Ŋikat. 4 - EbaibulDebora ka Barak 1 Apotu nabo Ŋisirael kitiyata ŋakiro ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon ekaku a atwanare a Eud. 2 Abu nai Ekapolon kipotok ikes napedor a erwosit Yabin a ŋolo a Kanaan a ŋolo epukat alo Asor; arae ekapolokiniton a ŋasigarya keŋ Sisera ŋolo eboi alo Aroses-Agoim. 3 Apotu nai Ŋisirael kigworokis Ekapolon iŋitasi akiŋarakino, anerae ayakar Yabin ŋagaari ŋuna etiyaunitae a ŋasuwa ŋuna eritae a ŋaŋolei ŋamiae ŋakanikaomwon, ido abu kisican Ŋisirael neni aronon ya ŋikaru ŋatomoniarei. 4 Apaki ŋin arae akadwaran Debora aberu ka Lapidos akatubon ŋakiro alo Isirael. 5 Anait iŋes akiboi alokwap edukanit ŋolo anyaritae edukanit a Debora. Ayai edukanit ŋol kidiŋ Rama ka Besel anakwap a ŋina a ŋikamukumukui a ŋina a Epuraim. Aponeneete Ŋisirael neni a Debora atubokino ŋakiro kec. 6 Akoloŋit apei, abu Debora kiyakiya ŋituŋa anyarare Barak lokoku ka Abinoam alo Kades alotaun a ŋolo ayai nakwap a Naputali, tolimok iŋes tema, “ikilimok iyoŋ Ekapolon Akuj a Ŋisirael ebe, ‘Ya ŋikilyok ŋalipyo ŋatomon ŋulu alokabila a Naputali ka Sebulon lomoru Tabor. 7 Amodiuni ayoŋ Sisera ekapolokiniton ŋasigarya a Yabin akitijikin iyoŋ anayonae a Kison. Ebuni iŋes ka ŋagaari keŋ ŋuna iritae a ŋaŋolei ka ŋasigarya keŋ, ido epotokini ayoŋ iŋes napedor kon.’ ” 8 Tolimok Barak Debora tema, “Alosi ayoŋ erae kikirukori iyoŋ ka ayoŋ nai pa kikirukori iwon, nyalosi ayoŋ.” 9 Toboŋok Debora iŋes tema, “Kire ikirukori iwon, nai nyiryamuni iyoŋ apolou, anerae ipotokini Ekapolon Sisera napedor a aberu.” Abu nai Debora torukosi ka Barak, toloto Kades. 10 Abu Barak tonyarau ŋituŋa a Sebulon ka ŋulu a Naputali alosit Kedec, apotu ŋikilyok ŋulu ajiok ŋalipyo ŋatomon kiwuapakis iŋes, abu Debora daŋ kitipeiyosi kaapei ka ikes lomoru Tabor. 11 Apaki ŋin, kebu Eber Ekenait totyakar aneni a Ŋikeni a ŋuluce, ikes ŋiletok ka Obab alokamuran a Moses. Kebu Eber kigurok ŋiemae keŋ Elon-Besananim, etaun ŋolo ayai diyete Kedec. 12 Ani elimokinio Sisera atemar alot Barak lokoku ka Abinoam lomoru Tabor, 13 abu Sisera tolimu atemar yaunae ŋagaari keŋ daadaŋ ŋuna ke ejie ŋamiae ŋakanikaomwon ka apei ka ŋasigarya daadaŋ ŋuna arukitotor iŋes alo Aroses-Agoim, kiyakiya iŋes ŋasigarya ŋun nayonae Kison. 14 Tolimok Debora Barak tema, “Ape, anerae erae na akoloŋit ŋina ipotokinio Ekapolon Sisera napedor kon. Kire jik, ikiŋarenikini iyoŋ Ekapolon.” Aŋun abu Barak totiyaun alomoru Tabor ka ŋikilyok ŋulu ajiok ŋalipyo ŋatomon ŋulu ewuapito iŋes. 15 Abu Ekapolon kitubul Sisera alokiŋaren Barak kaapei ka ŋasigarya keŋ ŋuna adokito ŋagaari. Todoku Sisera anagaari keŋ, toem a ŋakejen. 16 Abu Barak kiwuap ŋasigarya a Sisera ŋuna adokito ŋagaari ka ŋuna alosete a ŋakejen tari Aroses-Agoim. Aponi toarae ŋasigarya a Sisera daadaŋ a ekileŋ, mam tari ipei daŋ ŋini abu topuu. 17 Kebu Sisera toem a ŋakejen tari loeema a Yael a aberu a Eber a Ekenait, anerae esilito erwosit Yabin ŋolo ka Asor ka ateker a Eber a Ekenait. 18 Abu Yael tolot akisiryam Sisera tolimok iŋes tema, “Bua neni kaŋ, ekapolon kaŋ, bua neni kaŋ, nyikuryaniar.” Aŋun abu Sisera tori neni a Yael, tolot loeema keŋ, abu Yael kiwua Sisera ayaye anaŋga. 19 Tolimok Sisera Yael tema, “Inakinae kareca ŋadikipi omat, anerae akanyamit ayoŋ akure” Aŋun, abu Yael toŋaa ecwee ŋolo etiyaunitae a ejamu a ibarasit ŋolo aya ŋakile, inak Sisera tomat, ekaku kiwua iŋes nabo. 20 Tolimok Sisera Yael tema, “Towo alopuke a eema, ido ani kebu idiotuŋanan ikiŋit iyoŋ ebe, ‘Eyai ekile eyai ne a?’ Toboŋok iyoŋ iŋes tema, ‘Mam.’ ” 21 Nai abu Yael aberu a Eber tolemu asesit ŋina ke eema ka enyodo, toniemar ekililiŋat neni ayai Sisera ŋolo ajotoe nooi apaki ŋin aŋuna adounitor, kibubuk Yael asesit namateŋen a Sisera kiropo lowae ŋoloce todol tari nalup, totwan Sisera. 22 Ani ebuni Barak iwuapit Sisera, tolot Yael akisiryam iŋes tosodi tolimok iŋes tema, “Bua eketoodik iyoŋ ekile ŋolo iwuarit iyoŋ.” Aŋun, abu Barak tolot tooma eema a Yael, alomar iŋes bon, kiŋolik Sisera eperi a nen etwanit ka eyai asesit a eema namateŋen a Sisera. 23 Aŋun, abu Ekapolon akoloŋit ŋin inak Ŋisirael akiloun erwosit Yabin ŋolo a Kanaan. 24 Kitijioto Ŋisirael Yabin erwosit ŋolo a Kanaan jik eŋirikinito ŋirwa ŋulu alalak tari ŋina aaryata iŋes. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda