Ŋikat. 6 - EbaibulAkisicanio aneni a Ŋimidian 1 Apotu Ŋisirael kitiyata ŋakiro ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon, abu nai Ekapolon kipotok ikes napedor a Ŋimidian ŋikaru ŋikanikaarei. 2 Aŋuna aponiata Ŋimidian kisicana Ŋisirael nooi, apotu Ŋisirael toduko aŋuna kec ŋakiboisyo ŋunaŋopet lomoru, naturukanin ka toduko ŋaduketa ŋunajiet. 3 Apaki daadaŋ ŋina eekiniata Ŋisirael ŋikinyom kec, aponeneete Ŋimidian, Ŋiamaleki ka ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Kide akitijiore Ŋisirael. 4 Aponeneete ikes kigurokis ŋiemae kec nakwap a Ŋisirael aŋuna ka akitijiore Ŋisirael, ido tomunaasi ŋikinyom a akwap a Isirael daadaŋ akitodol tari Gasa, nyimyekis ibore idio ŋini epedoryata Ŋisirael ayarya, nyimyekis tari amesek, kori emoŋ, kori esigirya, 5 anerae awotununeete ŋimoe a Ŋisirael ŋul ka ŋibaren kec ka iwokito ŋiemae kec, arimaete ikes esibito emaase, pa apedoryo akimarun ŋituŋa ka ŋikaala kec, apotu ikes kinyasut akwap a Ŋisirael. 6 Aŋun apotu Ŋisirael topapanut aŋuna esicaniata Ŋimidian ikes. Apotu Ŋisirael kigworokis Ekapolon akiŋarakino. 7 Ani igworokinete Ŋisirael Ekapolon aŋuna esicaniata Ŋimidian ikes, 8 abu Ekapolon kiyakik Ŋisirael ekadwaran, tosodi ekadwaran tolimok Ŋisirael tema, “Ebala Ekapolon Akuj a Isirael ebe, ‘Abu ayoŋ okoyau iyes anakwap a Ijipit, okoyau iyes anakwap a ŋina a iraakatar iyes ŋipi; 9 ido abu ayoŋ okolaku iyes anapedor a Ŋijipitian ka anapedor a daadaŋ a ŋulu ikisicanito iyes, abu ayoŋ erita ikes alokiŋaren kus, tosodi okoinak iyes akwap kec,’ 10 abu ayoŋ okolimok iyes otema, ‘Arae ayoŋ Ekapolon Akuj kus, nyiryediko kilipa neni a ŋakujo a Ŋiamori a ŋulu iboiyete iyes anakwap kec.’ Nai nyiwuapa iyes ŋakiro kaŋ.” Tonyarae Gideon 11 Apaki ŋin, abu emalaika ŋolo ke Ekapolon bu kiboikin kwap ekuyon ŋolo alo Opura, ŋolo arae ŋolo ka Yoas a ŋolo arae Ebiesarait. Apaki ŋin arami lokoku keŋ Gideon ŋikinyom ŋulu a ŋaganoi aneni acuyere epiini, kiwaite nyiŋolikis Ŋimidian. 12 Totakanu emalaika ŋolo ke Ekapolon neni a Gideon, tolimok iŋes tema, “Iyakasi iyoŋ ke Ekapolon, iyoŋ ekajion ŋolo etiron.” 13 Tolimok Gideon emalaika tema, “Nai okoe ekapolon, ani kire kikiya isua ka Ekapolon, kaanukiro etiyakinotor ŋakiro nu daadaŋ neni kosi? Nyaalu ŋiticisyo keŋ ŋulu ka aumokin, ŋulu ikilimokinito isua atapapaa kosi ebasi, ‘Meere Ekapolon ikiyauni iwon anakwap a Ijipit a?’ Nai tokona ikicaka Ekapolon isua, ikipotok isua napedor a Ŋimidian.” 14 Tolimok nai Ekapolon Gideon tema, “Tolot a agogoŋu kon a ŋina etiron tolaku Ŋisirael anapedor a Ŋimidian, ayoŋ ekeyakiya iyoŋ akitiya ŋun.” 15 Tolimok Gideon Ekapolon tema, “Nai okoe Ekapolon, ekokini ayoŋ alakuni Ŋisirael ai? Erae ateker kaŋ ŋina nyegogoŋ nooi alotooma ŋatekerin a Manase daadaŋ ka nabo daŋ arae ayoŋ ŋolo adit alokal kosi.” 16 Tolimok Ekapolon iŋes tema, “Ikiruki ayoŋ ka iyoŋ, ido iari iyoŋ Ŋimidian, iari iyoŋ ikes daadaŋ.” 17 Tema Gideon, “Ani kikiryamunit iyoŋ ayoŋ ajok aneni kon, kitoodikinae ayoŋ akitoodikinet adio oyenunia atemar erae iyoŋ Ekapolon ikirworo ka ayoŋ. 18 Nyirotok a ne tari ŋina aboŋunio ayoŋ neni kon okoinu iyoŋ ainakinet kaŋ, ido ewuak kiŋaren kon.” Toboŋok Ekapolon tema, “Eboi ayoŋ a ne tari ŋina iboŋunio iyoŋ.” 19 Aŋun, abu Gideon tolot kai keŋ toar ikale kipou, kipou ŋamugati daŋ ŋuna amam ŋakinyalet kipou a ŋakirya a ŋuna arae ŋakiloi ŋatomon, kiwuak akiriŋ a ikale lobukit ka kiwuak ŋapoko namot, tosodi ya neni a emalaika a Ekapolon a ŋolo edarit iŋes alokwap ekuyon, inak Gideon iŋes ŋainakineta keŋ. 20 Tolimok emalaika a Akuj Gideon tema, “Tolema akiriŋ ka ŋamugati ŋuna emam ŋakinyalet, kiwuak ikes nataaba na, tosodi tobukok ŋapoko.” Abu Gideon kitiya ŋun. 21 Tolemu nai emalaika ŋolo ke Ekapolon ebela keŋ ŋolo sek atiŋit iŋes, totapak ebela ŋol nakiriŋ ka namugati ŋuna amam ŋakinyalet, tonoku akim anataaba, tonomiya akiriŋ ka ŋamugati ŋuna amam ŋakinyalet, tosodi abu emalaika ŋolo ke Ekapolon toŋopiya alokiŋaren keŋ. 22 Toyenu nai Gideon atemar kerae ŋol emalaika ŋolo ke Ekapolon, tosodi tema, “Kiŋarakinae ayoŋ, okoe Ekapolon Akuj! Adau ayoŋ akiŋolikin emalaika ŋolo ke Ekapolon ediyediye.” 23 Nai tolimok Ekapolon iŋes tema, “Toyai ekisil neni kon! Nyikuryaniar, nyitwani iyoŋ.” 24 Abu nai Gideon todukok namuroet nen aŋuna ke Ekapolon, tolimok ekiro a namuroet a ŋin “Ekapolon iŋes erae ekisil” Eriŋa namuroet ŋin eyai Opira lotaun ŋolo a Ŋiabieseri tari tokona. 25 Akoloŋit ŋin nakwaare, tolimok Ekapolon Gideon tema, “Tolemu emaanik a papa kon ŋolo a ŋiarei ŋolo erae ŋikaru ŋikanikaarei, tolot toritak kwap namuroet a Baal ŋina erae papa kon adukokini, toritak kwap epir ŋolo ke etal ŋolo eyai diyete namuroet ŋin, 26 ido todukok kidiama nanam a namuroet a ŋin namuroet aŋuna a Ekapolon a Akuj kon, todukok namuroet ŋin ejok, tosodi tolemu emaanik ŋolo a ŋiarei, inak erae amuronot ŋina epeyo, tope iŋes a ŋakito aŋuna ke epir a ŋolo ke etal a ŋolo ibuni iyoŋ aritakin kwap.” 27 Aŋun, abu Gideon ya ŋiketiyak keŋ ŋitomon, ido kitiya lopite ŋolo alimokinitor Ekapolon iŋes; nai aŋuna akuryania iŋes aŋuna a ŋituŋa a ekal keŋ ka a ŋituŋa a ŋulu ke etaun a ŋolo eboiyo iŋes, abu iŋes nyitiya ŋun naparan, nai abu kitiya nakwaare. Tomunaa Gideon namuroet a Baal 28 Ani ekyenyunete ŋituŋa ŋulu ke etaun taparacu a akoloŋit ŋin, toryamut namuroet a Baal eritanakinitae kwap ka epir ŋolo a etal ŋolo sek ayai diyete keŋ eritanakinitae kwap ka kearakin emaanik erae amuronot namuroet ŋina keponi todukokinae. 29 Aŋun kiŋitanarosi ikes make ebasi, “Ŋae kitiyae nu?” Kedaut akiŋitanar ka akimima tolimokinae ikes ebe, “Erae Gideon lokoku a Yoas iŋes etiyae ŋun.” 30 Tolimokis nai ŋituŋa a etaun Yoas temasi, “Yau lokoku kon ne toarae, anerae kemunaa iŋes namuroet a Baal ka keritaki kwap epir ŋolo ke etal ŋolo sek eyai diyete namuroet.” 31 Nai tolimok Yoas ŋituŋa ŋulu acunakina ŋulu aŋoikinito iŋes tema, “Iriito mono iyes neni a Baal a? Icamito iyes aikin iŋes a? Ituŋanan daadaŋ ŋini eriit neni a Baal, emaikina toarae iŋes eriŋa nyiwalara akwap. Ani kerae iŋes akuj kimyekisi iŋes toiun bon aŋuna amunaarere namuroet keŋ.” 32 Aŋun, akoloŋit ŋin aponi tonyarae Gideon a ekiro alo Yerubaal, apolou keŋ ebe, “Kimyek Baal tojioto ka iŋes,” anerae abu iŋes tomunaa namuroet a Baal. 33 Apotu nai Ŋimidian daadaŋ ka Ŋiamaleki ta ŋituŋa ŋulu alo Kide, tocunakinos todoka aŋolol Yorodan toloma nakadipaalat ŋina Yesireel. 34 Nai abu Etau ŋolo ke Ekapolon min neni a Gideon, ido tokutak Gideon amomwara a emesek, tonyaraunae ŋituŋa ŋulu ka Abieser akiwuapakin iŋes. 35 Kiyakiya Gideon ŋituŋa neni a ŋituŋa a Manase daadaŋ, aponi tonyarae ikes daŋ akiwuapakin Gideon. Kiyakiya daŋ Gideon ŋituŋa neni a ŋituŋa ka Aser, a Sebulon ka Naputali, apotu ŋul daŋ toloto akiryamun ka ŋituŋa ŋulu arukitotor Gideon. Akitoodikinet ŋina anajul a ŋamesekin 36 Tolimok nai Gideon Akuj tema, “Ani kicamit iyoŋ aiun Ŋisirael, lopite ŋolo ilimunitor iyoŋ, 37 ewuakini ayoŋ ŋajul a ŋamesekin ŋadi nalos, ani keyakaun ŋakopi najul a ŋamesekin ŋun toonite akwap nenice daadaŋ, iŋes nai ayenunia ayoŋ atemar icamit iyoŋ akisitiya ayoŋ aiunia Ŋisirael lopite ŋolo ilimunitor iyoŋ.” 38 Apotu ŋakiro kitiyakinos ikwaŋinapei. Ani enyouni Gideon taparacu, tocuu ŋakipi anajul a ŋamesekin ŋuna apedorete akilelebun ekopo. 39 Tema nai Gideon neni ke Ekapolon, “Nyikiŋoik ca ayoŋ Ekapolon, kimyekinae erworik nabo apei bon kimyekinae ayoŋ eŋolik ŋace anajul a ŋamesekin, kimyek nyikopik ŋajul a ŋamesekin, nai toyakaun ŋakopi nawae nenice daadaŋ.” 40 Abu Akuj kitiya ŋun akoloŋit ŋin nakwaare. Aokito ŋajul a ŋamesekin, nai aya ŋakopi nawae nenice daadaŋ. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda