Ŋigal. 3 - EbaibulAkiwuapit Ŋikisila kori anupit Yesu Kristo 1 Iyes Ŋigalatiyae, ŋibaŋaanotin! Ŋae ikirogat iyes? Arae kiŋaren kus a ŋilopeyek aponere kisileereunere ŋakiro ŋuna ka atwanare a Yesu Kristo alomusalaba! 2 Tolimokinae ayoŋ akirot na apei: Ipotu mono iyes toryamut Etau ŋolo ka Akuj anakitiya ŋuna ecamito Ŋikisila kori anakiirar Ŋakiro ŋuna Ajokak, ido tonupa? 3 Ikokinete iyes iraakasi ŋibaŋaanotin ai? Ipotu iyes togeut alotooma Etau ŋolo ka Akuj; nai icamito tokona iyes aŋetakin kan apedor kus bon a ŋilopeyek? 4 Apotu mono ŋican ŋulu ipotu iyes toryamut aŋuna a Ŋakiro a ŋuna Ajokak toruworos ŋikoŋinae a? Kire, pa arae ŋikoŋinae! 5 Ikiinakinit mono Akuj iyes Etau keŋ ka akitiya ŋakujuwuanisya alokidiŋ kus, aŋuna itiyaata iyes ŋuna ecamito Ŋikisila kori aŋuna iiranaryata Ŋakiro ŋuna Ajokak, ido tonupa? 6 Totamakisi ŋuna elimunito Ŋakigireta aŋuna ka Aburaam ebe, “Anupit Aburaam Akuj; aŋuna ka anupit keŋ, abu Akuj tocamu iŋes erae ŋolo iyookino”. 7 Itemokino nai iyes toyenut ebe, ŋiletok ka Aburaam ŋulu a kire, ikes ŋituŋa ŋulu eyakatar anupit neni ka Akuj. 8 Apotu Ŋakigireta koloŋ todwara atemar elimori Akuj atemar iyookinosi ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan aŋuna ka anupit kec. Aŋun apotu Ŋakigireta tolimokis Ŋakiro ŋuna Ajokak neni ka Aburaam temasi, “Iterereŋi Akuj ŋakwapin daadaŋ aŋuna kon”. 9 Aŋun, ŋulu daadaŋ enupete ikwa Aburaam, iterereŋio ikwa iŋes. 10 Ilamam ŋituŋa ŋulu erubakinito iwuapito ŋuna a Ŋikisila. Anerae ebasi Ŋakigireta ebe, “Ilamam aneni ka Akuj ituŋanan daadaŋ ŋini nyiwuapit ŋakiro daadaŋ ŋuna igiritae lokitaabo ŋolo a Ŋikisila”. 11 Ileere nai atemar, nyelimori Akuj atemar iyookino ituŋanan alokiŋaren keŋ aŋuna iricitor Ŋikisila, anerae ebasi Ŋakigireta ebe, “Ituŋanan bon ŋini elimori Akuj atemar iyookino alokiŋaren keŋ aŋuna ka anupit keŋ, iŋes eyari”. 12 Nai emam ŋuna a Ŋikisila ŋuna etapito anupit, ikwapei ebaakatar Ŋakigireta ebe, “Erae akitiya daadaŋ ŋuna ecamito Ŋikisila epedorya ituŋanan akiyar”. 13 Nai abu Kristo ikilaku iwon alolam a ŋulu eponito aneni a Ŋikisila, anerae abu iŋes kiwok ŋilam ŋulu sek arae ŋulu yok; anerae ebasi Ŋakigireta ebe, “Ilamam aneni ka Akuj ituŋanan daadaŋ ŋini ibubukinio lokitoe”. 14 Abu Kristo kitiya ŋun, ikotere alotooma keŋ einakinio ŋituŋa ŋulu nyerae Ŋiyudayan ŋarereŋisyo ŋuna abu Akuj kiik neni ka Aburaam, ikotere nai toryamunere iwon ŋulu ikinupit Kristo Etau ŋolo ikiikinit Akuj. Nyilocokinete Ŋikisila akiikinet ŋina ka Akuj 15 Ŋikaitotoi kaŋ, alosi ayoŋ akirwor ŋakiro ŋuna itiyasi anakiyar yok jwi jwi: ani kecamunosi ŋituŋa ŋiarei aŋuna a idiobore, ikoŋete anacamun kec, emam ituŋanan epedori akibil kori akiyatakin idiobore nacamun kec. 16 Nai tokona toyenete ebe, abu Akuj inak akiikinet keŋ neni ka Aburaam ka neni ke eletonit keŋ. Nyelimunito Ŋakigireta ebe “Ŋiletok”, iŋes atemar ŋituŋa ŋulu alalak, nai “Eletonit”, iŋes atemar ipeituŋanan bon, Kristo. 17 Ŋuna alimunit ayoŋ ikes nu ebe, abu Akuj tocamunos ka Aburaam, kiik akiric Acamunet ŋin. Nyepedorete Ŋikisila ŋulu koloŋ ayauni Akuj kelunyarosi ŋikaru ŋamiae ŋaomwon ka ŋatomoniuni akibil Acamunet ŋin ka akikisar akiikinet ŋina ka Akuj. 18 Anerae ani kerae anakiwuapit Ŋikisila eryamunere iwon ainakinet ŋina ka Akuj, iŋes atemar nyeriŋa ikiryamuni ainakinet ŋin anakiikinet a ŋina ka Akuj. Nai arae nakiikinet ŋina ka Akuj abunio Aburaam toryamunia ainakinet ŋin. 19 Arae nai nyo etic a Ŋikisila? Aponi kiyatakinae Ŋikisila nakiikinet akitoodiunia ibore ŋini erae asecit ka etemokino kiboiyoto ikes akitodol abunore ŋina ke eletonit a ŋolo ka Aburaam a ŋolo aris Akuj kiik. Apotu ŋimalaikan kikobut Ŋikisila kwap, kisitorut neni a Moses, a ŋolo arae ekemorikinan Akuj ka ŋituŋa. 20 Nai erae apaki ŋina eraakar ŋituŋa ŋiarei, iŋes bon iitanitere ekemorikinan, nai erae Akuj apei. Etic ŋolo a Ŋikisila 21 Apolou mono a ŋakiro a ŋun atemar itepegito Ŋikisila ŋakiikineta ŋuna ka Akuj a? Mam jik! Anerae ani kerae toryamunite ituŋanan Ŋikisila ŋulu epedorete ayaun akiyar, kepedo nai ŋinituŋanan aruwor ŋini iyookino alokiŋaren Akuj aŋuna ka akiwuapit Ŋikisila. 22 Nai ebasi Ŋakigireta ebe eyai akwap daadaŋ tooma napedor ŋina ka asecit; ikotere nai einakinio akiikinet ŋina ka Akuj neni a ŋituŋa a ŋulu enupito Yesu Kristo. 23 Nai ani eriŋa nyedolo apaki ŋina ka anupit Kristo, apotu Ŋikisila ikiena iwon ikwa ŋimabus akitodol apaki ŋina etatakanunere anupit na. 24 Aŋun, apotu Ŋikisila ikiyok iwon nooi akitodol ŋina abunio Kristo, ikotere nai ikilimoryo iwon ikirae ŋulu ikiyookino alokiŋaren Akuj aŋuna ka anupit Kristo. 25 Nai aŋuna tokona adolunio apaki ŋina ka anupit Kristo, nyeriŋa nabo Ŋikisila ikiyokito iwon. 26 Iraakasi tokona iyes daadaŋ ŋidwe ŋulu ka Akuj, aŋuna inupitotor iyes Yesu Kristo. 27 Aponi iyes ikibatisae tooma nakimorikina ka Kristo ka tokona inapito iyes ŋipitesyo ŋulu a Kristo. 28 Aŋun, emam atyaketait eyai kidiŋ Ŋiyudayan ka ŋulu nyerae Ŋiyudayan, kidiŋ ŋipi ka ŋulu nyerae ŋipi, kidiŋ ŋikilyok ka ŋaberu; iraakasi iyes daadaŋ ŋipei anakimorikina ka Yesu Kristo. 29 Ani nai kiraakasi iyes ŋulu a Kristo, iraakasi ŋiletok ŋulu ka Aburaam ka iryamunete ŋuna adau Akuj akiikin. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda