Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ŋikat. 1 - Ebaibul


Nyepedosi Ŋisirael akikamar akwap a Kanaan daadaŋ
( Yos. 15:13-19 )

1 Ekaku a atwanare a Yosua, apotu Ŋisirael kiŋita Akuj temasi, “Ataŋae itipeiyorete ikiŋarenikis isua akitijikin Ŋikanaani?”

2 Tolimok Ekapolon ikes tema, “Ŋituŋa a ekabila a Yuda emaikina kitipeiyosi, adau ayoŋ ainakin akwap napedor kec.”

3 Tolimokis nai ŋituŋa a ekabila a Yuda ŋikaitotoi kec ŋulu a ekabila a Simeon temasi, “Potu, orukosi ka isua nakwap ŋina ikikorakinitae isua aruwor ŋina kosi, ikotere ikitijikini Ŋikanaani, ani ekaku orukosi isua daŋ ka iyes nakwap ŋina ikikorakinitae iyes aruwor ŋina kus.” Aŋun, apotu Ŋisimeoni toloto kaapei ka ŋituŋa a ekabila a Yuda.

4 Apotu nai ŋituŋa a ekabila a Yuda kitipeiyosi kitijikis ŋimoe kec, abu Ekapolon inak ikes akiloun Ŋikanaani ka Ŋiperisi, toara ikes alo Besek ŋikilyok ŋulu arae ekimar kec ŋalipyo ŋatomon.

5 Apotu ikes toryamut ekapolon a Besek alo Besek, kitijikis iŋes a nen, kilout Ŋikanaani ka Ŋiperisi.

6 Abu ekapolon a Besek toem, nai apotu ŋituŋa a Yuda kiwuapa iŋes tari ŋina ekamuniata iŋes, tosodi totubunos ŋimoyo a ŋakan keŋ ŋulu apolok ka ŋulu a ŋakejen ŋulu apolok.

7 Kirworik ekapolon a Besek tema, “Ayakar koloŋ ayoŋ ŋirwosi ŋatomonikanikaarei ŋulu atubonorosi ŋimoyo a ŋakan kec ŋulu apolok ka ŋimoyo a ŋakejen kec ŋulu apolok, ido edepete ŋirwosi ŋul ŋarare alokwap emesa kaŋ. Etiya Akuj neni kaŋ ŋuna abu ayoŋ etiya neni a ŋuluce.” Aponi nai yaarae ekapolon a Besek Yerusalem, ido totwan a nen.

8 Kitijikis ŋituŋa a Yuda ŋituŋa a Yerusalem, kikamasi etaun. Toara ŋituŋa ŋulu ke etaun ka kicunyakis etaun.

9 Ekaku a ŋun, apotu ŋituŋa a Yuda totiyaaros aŋuna ka akitijikin Ŋikanaani ŋulu eboiyete anakwap a ŋina a ŋikamukumukui, alo Negeb ka nakwap ŋina ayai diyete ŋikamukumukui.

10 Kitijikis ŋituŋa a Yuda Ŋikanaani ŋulu eboiyete alo Eburon, (arae sek ekiro a Eburon Kirias-Araba) kilout ŋatekerin ata Cecai, Aiman ka Talimai.

11 Apotu a nen toloto akitijikin ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Debir (arae sek ekiro a Debir Kirias-Seper).

12 Tolimok epei a Ŋisirael ŋolo anyaritae Kaleb ŋituŋa tema, “Ituŋanan ŋini eremi Kirias-Seper, ido kikama, ainakini ayoŋ iŋes nakoku kaŋ Acisa toruwor aberu keŋ.”

13 Abu nai Osiniel lokoku a Kenas alokaato keŋ a Kaleb ŋolo cici kikama etaun Debir, ido abu Kaleb inak iŋes nakoku keŋ Acisa toruwor aberu keŋ.

14 Ani edoluni Acisa neni ka Osiniel, abu Acisa tolimok Osiniel akilipun aneni a Kaleb ŋalup. Ani edokuni Acisa alosigirya keŋ, kiŋit Kaleb iŋes tema, “Nyo icamit iyoŋ?”

15 Toboŋok iŋes tema, “Inakinae ayoŋ ainakinet; ikwapei ikikorakinia iyoŋ ayoŋ akwap alo Negeb, inakinae ŋakare a ŋakipi daŋ.” Abu nai Kaleb inak iŋes ŋiburin ŋulu aya nenimukur ka ŋakujae ŋuna aya nenidipal.

16 Apotu ŋiletok a Obab a ŋolo arae Ekenait ŋolo arae lokamuran a Moses kitipeiyosi kaapei ka ŋituŋa a Yuda, alotaun a ŋolo a ŋikito a ŋidukan, tolomasi naloŋisat ŋina a Yudaya, ŋina eyai Negeb diyete Arad. Tosodi toloto kiboiyoto kaapei ka Ŋiamaleki.

17 Apotu nai ŋituŋa a Yuda toloto kaapei ka ŋikaitotoi kec Ŋisimeoni, kilout Ŋikanaani ŋulu eboiyete alo Sepas, kinyasut etaun nooi, aŋun, aponi tonyarae etaun ŋol Orima.

18 Apotu ŋituŋa a Yuda kikamasi etaun Gasa ka akwap keŋ daadaŋ, etaun Askelon ka akwap keŋ daadaŋ ta etaun Ekiron ka akwap keŋ daadaŋ.

19 Arukito Ekapolon ka ŋituŋa a Yuda, apotu ikes kikamasi akwap ŋina a ŋikamukumukui, nai apotu nyepedosi akiritar ŋituŋa ŋulu eboiyete anadipoe a ŋikamukumukui, anerae ayakatar ŋul ŋagaari ŋuna ametae a ŋaŋolei ŋuna etiyaunitae a ŋasuwa.

20 Aponi inakinae Eburon neni a Kaleb, lopite ŋolo alimunitor Moses, abu Kaleb kirita a nen ŋidwe ka Anak ŋulusapa ŋiuni.

21 Nai apotu ŋituŋa a Benjamin nyiritasi Ŋiyebusi ŋulu eboiyete alo Yerusalem, aŋun, iboiyete Ŋiyebusi ŋinapei koloŋ kaapei ka ŋituŋa a Benjamin tari tokona.

22 Apotu ŋiletok a Yosepu daŋ kitipeiyosi akirem Besel ka arukito Ekapolon ka ikes.

23 Apotu ikes kiyakiyasi ŋituŋa akireb Besel (arae sek ekiro a Besel Lus).

24 Ani iŋolikinete ŋikarebok ekile elomuni alotaun, tolimokis iŋes temasi, “Kitoodikinae isua erot ŋolo elomarere lotaun, ido ikirimakini isua iyoŋ.”

25 Abu nai ekile ŋol kitoodik ikes erot ŋolo elomarere lotaun, apotu ikes toara ŋituŋa daadaŋ alotaun, nai kimyekis tolot ekile ŋolo etoodikini ikes erot ŋolo elomarere lotaun, toloto kaapei ka ekal keŋ.

26 Abu nai ekile ŋol tolot nakwap a Ŋiitaiti, toduk etaun, tolimok ekiro a etaun a ŋol Lus, ekiro ŋol iŋes enyaritere etaun ŋol tari tokona.

27 Apotu ŋituŋa a ekabila a Manase nyiritasi ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Bes-Sean ka ŋirerya keŋ, kori ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Taanak ka ŋirerya keŋ, kori ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Dor ka ŋirerya keŋ, kori ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Ibileam ka ŋirerya keŋ, kori ŋituŋa ŋulu eboiyete alo a Megido ka ŋirerya keŋ, nai apotu Ŋikanaani torubakis iboiyete anakwap a ŋin.

28 Ani egogoŋioto Ŋisirael, apotu toreikis Ŋikanaani akitiya ŋiticisyo aŋuna kec, nai nyiritara ikes Ŋikanaani anakwap a ŋin.

29 Apotu ŋituŋa a ekabila a Epuraim nyiritasi Ŋikanaani ŋulu eboiyete alo Geser, nai eboiyete Ŋikanaani kaapei ka ikes alo Geser.

30 Apotu ŋituŋa a ekabila a Sebulon nyiritasi Ŋikanaani ŋulu eboiyete alo Kitiron, kori ŋulu eboiyete alo Naalol, nai apotu Ŋikanaani torubakis iboiyete kaapei ka ikes, ido aponi toreikinae Ŋikanaani ŋul akitiya ŋiticisyo.

31 Apotu ŋituŋa a ekabila ka Aser nyiritasi ŋituŋa ŋulu eboiyete alo Aco, kori ŋulu eboiyete alo Sidon, kori ŋulu ka Alab, kori ŋulu ka Akisib, kori ŋulu ka Eliba, kori ŋulu ka Apik, kori ŋulu a Reob;

32 nai apotu Ŋiaseri torubakis iboiyete kaapei ka Ŋikanaani ŋulu sek eboiyete anakwap a ŋin, anerae apotu ŋituŋa ka Aser nyiritasi ikes.

33 Apotu ŋituŋa a ekabila a Naputali nyiritasi ŋituŋa ŋulu sek eboiyete alo Bes-Semes, kori ŋulu eboiyete alo Bes-Anas, nai apotu kiboiyoto kaapei ka Ŋikanaani ŋul ŋulu sek eboiyete anakwap a ŋin. Kikote neni daŋ apotu ŋituŋa a ekabila a Naputali toreikis ŋituŋa a Bes-Semes ka ŋulu a Bes-Anas akitiya etic aŋuna kec.

34 Apotu Ŋiamori kiretakis ŋituŋa a ekabila a Dan kiboyoto anakwap a ŋina a ŋikamukumukui, nyecamakis ikes etiyaun nadipoe a ŋikamukumukui.

35 Torubakis Ŋiamori iboiyete alo Areres, alo Aijalon ka alo Saalibim, nai apotu ŋiletok a Yosepu kisicana ikes nooi, toreikis ikes akitiya ŋiticisyo.

36 Ayai ekukoru a Ŋiamori ameun alorot a ŋolo edokarere Akirabim alo Sela tomea kidiama.

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan