Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋikat. 11 - Ebaibul


Yepesa

1 Ayai Gilead ekile ŋolo anyaritae Yepesa ŋolo arae lokoku a amalaat, ido arae iŋes ekajion ŋolo etiron. Arae Gilead papa a Yepesa.

2 Abu aberu a Gilead daŋ touru ŋidwe ŋulusapa, ido apaki ŋina apolounioto ŋidwe a aberu a ŋin, apotu kiritasi Yepesa anakwap kec temasi, “Emam ibore eruwor ŋini kon alokal a papa kosi, anerae irae iyoŋ lokoku a aberu a ace.”

3 Abu nai Yepesa toem aneni a ŋikaitotoi keŋ, tolot akiboi nakwap ŋina anyaritae Tob. Tocunaros ŋikesyaak neni a Yepesa, ido aloseneneete aremerem ŋituŋa ŋuluce kaapei ka iŋes.

4 Kelunyar adiopaki, kitijikis Ŋiamoni Ŋisirael.

5 Apaki ŋina etijikinioto Ŋiamoni Ŋisirael, apotu ŋikasikou a Gilead toloto ayaun Yepesa anakwap a Tob.

6 Tolimokis ŋikasikou ŋul Yepesa temasi, “Bua toruwor ekarikon kosi, ikotere ikilosi akitijiore Ŋiamoni.”

7 Nai tolimok Yepesa ŋikasikou ŋulu alo Gilead tema, “Meere iyes pei ipotu ikiŋero ayoŋ, ikiritasi ayoŋ anakwap a papa kaŋ a? Aŋun, Kaanukiro tokona iponitotor iyes neni kaŋ apaki ŋina iyakatar locan?”

8 Toboŋokis ŋikasikou a Gilead Yepesa temasi, “Kikote neni daŋ, ikiboŋu tokona isua neni kon ikotere ikilosi iyoŋ ka isua akitijiore Ŋiamoni; iruwor iyoŋ ekapolon kosi ka ekapolon a ŋituŋa a daadaŋ a ŋulu iboiyete alo Gilead.”

9 Tema Yepesa neni a ŋikasikou a ŋulu alo Gilead, “Ani kikinyakasi iyes ayoŋ lore nabo akitijiore Ŋiamoni, ido okoinak ayoŋ Ekapolon elou ikes, aruwor ayoŋ ekarikon kus.”

10 Toboŋokis nai ŋikasikou ŋulu alo Gilead Yepesa temasi, “Eruwor Ekapolon esuuda yok kire jik, ikitiyae isua ikwapei ilimunio iyoŋ.”

11 Abu nai Yepesa torukosi ka ŋikasikou ŋulu alo Gilead, kituruwosi ŋituŋa a Gilead Yepesa ekepukan ka ekarikon kec; ido abu Yepesa kiruwor ŋakiro keŋ daadaŋ alokiŋaren Ekapolon alo Misipa.

12 Kiyakiya nai Yepesa ŋituŋa neni a erwosit a Ŋiamoni ebala, “Anukiro eya kidiŋ iyoŋ ka ayoŋ, ŋuna ibunitor iyoŋ neni kaŋ akitijiore ŋituŋa a akwap kaŋ?”

13 Toboŋok erwosit a Ŋiamoni ŋituŋa ŋulu eyakiyarit Yepesa neni keŋ tema, “Erae ŋun anerae apaki ŋina aponiata Ŋisirael alo Ijipit, apotu ikes yaasi akwap kaŋ, ameun alo Arinon tari Yabok ta Yorodan, aŋun tokona, kinyakakinae ayoŋ akwap ŋin emam ejie.”

14 Kiyakiya nabo Yepesa ŋikilyok neni a erwosit a Ŋiamoni,

15 alimokin iŋes ebe, “Ŋakiro a Yepesa ikes nu: Nyelemara Ŋisirael akwap a Moab, kori ŋina a Ŋiamoni,

16 nai apaki ŋina aponiata Ŋisirael alo Ijipit, apotu ikes kitoro naloŋisat toloto nanam ŋina Areŋan, todolo Kades.

17 Apotu nai Ŋisirael kiyakiyasi ŋituŋa neni a erwosit a ŋolo ke Edom temasi, ‘Ikilipit isua iyoŋ ikimyek isua totuboretei anakwap kon,’ nai abu erwosit ŋolo ke Edom nyecamu ŋakiro ŋun. Apotu daŋ ikes kiyakiyasi ŋituŋa neni a erwosit a Moab, abu ŋol daŋ nyecamu ŋakiro kec. Aŋun apotu Ŋisirael torubakis iboiyete alo Kades.

18 Apotu nai Ŋisirael towotokis a nen kitoro naloŋisat, kiloda ayaaye akwap a Edom ka akwap a Moab todolo Kide akwap a Moab, ido toloma ekekwaye ayonae Arinon. Nyelomara ikes nakwap a Moab, arae Arinon ekukoru a akwap a Moab.

19 Apotu nai Ŋisirael kiyakiyasi ŋituŋa neni a erwosit Sikon a ŋolo a Ŋiamori ka neni a erwosit Esibon, tolimokis Ŋisirael ŋirwosi ŋul temasi, ‘Ikilipit isua iyes ikimyekis isua totuboretei anakwapin kus oloto nakwap kosi.’

20 Nai pa ekinyomit Sikon Ŋisirael atubor anakwap keŋ; aŋun, abu Sikon tocunak ŋituŋa keŋ daadaŋ, kiboyosi Yaas, ido kitijioto Ŋisirael.

21 Abu nai Ekapolon Akuj a Ŋisirael kipotok Sikon kaapei ka ŋituŋa keŋ daadaŋ napedor a Ŋisirael, ido apotu kilout ikes kituruwosi akwap a Ŋiamori a ŋulu eboiyete anakwap a ŋin ŋina kec.

22 Toloma ikes nakwap a Ŋiamori daadaŋ ameun alo Arinon tari Yabok ka ameun analoŋisat tari Yorodan.

23 Aŋun, adau Ekapolon Akuj a Ŋisirael akikamar akwap a Ŋiamori aŋuna a Ŋisirael. Icamit tokona iyoŋ ademar ikes akwap kec a?

24 Nyemaikina mono iyes kituruwosi akwap ŋina ikiinakini iyes akuj kus Kemos ŋina kus a? Tosodi, nyemaikina mono isua eturuwosi akwap daadaŋ ŋina abu Ekapolon Akuj kosi kikama aŋuna kosi ŋina kosi a?

25 Ijok mono iyoŋ akilo erwosit Balak lokoku a Sipor a ŋolo a Moab a? Abu mono iŋes todiŋakinos ka Ŋisirael, kori abu mono iŋes kitiji Ŋisirael a?

26 Apaki ŋina eboiyoto Ŋisirael ŋikaru ŋamiae ŋauni alo Esibon ka alorerya keŋ ka Aroer ka alorerya keŋ ta alotaunio a daadaŋ a ŋulu erekina lokipetetyo ka Arinon, kaanukiro pa ikamarya iyoŋ nabo ŋakwapin ŋun, alotooma apaki ŋin?

27 Meere ayoŋ asecit aneni kon, nai iyoŋ itiyat erono neni kaŋ aŋuna ikitijio ayoŋ. Kimyek Ekapolon ŋolo erae ekatubon ŋakiro, totub ŋakiro nakoloŋit na tolimu kerae Ŋisirael nyiyookinito, kori Ŋiamoni.”

28 Nai abu erwosit a Ŋiamoni nyecamu ŋakiro ŋuna eyakiyaritotor Yepesa ŋituŋa neni keŋ.


Kikoŋ Yepesa

29 Abu nai etau ŋolo ke Ekapolon min neni a Yepesa, tolot iŋes kitor kidiŋ akwap a Gilead ka Manase. Tolot kiŋaren tari Misipa lotaun ŋolo alo Gilead, tolot nabo kiŋaren todol nakwap a Ŋiamoni.

30 Kikoŋ Yepesa neni a Ekapolon tema, “Ani kipotok iyoŋ Ŋiamoni napedor kaŋ,

31 ituŋanan nai daadaŋ ŋini isyauni alomun alokai kaŋ akisiryam ayoŋ apaki ŋina aboŋunio ayoŋ alojie kadau akiloun Ŋiamoni, eruwor ituŋanan ŋin ŋini ke Ekapolon, einakinio iŋes neni ke Ekapolon erae ainakinet ŋina epeyo.”

32 Torotok nai Yepesa, kilamar nakwap a Ŋiamoni aŋuna ka akitijikin ikes, ido abu Ekapolon kipotok Ŋiamoni napedor a Yepesa.

33 Abu iŋes kilou Ŋiamoni nooi, kinyas ŋitaunio a Ŋiamoni ŋatomoniarei ameun alo Areor tari nakibois ŋina eyai diyete Minis, todol Abel-Keramin. Aŋun apotu Ŋisirael kilout Ŋiamoni.


Nakoku a Yepesa

34 Toboŋo nai Yepesa lore keŋ ŋolo ayai Misipa, kiŋolik Yepesa nakoku keŋ ebunit neni keŋ akisiryam iŋes erami ebur kidoŋae. Arae apese ŋin nakoku a Yepesa ŋinadonupei, amamukar Yepesa ikoku ice ŋinisapat, kori ŋinipese mati ŋin bon.

35 Ani iŋolikini Yepesa nakoku keŋ, tocil ŋilowi keŋ, tema, “Okoe nakoku kaŋ, ikituruwo iyoŋ ayoŋ ŋolo eyaloloŋi ka ŋolo a ŋican, anerae adau ayoŋ akikoŋ neni ke Ekapolon ka nyapedori ayoŋ aesikin akitiya ŋuna adau akikoŋ.”

36 Tolimok nakoku a Yepesa, Yepesa tema, “Papa kikoŋit iyoŋ neni ke Ekapolon, kitiya neni kaŋ ikwaŋina ikoŋitor iyoŋ, ikwapei adaunia Ekapolon akinyaŋar aronis a ŋimoe kon a Ŋiamoni.”

37 Tema apese ŋin neni a papa keŋ, “Kimyek ŋakiro nu kitiyae neni kaŋ: Inakinae ayoŋ ŋilapyo ŋiarei, ikotere olot akirimit lomoru kaapei ka ŋakonei kaŋ egwor aŋuna atwania ayoŋ arae apese.”

38 Toboŋok Yepesa nakoku keŋ tema, “Ipedori alosit.” Abu nai Yepesa kimyek nakoku keŋ tolot kiriyaiya ŋilapyo ŋiarei erukito ka ŋakonei keŋ kigwor alomoru aŋuna etwania iŋes erae apese.

39 Ani elunyar ŋilapyo ŋiarei, toboŋo apese ŋin neni a papa keŋ, abu nai papa keŋ kitiya neni keŋ ikwapei sek ekoŋitor; mam pa eryamakina apese ŋin ka ekile. Aŋun aponi togeunae etal alo Isirael

40 ŋolo elosyoneniata ŋapesur nariet ŋirwa ŋiomwon a ŋolokaru akigworo etamunito nakoku a Yepesa a ŋolo alo Gilead.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan