Ŋikis. 32 - Ebaibul1 Okoe kidiama, topupok, ido erwor ayoŋ, okoe akwap kiira ŋakiro ŋuna erworo ayoŋ. 2 Elipi ayoŋ pena ŋakiro kaŋ lotuŋa lopite ŋolo ilimya akiru, pena lotai a ŋituŋa lopite ŋolo epeniata ŋakopi lonya, lopite ŋolo edoo elimilim lonya lopite ŋolo edoo elimilim lonya ŋulu alibunak; 3 anerae eserae ayoŋ ekiro ŋolo ke Ekapolon, kitopoloosi iyes Akuj yok. 4 Erae Akuj agogoŋu, ejok etic keŋ ka iyookino ŋakiro keŋ. Erae iŋes Akuj ŋina ikinyoma nyemodiyana, iyookino iŋes ka itiyae ŋuna iyookino. 5 Nai etiyata ŋidwe keŋ ŋulu esyaak ŋuna nyejokak neni keŋ, erae ikes anyamet ŋina aronon ka ŋina enyasan. 6 Okoe ŋituŋa ŋulu emam aosou, epite mono ŋol itiyaata iyes neni a Ekapolon a? Meere mono iŋes papa kus ŋolo ikisubuni iyes, ŋolo ikituruwori iyes ŋituŋa ka apei akwap a? 7 Totamutu ŋirwa ŋulukoloŋ, totamatamata ŋuna a ŋikaru a ŋulu alunyarosi, kiŋit ŋinituŋanan papa keŋ kiteyenik iŋes, kiŋita ŋikasikou kus ikilimokinete ikes iyes. 8 Apaki ŋina akorya Akuj ŋina alokidiama nooi akwap a Ŋisirael, apaki ŋina atyakatyakaa iŋes Ŋisirael, abu kiwuak ŋikukorin a ŋakwapin a Ŋisirael iwuapit ekimar a ŋidwe a ŋulusapa a ŋulu a Isirael. 9 Erae ŋituŋa a Isirael ŋulu keŋ, eturuwo iŋes ŋiletok a Yakob ŋulu keŋ. 10 Abu kitan ikes analoŋisat a ŋina asilon ka a ŋinacaryoit, abu toiu ikes ka kidar ikes, lopite ŋolo iyokitor iŋes ecopot a akoŋu keŋ. 11 Ikwaŋina irimirimokinia egole akai keŋ epori alokidiama ŋicwi keŋ; apaki ŋina epetarya iŋes ŋabebenuk keŋ todaka ikes kidiama igaŋit ikes a ŋabebenuk keŋ. 12 Ikoŋinapei, abu Ekapolon kiyok Ŋisirael, mam akuj ace ŋinagela ŋina abu kiŋarak ikes. 13 Abu Ekapolon inak ikes kipukata anakibois a ŋina aoyan, kitanu ikes a ŋikinyom a ŋimanikorin, kitopolou ikes a ao a ŋina ayai natabab ka a akimyet a ŋina a ayai natabab ŋuna idokok. 14 Abu Ekapolon kitanu Ŋisirael a elabo a ŋakile a ŋaatuk ka a ŋakile a ŋuna a ŋakinei, a asepwae a ŋikaalei a ŋulumesekin ka a ŋina a ŋimesekin, a ŋimoŋin ka a ŋikora a akwap a Basan ka a ŋakirya a ŋaganoi a ŋuna ajokak, ido ipotu iyes tomata epiini ŋolo ajokan ŋolo acuunio anaraito a epiini. 15 Apotu ŋituŋa a Yakob kimuja kimwoko, totum Yesurum tobolyak, ipotu iyes totuma, tomalimala ka toburyoto. Apotu Ŋisirael toŋero Akuj kec ŋina asubuni ikes. tojamuwasi akaiunan kec ŋina etiron. 16 Inakis iŋes tolilik ŋakujo ŋunagelae, kitoŋoa iŋes a ŋakiro a ŋuna eŋerit iŋes. 17 Apotu ikes inanakis ŋamuronisya neni a ŋipyan meere neni ka Akuj, neni a ŋakujo a ŋuna sek pa ayenunito, neni a ŋakujo a ŋunakitet a ŋuna ariŋa eyaunio neni kec, ŋakujo ŋuna pa etopoloorito atapapaa kus. 18 Ipotu iyes nyimitakis Akuj ŋina erae papa kus, abu ikimuryak iyes Akuj ŋina ikisubuni iyes. 19 Abu Ekapolon kiŋolik ŋakiro ŋun, ido tolili, toŋer ŋidwe keŋ ŋulusapa ka ŋulupesur. 20 Kirwor tema, “Ewuai ayoŋ ereet kaŋ aneni kec, eteuni ayoŋ eŋolik epite ŋolo emunyarotor ikes, anerae erae ikes anyamet ŋina aronon, ŋidwe ŋulu emam akikinyoma. 21 Apotu ikes eketililikis ayoŋ ibore ŋini nyerae akuj, eketoŋoa ayoŋ a ŋitorubei kec a ŋulu a ŋakujo. Aŋun, ainakini ayoŋ ikes tolilikis ibore ŋini nyerae ituŋanan, kitoŋoa ŋituŋa ŋulu abaŋaaka ikes. 22 Enokuni aŋoit kaŋ esibit akim, todol aŋoit kaŋ tari nakibois a ŋikatwak, emwana esibit akim emunyari aŋoit kaŋ akwap ka ibore daadaŋ ŋini eyai nakwap edoli aŋoit kaŋ tari nakisyakinet a ŋimoru. 23 “Atokokini ayoŋ ŋican neni kec, agumakini ayoŋ ikes ŋikaleŋeleŋe kaŋ daadaŋ, 24 ididiyari akoro ikes, emunyarete ŋidekesyo ŋulu aryabak ikes. Eyakikini ayoŋ ikes ŋityaŋ ŋulu anyamak ŋituŋa, eyakikini ayoŋ ikes ŋimuno ŋulu aarak. 25 Emunyari ekileŋ ŋituŋa alorotin a ŋitaunio, eyakaun ekabule lorerya, earyo ŋisorok ka ŋasorok kaapei, earyo ŋiŋwea ka ŋituŋa ŋulu emojoŋito. 26 Abu ayoŋ otamu akielar ikes ekisa ikes anatameta a ŋituŋa, 27 nai abu ayoŋ nyacamak kiturokinos ŋimoe, anerae acepaki etemarete ikes, ‘Eloun isua ikes, meere Ekapolon etiyae ŋun.’ 28 “Erae ikes ŋituŋa ŋulu emam aosou, mam ayenut eyakatar ikes. 29 Ani kerae toosok ikes, keyenunito ŋakiro ŋun, keyenunito ŋuna itiyakinosi neni kec ekaku. 30 Ikokini ituŋanan ipei ilouni ŋituŋa aliput ai? Ikokinete ŋituŋa ŋiarei ebwaŋete ŋituŋa ŋalipyo ka ŋalipyo ai? Mati ejalit ikes ekaiunan kec, mati ipotorit ikes Ekapolon kec. 31 Kire nyikwaan ekaiunan kec ka ŋolo yok, ebaŋaaka ŋimoe yok. 32 Eyaunitae ŋakito a epiini kec alokito a epiini a ŋulu alo Sodoma, alomanikorin a ŋikito a epiini a ŋulu alo Gomora, erae ŋaraito a epiini kec ŋaraito ŋuna ikiarete inyami, edwarak ŋitunene a ŋaraito kec, 33 ikwaan epiini kec ka akisorit a emun, ikwaan ka akisorit a akipom. 34 Nyedyasit mono ayoŋ ŋakiro ŋun ka nyeyakasi lotau kaŋ a? 35 Erae akinyaŋanar ŋina kaŋ ka ayoŋ esicani ikes apaki ŋina eseciata, anerae eapi akoloŋit ŋina a ŋican kec, edoluni amunyaro kec atipei. 36 “Kire jik, ituruwori Ekapolon ŋituŋa keŋ ŋulu iyookino, isyoni Ekapolon ŋiketiyak keŋ apaki ŋina eyenunia iŋes atemar adaun agogoŋu kec, ŋina idoŋioto ŋulu eenitae ka ŋulu nyeenitae. 37 Etemari nai iŋes neni kec, ‘Ai eya ŋakujo kus, ai eya ŋakujo ŋuna sek arae ŋakaiunak kus, 38 ŋuna sek anyamete asepwae a ŋamuronisya kus ka amasete epiini ŋolo ibukonokinete iyes namuroeta kus? Kimyekisi ikes potu ikiŋarakis iyes, kimyekisi ikes ikiuryasi iyes!’ 39 Toyenutu tokona atemar ayoŋ arae Akuj, emam Akuj ace mati ayoŋ, aari ayoŋ ka eteyari, awani ayoŋ ka etaŋaleuni, emam ituŋanan elakuni ituŋanan anapedor kaŋ, 40 anerae ekyaari ayoŋ ŋakan kaŋ kidiama, ekoŋ otema, ‘Ikwapei ayarya ayoŋ ŋikaru ka ŋikaru, 41 ani epenari ayoŋ ekileŋ kaŋ ŋolo imilya, otubok ŋituŋa, enyaŋi ayoŋ ŋakiro a ŋimoe kaŋ, ido esican ŋulu akaremokino ayoŋ. 42 Elelearete ŋaokot alokaleŋeleŋe kaŋ, ido eari ekileŋ kaŋ ŋimoe kaŋ, nyemyekini ayoŋ tari epei a ŋulu eketijiete ayoŋ etwakete tari ŋulu ewanan ka ŋulu eenitae.’ 43 “Okoe ŋituŋa a ŋakwapin, kitopoloosi ŋituŋa a Ekapolon kilipa neni keŋ iyes ŋakujo daadaŋ, anerae inyaŋi iŋes ŋaokot a ŋiketiyak keŋ, inyaŋi ŋakiro a ŋimoe keŋ, isicani ŋulu eremokino iŋes, tolema aronis anakwap a ŋituŋa keŋ.” 44 Abu Moses, tolimu ŋakiro a eete a ŋol daadaŋ epupete ŋituŋa, arukito iŋes ka Yosua lokoku a Nun. 45 Ani kedau Moses akirwor ŋakiro ŋun daadaŋ neni a Ŋisirael a daadaŋ, 46 tolimok ikes tema, “Kirica alotai kus ŋakiro daadaŋ ŋuna akalimok ayoŋ iyes nakoloŋit na akisuuda ŋakiro kus; tolimokisi ikes erae akiciket neni a ŋidwe kus ikotere iwuapyata ikes ejok ŋakiro daadaŋ ŋuna a ŋikisila. 47 Nyerae ŋakiro ŋun ŋakoŋinae, erae ŋakiro ŋuna ka akiyar kus, ŋakiro ŋun iŋes ipedoryata iyes akiyar apaki ŋina aoyan anakwap a ŋina idokarete iyes alokekwaye a ŋolol Yorodan akituruwor ŋina kus.” Todwarae atwanare a Moses 48 Akoloŋit ŋinapei, kirwor Ekapolon neni a Moses tema, 49 “Kitipeiyo lomoru ŋulu ka Abarim, todoka lomoru Nebo ŋolo eyai nakwap a Moab ŋolo iteosi ka Yeriko, torou akwap a Kanaan ŋina abuni ayoŋ ainakin neni a Ŋisirael aruwor ŋina kec, 50 itwani iyoŋ ikwapei atapapaa kon alokidiama emoru ŋolo idokari iyoŋ, lopite ŋolo atwana lokaato kon Aron alomoru Or ikwapei atapapaa keŋ. 51 anerae ipotu iyes daadaŋ ŋiarei nyikikinyoma ayoŋ alotuŋa a Isirael apaki ŋina iyakatar neni aya ŋakipi ŋuna a Meribas-Kades analoŋisat a Sin ka aŋuna pa itoodiuniata iyes asegis kaŋ alokiŋaren Ŋisirael. 52 Tari kiŋolik iyoŋ akwap ŋin aneni alwanan, nyilomari iyoŋ nakwap ŋina abuni ayoŋ ainakin Ŋisirael.” |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda