Ŋibur. 9 - EbaibulAkilip ŋina anakwap ka ŋina anakuj 1 A Nacamunet a ŋina ke ekiŋaren, ayakasi ŋikisila ŋulu elipeneneere ka ayai akibois ŋina elipeneneere ŋina arae ituŋanan adukunit. 2 Adukunitoe eema ŋolo aya tooma keŋ ŋagulei ŋaarei: anyaritae ŋina esyaunan Akibois ŋina Asegan. Tooma keŋ ayai awoet a etaa ka ayai emesa ŋolo aya ŋamugati ŋuna alemianakinio Akuj. 3 Yaaye anaŋga ŋina eneno alotooma, ayai agule ŋina a ŋaarei ŋina anyaritae Akibois ŋina Asegan nooi. 4 Tooma agule ŋin, ayai Namuroet ŋina etiyaunitae a egolid, ŋina ecunyeneneere ŋimina ŋulu akukunyok ka ayai Asaduku ŋina ka Acamunet ŋina aburusiyaritae a egolid. Ayakasi tooma asaduku egalan ŋolo ayai akimuj ŋina enyaritae Manna ka ebela ŋolo ka Aron ŋolo eminiaunito ŋakwii, ta ŋamoru ŋaarei ŋuna egiritae Ŋakiciketa ŋunatomon. 5 Kidiama Asaduku ŋina ka Acamunet, ayakasi ŋisubuna ŋulu a ŋabebenuk ŋulu esileereunito ayakau ŋina ka Akuj, emukunito ŋabebenuk kec akibois ŋina ka akisyonio. Nai meere tokona apaki na ŋina isisyaunere ŋakiro daadaŋ ŋuna ikamunito ikes. 6 Etiyao ŋakiro ŋun daadaŋ ikona. Elomanarete ŋisacaradotin ŋirwa daadaŋ nagule ŋina esyaunan, ido kitiyata etic kec, 7 nai arae Esacaradoti ŋolo Apolon nooi bon elomanari nagule ŋina a ŋaarei ŋina a yaaye anaŋga apeilomaret a ŋolokaru. Nyepedori iŋes alomar nen emam ŋaokot ŋuna ka ajulot, ŋuna einakini iŋes Akuj kisyoniyere ŋasecisya keŋ ka ŋasecisya ŋuna apotu ŋituŋa kitiyata pa eyenete atemar ikisecit. 8 Ikitatami iwon Etau ŋolo Asegan anakiro a ŋun daadaŋ atemar eriŋa nyeŋaara erot ŋolo elomarere nagule ŋina a ŋaarei, ŋina erae Akibois ŋina Asegan nooi, erae keriŋa agule ŋina esyaunan eyai. 9 Erae ŋakiro ŋun ŋakisikwaanet a ŋakiro a ŋuna a ŋirwa a lu. Itoodiunito atemar ŋamuronisya ka ŋainakineta ŋuna elemianakinio Akuj, nyituruworete ŋitai a ŋituŋa a ŋulu ilipete neni ka Akuj ŋulu iyookino, 10 anerae etapito ikes ŋitalyo ŋulu italeunitere akuwan bon ikwa ŋamuja ka ibore ŋini emasyo ta ŋace ŋuna alalak ŋuna emookere ŋitalyo. Nai edaunosi ŋun apaki ŋina isyakinia Akuj akituruwor ŋinibore ŋini ekitetyana. Eyakar amuronot ŋina a Kristo apedor ŋina kitesegunet 11 Nai adau Kristo abunore ŋolo erae Esacaradoti ŋolo Apolon nooi, ŋolo a ŋakiro a ŋuna ajokak a daadaŋ a ŋuna a tokona. Adau iŋes alomar loeema ŋolo apolon, ŋolo asegan akilo, ŋolo nyitiyaunito ŋituŋa, iŋes atemar nyimarakinitae iŋes losubuna ŋulu ka akwap a na a ŋina asubunio. 12 Abu Kristo toloma loeema akitodol Nakibois ŋina Asegan nooi apeilomaret ŋina itemokino jik; pa atiŋit iŋes ŋaokot ŋuna a ŋamee ka ŋuna a ŋitak a ŋulu moŋin, nai abu toloma a ŋaokot keŋ ke elope, ido eyau alakuno yok ŋina a jik. 13 Ewuatanakinete ŋisacaradotin ŋituŋa ŋulu esecito ŋitalyo ŋaokot a ŋamee ka ŋuna a ŋimoŋin ta ekuron ŋolo a ataok a ŋina icunyitae erae amuronot, ikotere kitaleunotor ikes. 14 Ikwaŋina eraakatar ŋakiro ŋun ŋuna a kire, etya nai ai ŋakiro ŋuna erikakis ŋaokot ŋuna a Kristo! Alotooma Etau ŋolo Asegan, abu iŋes inak akeekuwan neni ka Akuj ikwapei amuronot ŋina asegan. Itesegete ŋaokot keŋ ŋitai yok alotalyo a ŋulu ikirikorete natwanare, ikotere ejaanakisi iwon Akuj ŋina eyari. 15 Aŋuna a ŋakiro a ŋun, Kristo eyaunit akimorikina a ŋituŋa ka Akuj a Nacamunet a ŋina Kitete, ikotere nai toanyuniata ŋituŋa ŋulu adau Akuj anyarare arereŋu ŋina a jik ŋina ikiik Akuj. Epedor ŋun, anerae abu Kristo totwan ikotere elacakinia ŋituŋa anaronis kec a ŋina etiyaete ikes eriŋa Acamunet ŋina ke ekiŋaren eyai. 16 Ŋuna ikamunito acamunet ŋina irumia ituŋanan ibore, nyecamakinio ituŋanan akirum ibore, mati keyenun kire atemar atwana ituŋanan ŋinilope ibore. 17 Anerae erae acamunet ŋina ka akirum ibore akoŋinait, erae keriŋa ilope ibore eyari; itiyakin ŋun ketwana ilope. 18 Ikoŋinapei aponi nyecamakin Acamunet ŋina ke ekiŋaren eriŋa ŋaokot nyebukoro. 19 Aŋun, abu Moses tolimok ŋituŋa ŋakiro daadaŋ ŋuna aponi kicikakinae iŋes lopite ŋolo egiritere Lokisila. Tolemu nai ŋaokot a ŋitak a ŋulu moŋin ka ŋuna a ŋamee kimorik ka ŋakipi. Ani irikakin, tolemu ateni ŋina aya ŋakwii alokitoe a ŋolo anyaritae Isop ka ŋajul ŋuna areŋak ŋuna a ŋamesekin, ido towuasya ekitaabo ŋolo a Ŋikisila ka ŋituŋa daadaŋ. 20 Abu Moses tolimu tema, “Erae ŋaokot nu ŋuna ka Acamunet a ŋina icamunotor iyes ka Akuj.” 21 Ikwaŋinapei, abu Moses towuatak ŋaokot ŋun loeema ŋolo arae Akibois ŋina Asegan ka loboro daadaŋ ŋulu esitiyao ilipyo. 22 Kire, aŋuna a Ŋikisila, etaleununuyo ŋiboro ŋulu alalak a ŋaokot, nabo nyisyoniyo ŋasecisya, mati kebukorosi ŋaokot. Elemari amuronot a Kristo ŋasecisya 23 Itemokino nai ŋiboro ŋulu erae etorube ŋolo a ŋiboro a ŋulu eyakasi nakuj italeunio ikoŋina. Nai italeunio ŋiboro ŋulu anakuj ŋul a ŋamuronisya a ŋuna ajokak nooi akilo. 24 Anerae pa alomarit Kristo Nakibois ŋina Asegan ŋina adukunete ŋituŋa, ŋina erae iŋes bon erae akisikwaanet ka Akibois a ŋina a kire. Nai nakuj abu iŋes toloma, neni tokona ewuar iŋes alokiŋaren Akuj aŋuna yok. 25 Elomanari Esacaradoti ŋolo Apolon nooi ŋolo a Ŋiyudayan Nakibois ŋina Asegan nooi alomaret apei bon a ŋolokaru etiŋit ŋaokot ŋuna a ibarasit, meere ŋuna keŋ. Nai pa alomari Kristo nen, ikotere inakinor ŋarwa ŋuna alalak, 26 anerae kerae kikote nen, kisicanitae iŋes ŋarwa ŋuna alalak ŋinapei ka asubunet Akuj akwap. Akilo, abu iŋes bu abunet apei ŋina itemokino jik tari nasalunet, ikotere tolema asecit anamuronot keŋ ke elope. 27 Etwani ituŋanan daadaŋ atwanet apei, ido ekaku totubok Akuj iŋes. 28 Ikwaŋinapei, alemunio Kristo daŋ alemunet apei toruwor amuronot ŋina elemari ŋasecisya a ŋikalalak. Etakanuni iŋes atakanunet ŋina a ŋaarei, meere aŋuna ka alemar ŋasecisya, nai aiun ŋulu idarito iŋes. |
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Bible Society of Uganda