Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋikat. 3 - Ebaibul


Ŋituŋa a Ŋakwapin ŋulu edoŋito nakwap a Kanaan

1 Erae nu ŋakwapin ŋuna abu Ekapolon kimyek nyikamara, ikotere ikatakinia Ŋisirael alo Kanaan ŋulu pa ajito alojie ke edio.

2 (Etiyae Ekapolon ŋun ikotere ŋanyameta a Ŋisirael ŋuna epote ekaku eyenunete ejie kitatama ŋulu sek nyeyenete ejie ajiore.)

3 Ŋakwapin ŋun ikes nu: Ŋakwapin ŋakan ŋuna a ŋikapolok a ŋikan a ŋulu a Ŋipilistin ka ŋakwapin a Ŋikanaani, a Ŋisidoniani ka Ŋiipi, eboiyete ŋituŋa ŋul alomoru a ŋulu a Lebanon, ameun alomoru Baal-Erimon akitodol Lebo-Amas.

4 Erae ŋakwapin ŋun ŋuna emyekinit Ekapolon aŋuna ka akitakakinia Ŋisirael, toyenunia kepedorete Ŋisirael akiwuap ŋakiciketa ŋuna ke Ekapolon ŋuna abu Ekapolon kicik atapapaa kec akiwuap aneni a Moses.

5 Aŋun apotu Ŋisirael kiboiyoto kaapei ka Ŋikanaani, Ŋiitaiti, Ŋiamori, Ŋiperisi, Ŋiipi ka Ŋiyebusi;

6 apotu Ŋisirael yaanasi ŋidwe ŋulupesur ŋulu a ŋituŋa a ŋul erae ŋaberu kec ka inanakis daŋ ikes ŋidwe kec ŋulupesur aruwor ŋaberu neni a ŋidwe a ŋulusapa a ŋulu a ŋituŋa a ŋul, ido kilipa daŋ neni a ŋakujo kec.


Osiniel

7 Apotu Ŋisirael kitiyata ŋakiro ŋuna aronok nooi aneni ke Ekapolon, kimuryak ikes Ekapolon Akuj kec ka kilipa neni ata Baal ka neni ata Asera.

8 Aŋun, abu Ekapolon toŋoik Ŋisirael nooi, ido kipotok ikes neni a erwosit a Kusan-Risasaim ŋolo ka Aram-Naaraim; apotu Ŋisirael kitiyanakis Kusan-Risasaim ŋikaru ŋikanikauni.

9 Nai apaki ŋina egworokinioto Ŋisirael Ekapolon, abu Ekapolon toseu ekaiunan a Ŋisirael, ŋolo abu toiu ikes; iŋes Osiniel lokoku a Kenas, lokaato keŋ a Kaleb ŋolo cici.

10 Abu etau ŋolo ke Ekapolon min neni ka Osiniel, toruwor iŋes ekatubon ŋakiro alo Isirael, abu tolot lojie, ido abu Ekapolon kipotok erwosit Kusan-Risasaim ŋolo ka Aram napedor ka Osiniel, abu iŋes kilou Kusan-Risasaim.

11 Aŋun, abu akwap kieŋa alojie ŋikaru ŋatomoniomwon. Ekaku, abu Osiniel lokoku a Kenas totwan.


Eud

12 Kitiyata nabo Ŋisirael ŋakiro ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon, tosodi Ekapolon kitogogoŋ erwosit Egilon ŋolo a Ŋimoabi, inak iŋes kilou Ŋisirael, anerae apotu Ŋisirael kitiyata ŋuna aronok alokiŋaren Ekapolon.

13 Abu erwosit Egilon toriwo ka Ŋiamoni ka Ŋiamaleki toloto kaapei akitiji Ŋisirael kilout ka kikamasi etaun Yeriko ŋolo a ŋikito a ŋidukan.

14 Aŋun, apotu Ŋisirael kitiyanakis erwosit Egilon ŋolo a Moab ŋikaru ŋitomon ka ŋikanikauni.

15 Nai ani igworokinete Ŋisirael Ekapolon, abu Ekapolon toseu aŋuna kec ekalakunan, iŋes Eud lokoku a Gera, ŋolo alokabila a Benjamin, arae iŋes ekile ŋolo akedyenyana. Apotu Ŋisirael kiyakiyasi iŋes akiya ocur kec neni a erwosit Egilon ŋolo a Ŋimoabi.

16 Abu Eud kitiyau aŋuna keŋ ekileŋ ŋolo epenitae ŋiwaetin daadaŋ, ŋolo arae aoyau keŋ ŋasentimitae ŋatomonikan, abu iŋes tonap ekileŋ ŋol anamuro keŋ a ŋina aloteten, alotooma ŋilowi ŋulu anapit iŋes.

17 Abu nai iŋes inak erwosit Egilon ŋolo a Ŋimoabi ocur kec ŋolo ayauni iŋes. Arae Egilon ekile ŋolo atumit nooi.

18 Ani kedau Eud ainakin ocur kec neni a erwosit, kitoboŋo ŋituŋa ŋulu ewokunete ocur ŋol toboŋosi lore.

19 Ani kedau akitenakin ikes tari neni aya ŋitorubei a ŋakujo alo Gilgal, toboŋo iŋes a nen neni a erwosit Egilon tema, “Ayakar ayoŋ aŋuna kon ŋakiro ŋuna imunono, okoe erwosit.” Aŋun, abu erwosit tolimok ŋiketiyak keŋ tema, “Tolomasi kiŋa!” Apotu nai ŋikilyok ŋulu etiyanakinete erwosit toloto aneni ayai iŋes.

20 Toapiya nai Eud diyete erwosit, apaki ŋin eboi erwosit bon alotem keŋ a ŋolo alilimon a ŋolo ayai kidiama akai keŋ. Tolimok Eud erwosit tema, “Ayakar ayoŋ akirot aneni ka Akuj aŋuna kon.” Aŋun, tonyou erwosit alokicoloŋ keŋ.

21 Kimana Eud akan keŋ ŋina alokedyeny, namuro keŋ ŋina aloteten tout ekileŋ ŋolo anapit iŋes kirusokinia Egilon nakook,

22 toloma tari agulep a ekileŋ tooma nakook a Egilon, torapuwa asepwae ekileŋ, anerae abu Eud nyeut ekileŋ anakook ka Egilon. Kiropu ekileŋ alokaku keŋ.

23 Abu nai Eud toloma kiŋa lobarasan, togolok ŋikekya a etem a ŋolo alokidiama a ŋolo ayai erwosit Egilon.

24 Ani kedau Eud alosit, toboŋut ŋiketiyak a erwosit. Ani iŋolikinete ikes egolol ŋikekya a etem a ŋolo eboiyo erwosit temasi, “Elosit tokona erwosit akiŋarakin aiwadio alotem a ŋolo alilimon.”

25 Apotu nai ikes kidara tari apaki ŋina akadanakinia ikes. Ani eoyaar apaki nyeŋaara ŋikekya a etem, apotu ikes tolemut ŋiŋaeta toŋaaryata ŋikekya. Kiŋolikis ekapolon kec eperi etwanit.

26 Ani eriŋa ŋiketiyak a erwosit nyeboŋuno neni a erwosit abu Eud tosi kitor neni a ŋitorubei a ŋakujo tosi Seira.

27 Ani edoli iŋes Seira, tokutak arupepe anakwap a ŋina a ŋikamukumukui a ŋina a Epuraim, apotu nai Ŋisirael totiyaaros kaapei ka iŋes anakwap a ŋina a ŋikamukumukui, iŋarenikinit Eud ikes.

28 Tolimok Eud Ŋisirael tema, “Kiwuapakinae ayoŋ, anerae adau Ekapolon akipotokin napedor kus ŋimoe kus Ŋimoabi.” Aŋun, toloto Ŋisirael totiyaaros a nen kiwuapakis Eud, kikamasi ŋidoketa a aŋolol Yorodan ŋulu sek adokeneneeta Ŋimoabi, nyimyekis idiotuŋanan edokari ekekwaye aŋolol.

29 Apaki ŋin apotu Ŋisirael toara Ŋimoabi ŋulu aapikinit ekimar kec ŋalipyo ŋatomon, arae daadaŋ ŋulu aaryo ŋikilyok ŋulu agogoŋok ŋulu atironok, mam tari epei daŋ kec ŋolo abu topuu.

30 Aŋun, apotu Ŋisirael toreut ŋituŋa a Moab akoloŋit ŋin, kieŋa nabo akwap a Ŋisirael ejie ŋikaru ŋatomonikanikauni.


Samegar

31 Ekaku a Eud abu Samegar lokoku ka Anas toruwor ekarikon a Ŋisirael, abu iŋes toar Ŋipilistin ŋamiae ŋakanikapei a ebela a ŋolo emetere ŋicugae. Abu Samegar daŋ tolaku Ŋisirael.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan