Ŋikat. 21 - EbaibulToiunae ŋituŋa a ekabila a Benjamin nyemunyar 1 Kepotu Ŋisirael kikoŋo alo Misipa ebe, “Mam ituŋanan alokidiŋ yok emaikina inak nakoku keŋ kiita ŋikilyok a ekabila a Benjamin.” 2 Apotu nai Ŋisirael toloto Besel, kiboiyoto a nen alokiŋaren Ekapolon tari ŋina awarya akwap, kiworout a nen nooi kigworo nooi. 3 Kirworo ikes neni ke Ekapolon temasi, “Okoe Ekapolon, Akuj ŋina a Ŋisirael, kaanukiro emaikina ekabila epei a Ŋisirael emam a ne nakoloŋit na?” 4 Akoloŋit ŋina atupakini, tokyenyut ŋituŋa taparacu sek todukokis namuroet nen, ido inakis ŋainakineta ŋuna epeyo ka ŋamuronisya ŋuna ke ekisil. 5 Temasi nai Ŋisirael, “Ŋituŋa a ekabila ka ali alokabilae a daadaŋ a ŋulu a Ŋisirael nyeponito natukot aŋuna ke Ekapolon?” Eŋitasi ikes ŋun, anerae kepotu ikes kikoŋo aŋuna a ŋinituŋanan nyebuni Misipa neni ke Ekapolon ebasi, “Earyo ituŋanan ŋini nyebuni natukot ŋin.” 6 Nai esyonikinito Ŋisirael ŋituŋa a ekabila a Benjamin, ŋiyeneta kec ebasi, “Atyakar ŋituŋa a ekabila a epei alokabilae a Ŋisirael nakoloŋit na. 7 Alipite eryamikinere iwon ŋikilyok a ekabila a Benjamin ŋulu idoŋito ŋaberu, anerae adaun iwon akikoŋ alokiro a Ekapolon atemar nyeinakinio iwon ŋidwe yok ŋulupesur neni kec aruwor ŋaberu kec?” 8 Tolimut nai ikes iŋitasi temasi, “Eyai mono ituŋanan idio alotooma ŋituŋa a ŋikabilae a Ŋisirael ŋini nyitipeunit Misipa neni ke Ekapolon a?” Aponi toryamunae atemar mam ituŋanan alo Yabes-Gilead ŋini ebunit natukot neni eboikino ŋituŋa. 9 Ayenunio ŋun, anerae ani enyarao ŋirorwa a ŋituŋa, mam ituŋanan ipei daŋ alo Yabes-Gilead ayai nen. 10 Aŋun, abu atukot ŋin kiyakiya ŋasigarya ŋalipyo ŋatomon ka ŋaarei inaa, kicik tema “Toloto, toara a ekileŋ ŋituŋa daadaŋ ŋulu iboiyete alo Yabes-Gilead, toara ŋaberu ka ŋidwe daŋ. 11 Ŋuna emaikina iyes kitiyata ikes nu: Toara ŋikilyok ka ŋaberu daadaŋ ŋuna kepotu kiryamakinos ka ŋikilyok.” 12 Toryamut nai ikes alo Yabes-Gilead ŋapesur ŋamiae ŋaomwon ŋuna pa kiryamakina ka ŋikilyok, yaasi ŋasigarya ŋun ŋapesur ŋun Silo, neni eboiyoto Ŋisirael, arae Silo etaun ŋolo eyai nakwap a Kanaan. 13 Kiyakiya nai atukot a Ŋisirael ŋituŋa alimokin ŋituŋa ŋulu a ekabila a Benjamin ŋulu eboiyete a nataaba a Rimon atemar esila. 14 Toboŋut nai ŋituŋa a Benjamin ŋul apaki ŋin, aponi inakinae ikes ŋaberu ŋuna aponi nyeari alo Yabes-Gilead, nai apotu ŋaberu ŋun nyiryama ŋikilyok daadaŋ. 15 Kisyonioto Ŋisirael ŋituŋa a ekabila a Benjamin, anerae abu Ekapolon tolema akimorikina a ŋatekerin a Ŋisirael. 16 Aŋun, tolimut ŋikasikou a atukot kiŋita ŋituŋa temasi, “Alipite eryamunere iwon ŋaberu aŋuna a ŋikilyok a ŋulu nyeryamuna ŋaberu, anerae mam ŋaberu eriŋa eyakasi lotuŋa a ekabila a Benjamin?” 17 Toboŋokis nai ŋituŋa temasi, “Emaikina toyakaunos ŋiletok aŋuna a ŋituŋa a ekabila a Benjamin a ŋulu arae ŋipiya, ikotere nyeŋopiya ekabila epei a Ŋisirael. 18 Kikote neni daŋ, nyepedoryo iwon ainakin ŋidwe yok ŋulupesur neni kec toruwor ŋaberu kec.” Alimunete ikes ŋun, anerae ekoŋito Ŋisirael ebe, “Ilamam ituŋanan ŋini eini nakoku keŋ kiita ŋikilyok a ekabila a Benjamin.” 19 Aŋun, tolimut ikes temasi, “Kiirasi itiyao tokona alo Silo ŋasuban a Ekapolon ŋuna itiyaeneneo a ŋolokaru. Erae Silo etaun ŋolo apolon ŋolo eyai Kuju Besel, Kide erot ŋolo apolon ŋolo itipeiyorere Besel tari Sekem ka eyai Kwap Lebona.” 20 Tolimokis nai ikes ŋikilyok ŋulu a ekabila a Benjamin temasi, “Apesi, toduka alomanikorin a ŋulu a ŋikito a epiini, 21 ido kiteut ŋapesur ŋuna a Silo epote lodoŋa, tosodi tolomut iyes alomanikorin a ŋulu a ŋikito a epiini, ido todaka ŋinituŋanan apese apei aŋuna keŋ a ŋapesur a Silo, yaasi ikes nakwap a Benjamin. 22 Ani kepotu atapapa kec, kori ŋikaitotoi kec akibura neni kosi elimokinio isua ikes ebe; ‘Torimaaketa, kimyekinae ikes yaasi ŋidwe kus ŋulupesur, anerae nyikamakina isua ikes ŋaberu alojie. Aŋun, nyiyakaunotor iyes ekaile aŋuna ka asecit, anerae nyeinakina iyes ŋidwe kus ŋulupesur neni kec.’ ” 23 Apotu ŋikilyok ŋulu a ekabila a Benjamin kitiyata lopite ŋolo alimokinitere ikes, ya ŋinituŋanan aberu aŋuna keŋ anapesur a ŋuna alosito lodoŋa a ŋuna apotu ikes kikamasi. Ekaku toloto nai ikes toboŋosi nakwap kec, toduko nabo ŋitaunio kec, kiboiyoto a nen. 24 Apaki ŋin apotu Ŋisirael torotokis a nen, toboŋosi ŋulutuŋa lokabilae ka lokalya kec, tolot ŋinituŋanan nakwap kec. 25 Alorwa a ŋul, amam erwosit alo Isirael, etiyaete ŋituŋa daadaŋ ŋiticisyo ŋulu ajoikinito ikes. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda