbaibulKitalakanasi ŋuluce meere iyes ŋikulepek make 1 Itemokino iwon ŋulu ikigogoŋ ananupit eŋaranakinete ŋulu epalag, egaŋakisi ikes anatyokisyo kec. Nyitemokino iwon ikitiyae ŋuna ikitalakarete iwon make. 2 Akilo, itemokino ŋinituŋanan aneni yok kitiya neni ke ekanupan ibore ŋini ajokan ŋini italakari iŋes, ikotere kitogogoŋ iŋes ananupit. 3 Anerae pa abu Kristo kitiya ŋuna etalakarito iŋes bon. Nai akilo, ebala Daudi aŋuna keŋ alotooma Ŋakigireta ebe, “Apotu neni kaŋ ŋiyany ŋulu ikiyanyata ikes iyoŋ Akuj.” 4 Ŋakiro daadaŋ ŋuna igiritae Nakigireta, aponi kigirae aŋuna ka akitatamya iwon, ikotere ikiryamuni akigeno anatitinyu ka anakimukekin ŋuna ikiinakinete Ŋakigireta iwon. 5 Elipi ayoŋ Akuj, ŋina erae alope atitinyu ka akimukekinit toyakaunotor alokidiŋ kus akimorikina ŋina ajokan anakiwuapit akitoodikinet ŋina a Kristo. 6 Ido nai topedosi akipuro kaapei a etoil a epei Akuj ŋina erae Papa ke Ekapolon yok Yesu Kristo. Ŋakiro ŋuna Ajokak aŋuna a ŋulu nyerae Ŋiyudayan 7 Tocamuna nai make, aŋuna ka akitopoloor Akuj, ikwapei adaunia Kristo acamun iyes. 8 Anerae akalimokini ayoŋ iyes atemar abu Kristo toruwor eketiyanakinan aneni a Ŋiyudayan kitoodiunia atemar erae ŋakiro ŋuna ka Akuj ŋuna a kire, isiyoonokini iŋes ŋakiikineta keŋ neni atapapaa. 9 Etiyae iŋes ŋun ikotere ipurete ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan Akuj aŋuna ka akisyon keŋ. Ikwaŋina igiritere Nakigireta ebe; “Aŋun, eketalakari ayoŋ iyoŋ aneni a ŋulu nyerae Ŋiyudayan. Ayeikini ayoŋ, ido epur ekiro kon.” 10 Igiritae nabo Nakigireta ebe, “Tolakaros iyes ŋulu nyirae Ŋiyudayan, kaapei ka ŋituŋa ka Akuj ŋulu seuna!” 11 Igiritae nabo Nakigireta ikona: “Kipuro Ekapolon, iyes daadaŋ ŋulu nyirae Ŋiyudayan; kipuro iŋes ŋituŋa daadaŋ.” 12 Ebala nabo Isaya ekadwaran ebe, “Ebuni eletonit ŋolo a Yese, itopolooryo iŋes kipuka ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan ka iwuakinete ikes akigeno kec neni keŋ.” 13 Elipi ayoŋ Akuj, ŋina erae alope akigeno; kilelebik neni kus alelyanu ka ekisil alotooma anupit kus; ikotere torubak akigeno kus iyata anapedor a ŋina ke Etau a ŋolo Asegan. Ŋakiro ŋuna kigirya Paulo emam akuryanu 14 Ŋikaitotoi kaŋ: ayeni ayoŋ elope atemar ileleba ajokis neni kus ka daŋ ileleba aosou neni kus, ido ipedorete akitatama make. 15 Nai eyakasi ŋakiro ŋace ŋuna eketatamunit ayoŋ iyes anabaruwa a na emam akuryanu. Ikimamukar ayoŋ akuryanu aŋuna ka ajokis a ŋina abu Akuj okoinak ayoŋ. 16 Aruwor ayoŋ eketiyan ŋolo a Yesu akitiya aŋuna a ŋituŋa a ŋulu nyerae Ŋiyudayan. Etiyae ayoŋ ikwa esacaradoti analimonokin Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna eponito aneni ka Akuj, ikotere nai ŋulu nyerae Ŋiyudayan eruworosi amuronot ŋina ecamunit Akuj, ŋina etojok Akuj nooi alotooma Etau ŋolo Asegan. 17 Anakimorikina nai ka Yesu Kristo, apedori ayoŋ akiturokin, anerae etiyae etic ŋolo ka Akuj. 18 Erwori ayoŋ emam akuryanu, ido alimuni ŋuna etiya Kristo aneni kaŋ, ŋuna ka akirik ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan tokera Akuj. Apotu ŋun kitiyakinos alotooma alimonokin ka ŋiticisyo, 19 alotooma ŋakitoodikineta ka ŋakujuwuanisya ŋuna apolok ka anapedor a ŋina ke Etau a ŋolo Asegan. Aŋun, abu ayoŋ erim nooi, ameun alo Yerusalem tari neni enyaritae Illirikom ka adau a nen akiserakin Ŋakiro ŋuna Ajokak ŋuna a Kristo. 20 Ŋuna alelakinit ayoŋ jwi jwi, ikes ŋuna ka akiserakin Ŋakiro ŋuna Ajokak anakiboisyo a ŋuna eriŋa ŋituŋa nyiirara ŋakiro a Kristo, ikotere nyarubak erworo ŋakiro ŋuna aris ituŋanan ice kegeu. 21 Ikwaŋina igiritere Nakigireta ebe, “Ikes ŋulu ŋinapei pa alimokinitae ŋakiro keŋ, iŋolikinete ka ikes ŋulu eriŋa nyiirara ŋuna keŋ, eyenunete.” Totubu Paulo alosit Roma 22 Aŋuna a ŋakiro a ŋun, aponi ekeretanakin ayoŋ ŋarwa ŋuna alalak abunore neni kus. 23 Nai tokona aŋuna erikakinia ayoŋ etic kaŋ anakiboisyo a nu ka ikwaŋinapei eitanitor ayoŋ ŋikaru ŋulu alalak aanyun iyes; 24 egeno ayoŋ aanyun iyes. Acamit akitorun neni kus alosi Sipania, ikotere daŋ ikiŋarakis iyes ayoŋ alosit inaa, kedaun iwon akiboi kaapei ka alelyan apaki ŋina euruwuana. 25 Nai alosi mono ayoŋ Yerusalem akiya ŋainakineta ŋadi aŋuna a ŋituŋa a ŋulu ka Akuj aina. 26 Anerae adaut Ŋikristo ŋulu alo Makedonia ka ŋulu ka Akaia alakar alemun ŋainakineta aŋuna a ŋikulyak alokidiŋ ŋituŋa ŋulu ka Akuj ŋulu eya Yerusalem. 27 Erae ŋakiro ŋun ŋuna apotu ikes ŋilopeyek totubut akitiya. Erae tari amica aneni kec aŋuna a ŋituŋa a ŋul. Anerae ikwapei adauniata Ŋiyudayan akimor ka ŋulu nyerae Ŋiyudayan ŋarereŋisyo ŋuna ka Akuj, itemokino ŋulu nyerae Ŋiyudayan daŋ tomora ka Ŋiyudayan ŋarereŋisyo ŋuna a ŋiboro ka akwap. 28 Ani nai kadau ayoŋ akirikakin etic ŋol, ainakin ikes ŋainakineta ŋuna ecunakinio, etoruni nai neni kus alosi Sipania. 29 Ayeni ayoŋ atemar apaki ŋina abunio ayoŋ neni kus, ayauni ŋarereŋisyo aŋuna a Kristo, ido omora. 30 Ekemaimai ayoŋ iyes ŋikaitotoi kaŋ atemar, aŋuna ke Ekapolon Yesu Kristo ka aŋuna ka amina a ŋina ikiinakinit Etau ŋolo ka Akuj emorikinos oŋirikisi akilip Akuj aŋuna kaŋ. 31 Elipa, ikotere oiun ayoŋ alotuŋa a ŋulu alo Yudaya a ŋulu nyenupito ka daŋ ikotere tocamut ŋituŋa ŋulu ka Akuj alo Yerusalem ŋuna etiyae ayoŋ. 32 Tosodi nai, kerae acamit ŋina ka Akuj, abuni ka alelyan ka eeŋu apaki ŋina ayakar ayoŋ neni kus. 33 Toyai neni kus daadaŋ Akuj ŋina erae alope ekisil. Amen. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda