Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋilep. 14 - Ebaibul


Akitaleun ŋulu sek adyakasi atapon
( Mat. 8:1-4 ; Luk. 5:12-14 )

1 Tema Ekapolon neni a Moses,

2 “Ŋikisila lu ikes italeunere ituŋanan ŋini sek adyaka atapon apaki ŋina eyaunere iŋes akitaleuno: Emaikina iŋes yaunae neni ke esacaradoti;

3 emaikina esacaradoti toloma kiŋa alomar, kisyeme ituŋanan ŋin a ina. Ani kedauna atapon aneni a ituŋanan a ŋin,

4 emaikina esacaradoti tolimu atemar tolemunae ŋikyeny ŋiarei ŋulu eyarete tarae ŋulu nyitoroniyaritae, tolemunae akitoe ŋina ke ekitoe a ŋolo enyaritae cedar ka ausi ŋina kipurat-areŋan ta ikitoe ŋini enyaritae isop aŋuna a ituŋanan a ŋini emaikina kitaleunoe.

5 Emaikina esacaradoti tolimu atemar toarae ikenyit ipei alokidiama ŋakipi ŋuna keriŋa eokunio ŋuna iwuakinitae namot.

6 Ya nai esacaradoti ikenyit ŋini eyari kaapei ka akitoe ŋina a cedar ka ausi ŋina kipurat-areŋan ta isop, kilumok ŋul kaapei ka ikenyit naokot a ikenyit a ŋini aarakinio kidiama nakipi ŋuna keriŋa eokunio.

7 Emaikina esacaradoti towuat ituŋanan ŋin ŋini italeunio ŋawuatakinet ŋakanikaarei, ido nai tolimo atemar mam ŋuna itoroniyaritere ituŋanan ŋin, kimyek nai ikenyit ŋin ŋini eyari toporo nariet.

8 Emaikina ituŋanan ŋini italeunio ŋin kilota ŋilowi keŋ, tobanya ŋitim keŋ daadaŋ, ido kiloŋar, eruwor iŋes ŋini nyitoroniyaritae. Ani kirikak ŋun, bu nai nalomar, nai emaikina toper kiŋa eema keŋ ŋirwa ŋikanikaarei.

9 Ani epete ŋirwa ŋikanikaarei, emaikina iŋes tobanya ŋitim keŋ daadaŋ ŋulu ka akou, epenek, ŋakiir ka ŋuluce daadaŋ. Kilota nai ŋilowi keŋ ka kiloŋar, eruwor iŋes ŋini italeuno

10 “Ani epete ŋirwa ŋikanikauni, emaikina iŋes tolemu ŋikaalei ŋulumoŋin ŋiarei ka ikale ipei ŋiniberu ŋinimesek. Emaikina ŋikaalei ŋul emam neni eŋwalito ka nyedeparit apolou kec ekaru epei, tolemu daŋ ainakinet ŋina a nyikinyom ŋina erae ŋakiloi ŋauni ŋuna a ŋakirya a ŋuna iguritoe ka akimyet a ŋina nyetalitae a atutubet apei alotooma ŋauni a elita.

11 Emaikina esacaradoti ŋolo italeuni ituŋanan ŋin yau ituŋanan ŋin kaapei ka ŋainakineta keŋ ŋun, kiŋaren Ekapolon lopuke ŋolo ke eema a ŋolo ilipere.

12 Tolemu nai esacaradoti ikale ŋinimoŋ ipei, ya erae ainakinet a ikale aŋuna ka asecit, ya kaapei ka akimyet, erae ŋainakineta ŋuna ikyaanaryo alokiŋaren Ekapolon.

13 Emaikina esacaradoti toarak ikale ŋin nakibois ŋina asegan neni sek earanakinio ŋainakineta ŋuna ka asecit ka ŋuna epeyo erae ainakinet aŋuna ka asecit ka ŋina ka a ikaile aŋuna ka asecit, erae ŋuna ke esacaradoti ka erae iŋes ŋina eseg nooi.

14 Emaikina esacaradoti tolemu ŋaokot ŋadi anaikinet a ŋin a ŋina a ekaile aŋuna ka asecit, kiwuak lokabonibonit ŋolo ka akit a ŋina aloteten a ituŋanan a ŋini italeunio ka lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akan a ŋina aloteten ta lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akeju a ŋina aloteten.

15 Emaikina nai esacaradoti tolemu akimyet adio, tobukok nakan keŋ pei ŋina alokedyeny nenidapal,

16 kilumok ekimoin keŋ ŋolo a akan a ŋina aloteten ŋolo ibakasi ka ŋolo apolon nakimyet ŋina eyai nakan keŋ ŋina alokedyeny, ido towuatak adio ke ekimoin ŋawuatakinet ŋakanikaarei kiŋaren Ekapolon.

17 Tolemu akimyet adio anakimyet a ŋina idoŋit nakan keŋ, kiosak lokabonibonit ŋolo ka akit a ŋina aloteten a ituŋanan a ŋini italeunio ka lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akan a ŋina aloteten ta lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akeju a ŋina aloteten ka kidiama ŋaokot ŋuna ka ainakinet a ŋina a ekaile aŋuna ka asecit.

18 Akimyet nai ŋinace ŋina idoŋit nakan ke esacaradoti, emaikina iŋes kiosak nakou a ituŋanan a ŋini italeunio, tomooku esacaradoti ituŋanan ŋin alokiŋaren Ekapolon.

19 Ya nai esacaradoti ainakinet aŋuna ka asecit tomookunia ituŋanan ŋini etaleunio alopite a ŋolo etoroniyaritere iŋes. Kedau ŋun, emaikina iŋes toar ainakinet ŋina epeyo,

20 ido ya inak Ekapolon alokidiama namuroet kaapei ka ainakinet ŋina a ŋikinyom. Alopite a ŋol, emookuni esacaradoti ituŋanan ŋin toruwor ŋini nyitoroniyaritae.

21 “Nai ani kekulyakana ituŋanan ŋin pa kepedori alemun ŋiboro ŋul daadaŋ, emaikina iŋes tolemu ikale ipei ŋinimoŋ ŋinimesek ainakinet ŋina a ekaile aŋuna ka asecit ŋina ikyaanaryo aŋuna ka amookunia iŋes. Tolemu daŋ akilo a ŋakirya aŋuna ajokak nooi, iguritoe ka akimyet. Erae ŋin ainakinet ŋina a ŋikinyom; tolemu akimyet atutubet apei alotooma ŋauni a elita

22 ka ŋakuryo ŋaarei, kori ŋatemeleudi ŋaarei, ŋun ŋuna epedori iŋes aryamun, apei erae ainakinet aŋuna ka asecit ka ŋinace erae ainakinet ŋina epeyo.

23 Ani epete ŋirwa ŋikanikauni, emaikina ituŋanan ŋin yau neni ke esacaradoti ŋainakineta ŋun kitaleunere iŋes, ya kiŋaren Ekapolon lopuke ŋolo ke eema a ŋolo ilipere.

24 Eai esacaradoti ikale ŋinimesek erae ainakinet ŋina a ekaile aŋuna ka asecit, ya akimyet daŋ, kikyaa alokiŋaren Ekapolon ikwapei ainakinet ŋina ikyaanaryo.

25 Eari esacaradoti emesek ŋol ŋolo erae ainakinet ŋina a ekaile aŋuna ka asecit, ido tolemu ŋaokot ŋadi a ainakinet a ŋin, kiwuak lokabonibonit ŋolo ka akit a ŋina aloteten a ituŋanan a ŋini italeunio ka lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akan a ŋina aloteten ta lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akeju a ŋina aloteten.

26 Tolemu nai esacaradoti akimyet adio, tobukok nakan keŋ pei ŋina alokedyeny nenidapal,

27 towuatak ke ekimoin keŋ a ŋolo aloteten akimyet adio ŋina eyai nakan keŋ ŋina alokedyeny ŋawuatakinet ŋakanikaarei kiŋaren Ekapolon.

28 Emaikina esacaradoti tolemu akimyet adio ŋina eyai nakan keŋ, kiosak lokabonibonit ŋolo ka akit a ŋina aloteten a ituŋanan a ŋini italeunio ka lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akan a ŋina aloteten ta lokimoin ŋolo apolon ŋolo ka akeju a ŋina aloteten ka kidiama ŋaokot ka ainakinet a ŋina a ekaile aŋuna ka asecit.

29 Akimyet nai ŋinace ŋina idoŋit nakan ke esacaradoti, emaikina iŋes kiosak nakou a ituŋanan a ŋini italeunio, tomooku esacaradoti ituŋanan ŋin, alokiŋaren Ekapolon.

30 Ani kedau ŋun, inak Ekapolon ŋakuryo, kori ŋatemeleudi ŋuna ca kepedori ituŋanan ŋin toryamu.

31 Ya apei erae ainakinet aŋuna ka asecit ka ŋinace erae ainakinet ŋina epeyo, ya kaapei ka ainakinet ŋina a ŋikinyom, tomooku alokiŋaren Ekapolon esacaradoti ituŋanan ŋini etaleunio.

32 Erae ŋul ŋikisila aŋuna a ituŋanan a ŋini eyakar atapon, a ŋini nyepedori aryamun ŋainakineta ŋuna italeunere iŋes.”

33 Tema Ekapolon neni a Moses ka Aron,

34 “Ani kidaut iyes alomar nakwap a Kanaan ŋina akainakini ayoŋ iyes toruwor ŋina kus, ido ewuak ayoŋ ibore ŋini ikunoikinit kai adio ŋina a ituŋanan a ŋini anakwap kus,

35 emaikina ituŋanan ka akai a ŋin tolot neni ke esacaradoti tolimok ebe, ‘Eŋolik ayoŋ alokai kaŋ ibore ŋini ikunoikinit.’

36 Emaikina nai esacaradoti tolimu atemar kipudunoe ŋiboro daadaŋ alokai eriŋa iŋes nyeloto akisyeme ibore ŋin, ikotere nyitoroniyar ŋiboro daadaŋ ŋulu eya kai ŋin. Ani kedaut ikes akipudun ŋiboro, epedori nai esacaradoti alosit akisyeme akai ŋin.

37 Emaikina esacaradoti kisyeme ibore ŋini ikunoikinit ŋin, ido ani keyai ibore narwatata a akai kelibiyarit, kori kereŋiyarit ka ani kicukuliyonoro arwatata aneni eyai iŋes,

38 emaikina esacaradoti toloma alokai a ŋin, ido togol tari ŋina edaunotor ŋirwa ŋikanikaarei.

39 Ani epete ŋirwa ŋikanikaarei, emaikina esacaradoti tobuŋu kisyeme akai ŋin. Ani kinyenyaarit ibore ŋin anarwatata,

40 emaikina iŋes tolimu atemar tolemarae ŋamoru ka akai a ŋin ŋuna eya neni ikunoikinit kimasarae kiŋa etaun, nakibois ŋina itoroniyaritae.

41 Emaikina iŋes tolimu atemar kikisikisaarae arwatata daadaŋ alotooma, ido ŋalup daadaŋ ŋuna ikisikisiuni iŋes anarwatata, emaikina kimasarae kiŋa etaun, nakibois ŋina itoroniyaritae.

42 Emaikina nai tolemunae ŋamoru ŋace kiwuakinae neni sek aya ŋuna alemaryo, ido kilabounoe akai ke ecoto a ŋolokitete.

43 “Ani nabo ketakanu neni ikunoikinit alokai a ŋin kedaun sek alemar ŋamoru ka akikis arwatata ta akilaboun,

44 emaikina esacaradoti tolot kisyeme akai ŋin, ani kinyenyaarit ibore ŋin alokai a ŋin, erae edeke ŋol ŋolo etapaana; ido emaikina toruwor akai ŋin ŋina itoroniyaritae.

45 Emaikina esacaradoti tolimu atemar tobwaŋae akai ŋin, ido kimasarae ŋamoru keŋ ka ŋakito keŋ ta ecoto keŋ kiŋa etaun nakibois ŋina itoroniyaritae.

46 Ituŋanan daadaŋ ŋini elomari kai ŋin eriŋa egolitoe, eruwor ŋini itoroniyaritae akitodol eboŋ.

47 Ituŋanan daadaŋ ŋini eperi, kori imuji alokai a ŋin, emaikina kilota ŋilowi keŋ.

48 “Nai ani kebu esacaradoti akisyeme akai ŋin kedaun akilaboun, ido toryamu pa etakani ibore ŋini sek ekunoikinit, elimuni iŋes atemar mam ŋuna itoroniyaritere akai ŋin, anerae kedaun ibore ŋin.

49 Ani ecamitae akitaleun akai ŋin, emaikina esacaradoti tolimu atemar tolemunae ŋikyeny ŋiarei, akitoe ŋina a ekitoe a ŋolo enyaritae cedar ka ausi ŋina kipurat-areŋan ta ikitoe ŋini enyaritae isop.

50 Emaikina esacaradoti toarak ikyeny ipei kidiama ŋakipi ŋuna keriŋa eokunio ŋuna eya namot.

51 Tolemu nai akitoe a cedar, isop ka ausi ŋina kipurat-areŋan ta ikyeny ŋini idoŋit eyari ŋin, kilumok ŋul daadaŋ naokot a ikyenyit a ŋini aarakinio kidiama nakipi ŋuna keriŋa eokunio, ido towuat akai ŋawuatakinet ŋakanikaarei.

52 Alopite a ŋol italeuni iŋes akai a ŋaokot a ikyeny, a ŋakipi aŋuna keriŋa eokunio, a ikyeny a ŋini eyari, a ekitoe a cedar ka a Isop ta ausi ŋina kipurat-areŋan.

53 Ani kedau akitaleun, kimyek ikyenyit ŋini eyari ŋin toporo nariet kiŋa etaun. Alopite a ŋol, emookuni iŋes akai ŋin, ido eruwor ŋina nyitoroniyaritae.”

54 Erae ŋul ŋikisila ŋulu a ŋidekesyo a daadaŋ a ŋulu etapaaka: Ŋulu ikipiyete,

55 ibore ŋini ikunoikini ŋilowi ka ŋakais,

56 ŋulu ebuununuyete, kori ŋulu ilebulebununeete, ŋakisorito.

57 Erae ŋul ŋikisila ŋulu eyenunere atemar itoroniyaritae ka nyitoroniyaritae ibore idio. Erae ŋul ŋikisila ŋulu a ŋidekesyo a ŋulu etapaaka anamuny ka akuwan ka ŋulu a ibore a ŋini ikunoikini ŋilowi, ŋijamu ka ŋakais.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan