Ŋikat. 9 - EbaibulKikatak Abimelek akisyakin ekipukae a ŋirwosi 1 Abu Abimelek lokoku a Yerubaal tolot Sekem neni a ŋiyeneta a toto keŋ, tolimok ikes ka ŋituŋa daadaŋ ŋulu a ateker a toto keŋ tema, 2 “Kiŋita ŋikapolok a ŋituŋa a Sekem daadaŋ ebe, ‘Nyaanu ŋuna ejokak aneni kus; icamito ikipukata iyes ŋidwe a Yerubaal daadaŋ ŋulutomonikanikaarei, kori icamito iyes ikipuka ipeituŋanan bon?’ Toyenete daŋ atemar arae ayoŋ ŋini kus lokoku kus.” 3 Aŋun apotu ŋiyeneta a toto keŋ kirworo ŋakiro ŋun aŋuna keŋ epupete ŋikapolok a Sekem daadaŋ, apotu ŋituŋa a Sekem tocamut akiwuap ŋakiro ka Abimelek, anerae apotu ikes temasi, “Erae iŋes lokaato yok.” 4 Inakis ikes iŋes Ŋisilipae ŋatomonikanikaarei alokai ka akuj a ŋina anyaritae Baal-Beris. Abu Abimelek kisitiya esilipa ŋol akipaŋgaunia ŋikilyok ŋulucaryo ŋulu apotu toruworos ŋirukitos keŋ. 5 Abu nai Abimeleki tolot lore a papa keŋ Opura, toar ŋikaipapae keŋ, ŋidwe ŋulusapa ŋulu a Yerubaal; toar Abimelek ŋikilyok ŋatomonikanikaarei alokidiama ataaba apei, nai abu Yosam, lokoku a Yerubaal ŋoloŋoorit toiun, anerae aponi kiwae ikotere Abimelek nyear. 6 Tocunakinos nai ŋikapolok a Sekem ka ŋituŋa a Bes-Milo daadaŋ, toloto kituruwosi Abimelek erwosit alodiyete ekuyon ŋolo ayai neni asipokinitae epir ŋolo ayai diyete Sekem. Akitadapet ŋina a ŋikito 7 Ani elimokinio Yosam ŋakiro ŋun, abu iŋes tolot towo alokidiama emoru Gerisim, tocelu ke etoil a ŋolo apolon, tolimok ŋituŋa a Sekem tema, “Kiirarae ayoŋ iyes ŋikapolok a Sekem, ikotere ikiirari Akuj iyes. 8 Apotu koloŋ ŋikito toloto akituruwor ekitoe ŋolo a Olipa erwosit kec, tosodi tolimokis ikes ekitoe a Olipa ebe, ‘Kipukae isua.’ 9 Kinyakak ekitoe ka Olipa ikes tema, ‘Apedori mono ayoŋ ajoŋore ainanakin akimyet kaŋ ŋina itopolooritere ŋakujo ka ŋituŋa, ido olot akipuka ŋikito a?’ 10 Tolimokis nai ŋikito ebobore temasi, ‘Bua kipukae isua.’ 11 Nai tolimok ebobore ŋikito tema, ‘Apedori mono ayoŋ ajoŋore araunun ŋaraito kaŋ ŋuna ajokak ka abobok, ido olot akipuka ŋikito a?’ 12 Tolimokis nai ŋikito ekitoe a epiini temasi, ‘Bua kipukae isua.’ 13 Nai tolimok ekitoe a epiini ikes tema, ‘Apedori mono ayoŋ ajoŋore araunun ŋaraito kaŋ ŋuna ecumununuyo epiini, epiini ŋolo einakini alakara neni a ŋakujo ka ŋituŋa, ido olot akipuka ŋikito a?’ 14 Ekaku tolimokis nai ŋikito daadaŋ amoni ŋina a ŋikukwa temasi, ‘Bua kipukae isua.’ 15 Toboŋok nai amoni a ŋikukwa ŋikito tema, ‘Ani kire kicamito iyes akituruwor ayoŋ erwosit kus, potu nai toiunos alotolim kaŋ, nai ani pa kipote, emaikina nai akim tonepu anamoni a ŋina a ŋikukwa, tonomiya ŋikito a Cedar ŋulu a Lebanon.’ 16 “Aŋun, ani tokona kitiyato iyes ŋuna a kire ka ŋuna iyookino apaki ŋina ituruworyata iyes Abimelek erwosit ka ani kitiyato iyes ŋuna ajokak neni a Yerubaal ka neni a ŋituŋa a ekal keŋ ka kitiyato neni keŋ ŋuna amaikina kitiyae aŋuna a ŋiticisyo keŋ, 17 anerae abu papa kaŋ toji aŋuna kus, abu iŋes tojal akiyar keŋ, tosodi itoiu iyes anapedor a Ŋimidian. 18 Nai nakoloŋit na iremokinosi iyes ŋituŋa a ekal a papa kaŋ ka iara ŋidwe keŋ ŋulusapa, ŋulutomonikanikaarei alokidiama ataaba apei, ido ituruwosi Abimelek, lokoku aberu a papa kaŋ a ŋina arae apito, erwosit ŋolo epolokinit ŋikapolok daadaŋ alo Sekem, anerae erae iŋes eyenet kus. 19 Ee, ani kitiyato iyes ŋuna a kire ka ŋuna iyookino nakoloŋit na neni a Yerubaal ka neni a ŋituŋa a ekal keŋ, tolakaros aŋuna ka Abimelek ka elakar Abimelek daŋ aŋuna kus. 20 Nai ani pa kitiyato ŋun, emaikina atwanare togeu aneni ka Abimelek tomunya ŋikapolok ŋulu a Sekem ka ŋulu a Bes-Milo ka emaikina atwanare togeu alokapolok a Sekem ka ŋulu a Bes-Milo toar Abimelek.” 21 Kedau Yosam akirwor ŋun, abu toem tolot Beer neni abu iŋes kiboiyo aŋuna akuryania iŋes aŋuna a lokaato keŋ Abimelek. Atwanare ka Abimelek 22 Abu Abimelek kipuka Isirael ŋikaru ŋiuni. 23 Nai abu Akuj kitidiŋak Abimelek ka ŋikapolok a Sekem, tolukis ŋikapolok a Sekem Abimelek. 24 Apotu ŋun kitiyakinos ikotere inyaŋaryo aronis ŋina keponi kitiyae neni a ŋidwe a ŋulusapa a ŋulu Yerubaal a ŋulutomonikanikaarei ka amaikina ŋaokot kec toruwor nakou alokaato kec Abimelek a ŋolo aari ikes ka neni a ŋikapolok a Sekem a ŋulu apotu kisimukekis iŋes akiar ŋikaitotoi keŋ. 25 Aŋuna etidiŋitotor ŋikapolok a Sekem Abimelek, apotu toloto adapit ŋituŋa alokidiama ŋikamukumukui. Todemanasi ikes ŋituŋa daadaŋ ŋulu etoreneneete nen ŋiboro kec, ido aponi nai tolimokinae Abimelek ŋakiro ŋun. 26 Apaki ŋin tolot Gaal lokoku ka Ebed Sekem kaapei ka ŋiyeneta keŋ, apotu ŋikapolok a Sekem kikinyoma iŋes. 27 Toloto ŋituŋa a Sekem lomanikorin kec togerut ŋaraito a epiini, tocuut epiini ido kitiyata ŋasuban. Tosodi toloto kai ŋina ka akuj kec kimuja ka tomata, ido kirworo ejamuwarito Abimelek. 28 Tolimu Gaal lokoku ka Ebed tema, “Ŋae Abimelek ka ata ŋae iwon ŋituŋa a Sekem? Kaanukiro emaikina iwon etiyanakiniata iŋes? Pa mono apotu Abimelek lokoku a Yerubaal kaapei ka Sebul ekapolon ŋolo ewuapit iŋes anapolou kitiyanakis Amor papa a ŋituŋa a Sekem a? Kaanukiro nai emaikina etiyanakiniata iwon iŋes? 29 Ani kerae opolokinite ayoŋ ŋituŋa lu, kalema ayoŋ Abimelek, kalimok ayoŋ iŋes otema, ‘Kiyatak ajore kon, ido ibu ojikinos.’ ” 30 Ani iirari Sebul ŋolo arae ekepukan a etaun a Sekem ŋakiro ŋuna erworo Gaal lokoku ka Ebed, abu toŋoo nooi. 31 Abu Sebul kiyakiya ŋituŋa neni ka Abimelek a ŋolo ayai neni enyaritae Aruma tema, “Toyenu nu, apotu Gaal lokoku a Ebed ka ŋikaitotoi keŋ Sekem, icocoete ikes ŋituŋa a etaun akiŋer iyoŋ. 32 Aŋun tokona, toloto nakwaare kaapei ka ŋasigarya ŋuna irukitotor iyoŋ, toduka anariet. 33 Tosodi akoloŋit ŋina etupakini taparacu sek ipiripiriuni akoloŋ emaikina iyes toporut aneni iŋopitotor tolomasi lotaun, ani epote iŋes kaapei ka ŋasigarya ŋuna erukitotor iŋes akitijikin iyoŋ, ipedori iyoŋ akitiya neni kec ŋuna ikitalakarito iyoŋ.” 34 Aŋun, abu Abimelek ka ŋasigarya daadaŋ ŋuna arukito ka iŋes, tonyout nakwaare toloto adapit ŋituŋa a Sekem; erae ŋajorei ŋaomwon. 35 Apaki ŋina alomunia Gaal lokoku ka Ebed alotaun, ido towo alopuke ke etaun, toporut Abimelek ka ŋasigarya keŋ aneni sek adukitotor. 36 Ani iŋolikini Gaal ikes, tema Sebul “Kiŋolik, etiyauna ŋituŋa alokidiama ŋimoru.” Tema Sebul neni keŋ, “Esibito ŋitorubei alomoru ŋituŋa aneni kon a?” 37 Kirworik nabo Gaal tema, “Kiŋolik, etiyauna ŋituŋa anamukure, tosodi ebunit ajore apei alowae a ŋolo a ekuyon a ŋimurok.” 38 Tolimok nai Sebul Gaal tema, “Ai bo eyai akituro kon tokona? ibala sek iyoŋ ka aŋorot, ‘Ŋae erae Abimelek ŋolo emaikina isua kitiyanakinae? Meere mono ŋun ŋajorei ŋuna sek imenit iyoŋ a? Ape tokona kitijik ikes.’ ” 39 Abu nai Gaal kiŋarenik ŋituŋa a Sekem toloto akitijikin Abimelek. 40 Kirit Abimelek Gaal toem Gaal alokiŋaren ka Abimelek. Aponi towanawanae ŋikilyok ŋulu arukitotor Gaal ŋulu alalak tari lopuke a etaun. 41 Aŋun abu Abimelek kiboiyo Aruma, ido abu Sebul kirita Gaal ka ŋiyeneta keŋ nyecamak ikes iboiyete alo Sekem jik. 42 Akoloŋit ŋina atupakini ŋin, apotu ŋituŋa a Sekem toloto lomanikorin kec. Ani elimokinio Abimelek atemar alomut ŋituŋa alotaun, 43 tonyarau iŋes ŋasigarya keŋ totyak toruworos ŋajorei ŋauni, tosodi tourumikis ŋituŋa a Sekem alomanikorin. Ani iŋolikini Abimelek ŋituŋa elomunito alotaun, abu tolot neni kec toar. 44 Abu Abimelek ka ŋikilyok ŋulu arukitotor iŋes toema kiŋaren, towua alopuke a ŋolo ke etaun, tosodo ŋajorei ŋunace ŋunaarei kipumakin lotuŋa daadaŋ ŋulu aya lomanikorin, toara ikes daadaŋ. 45 Kitiji Abimelek ŋituŋa ŋulu aya lotaun, ya ejie apaaran daadaŋ, ekaku kikama iŋes etaun, toar ŋituŋa daadaŋ ŋulu aya tooma etaun, kiryenya ŋaduketa a etaun daadaŋ tari ŋina alapatunia; tosodi tobukok acumbi nen. 46 Ani iirarete ŋikapolok a Sekem ŋulu eboiyete anaduketait a ŋina aoyan a ŋina a etaun, apotu ikes tolomasi naduketait ŋinajiet ŋina a akai akuj El-Beris. 47 Tolimokinae Abimelek atemar ecunakina iwapei ŋikapolok ŋulu sek iboiyete alokai a ŋina aoyan a ŋina a Sekem. 48 Aŋun, abu Abimelek tolot kidiama lomoru Salimon, toloto iŋes kaapei ka ŋasigarya daadaŋ ŋuna arukitotor iŋes. Abu Abimelek totiŋ a aep, totub ŋakito, toryoŋ aloseket keŋ. Tolimok nai ŋirukitos keŋ tema, “Ŋuna iŋolikis iyes ayoŋ etiyae, iyes daŋ kitiyae ŋun atipei lopite ŋolo etiya ayoŋ.” 49 Aŋun, abu ŋolosigarit daadaŋ totub ŋakito toryoŋak loseket keŋ, tosodi kiwuapak Abimelek. Yaasi ŋikilyok ŋul ŋakito ŋun togwaŋakis naduketait ŋinajiet ŋina acunakina ŋikapolok a Sekem, ido kicunyakis aduketait ŋin alokidiama neni aya ŋikapolok a Sekem, aŋun, apotu ŋituŋa daadaŋ ŋulu sek eboiyete anaduketait a ŋina aoyan a ŋina a Sekem totwaka, aapikinit ekimar a ŋituŋa a ŋulu apotu totwaka aliput, arae ikes ŋaberu ka ŋikilyok kaapei. 50 Abu nai Abimelek tolot Sebes, kirikaut ŋasigarya keŋ etaun kikamasi. 51 Nai ayai lotaun Sebes aduketait ŋina aoyan ŋina adukuk ejok, toloto ŋituŋa a etaun, ŋikilyok daadaŋ ka ŋaberu ta ŋikapolok daadaŋ ŋulu ke etaun, togolokin tooma keŋ, todokasi nai kidiama aduketait. 52 Abu Abimelek bu naduketait ŋin, kitiji ŋituŋa ŋulu aya nen, toapu tari lopuke ŋolo a aduketait a ŋin ecamit akicunyakin. 53 Nai abu aberu kimasa atapemu ŋinakiryeet, todo amoru ŋin nakou ka Abimelek, kinyakinyakaya akuulu keŋ. 54 Atipei tonyara Abimelek esorokit ŋolo sek aryoŋit ŋiboro keŋ ŋulujiet, tolimok iŋes tema, “Tolemu ekileŋ kon ikiarya ayoŋ, ikotere nyetemasi ŋituŋa aŋuna kaŋ ebe, ‘Aberu aari iŋes.’ ” Aŋun, abu esorokit ŋol kicum iŋes a ekileŋ toar. 55 Ani eanyunete Ŋisirael atemar atwana Abimelek, toloto daadaŋ lorerya kec. 56 Epite ŋol iŋes abunio Akuj kinyaŋarya aronis ŋina abu Abimelek kitiya neni a papa keŋ aŋuna aarya ŋikaitotoi keŋ ŋulutomonikanikaarei, 57 abu daŋ Akuj kimyek aronis a ŋituŋa a Sekem toboŋok ikes pei, apotu ŋilam a Yosam alokoku a Yerubaal pena neni kec. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda